PREDAVANJE 5 list Flashcards
PRIDANKOVI LISTOVI
PRIDANKOVI LISTOVI
bezbojne ili zelene ljuske koje slijede nakon supaka
PALISTIĆI
PALISTIĆI
javljaju se u parovima na osnovici peteljke i imaju oblik malenih listova (dvosupnice- grah i grašak)
(jednosupnice- đurđica)
NEPARNO PERASTI LISTOVI
NEPARNO PERASTI LISTOVI
-građeni od lisaka koji su svi parni osim vršne liske (bazga-Sambucus nigra)
-divlja ruža-Rpsa canina rosaceae
OBLICI NERVATURE
a) dlanasta nervatura
-is središnje žile se pri osnovici plojke izbijaju još par žila koje se grananu i iz njih se grana još žila
skočas-ricinus communis
bijeli sljez-althea officinlis
b) mrežasta nervatura
-žile se šire iz središnje žile tako da stvaraju oblik mreže
-kadulja- salvia officinais
-crveni7 grimizni naprstak- digitalis purpurea
c) perasta nervatura
-iz glavne žile se u pravilnim razmacima granaju žile podsječa ne oblik pera
paprena metvica- mentha x piperita
krkavina-frangula alnus
d) lukčno ssvijena nervatura- pasjakovina
e) usporedna nervatura
-žile su usporedno poredane jedna uz drugu
kod jednosupina: ljiljan i perunika
f)lepezasta nervatura
RASPORED LISTOVA NA STABLJICI (8)
- NASUPROTAN
-na istom koljencu se nalaze dva lista
jorgovan- syringa vulgaris oleaceae - IZMJENIČAN ILI ZAVOJIT
-na svakom koljencu po jedan list
crna bunika - hyoscyamus niger
kužnjak- datura stramonium
3.ROZETA
-svi listovi poredani u dojem dijeku skraćene stabljike
maslačak- taraxacum officinale
širokoslisni trputac- planatgo major - U ČUPERCIMA
- LJUSKASTI
- DVOREDAN
- PRŠLJENAST
-na koljencu se nalaze 3 ili više listova
oleander- neriu olenader oleaceae
8.UNAKRSNI / KRIŽASTO NASUPROTAN / DEKUSIRAN
- listovi raspoređeni u 4 okomita niza
između nih je pravi kut
paprena metvica-mentha x piperita
kadulja- salvia officinalis
PREOBRAZBE LISTA (7)
preobrazbe lista su: filokadij (peteljkasti listovi), klopke za kukce, bodljike, trnovi, vitice, korijenje od lista, lukovica s ljuskama od rukavca lista, lukovima s ljuskama od pridankovih lsitića
BODLJIKE- služe kao preobrazba za čuvanje vode, obavljaju fotosintezu i brane od biljojeda (kaktus)
TRNOVI- nastali od listova ( žutika-berberis vulgaris berbediaceae)
-nastali od plaistića (bagrem- robinia pseudocacia fabaceae)
VITICE- kod buljka penjačica, omogućavaju im penjanje na druge biljke (bundeve, graholike, grašak)
LUKOVICA S LJUSKAMA OD RUKAVCA LISTA-luk rod allium
LUKOVICA S LJUSKAMA OD PLAISTIĆA- tulipan
KORIJENJE OD LISTOVA- rod savlinia salviiaceae
KLOPKE ZA KUKCE- u obliku zamki (vrčevi i mješinice)
-stvorene za lov malih kukaca
-sadrže enzime koji su odgovorni za probavu ulova
venerina muholovka- dioneaa muscipula droserace
drosera rotundofolia droseraceae- okruglolisna rosika
vrčonoša- vrč nastaje iz plojke kojoj je osnovica plosnato proširena, rod nepenthes
-žive na tlima siromašni mineralnim tvarima
FILODIJI ILI PETELJKASTI LSITOVI
-nastaju iz proširene peteljke koja se spljpšti kako mi porimila oblik lista tj plojke
rod acaccia, žive na suhim staništiam
LISTOVI PREMA ANTOMSKOJ GRAĐI
HIPOSTOMATSKI- nemaju puči na gornjoj strani (većina listopadnog drveća)
AMFISTOMATSKI- imaju puči s obje strane
EPISTOMATSKI-imaju puči samo sa gornje strane (plutajući listovi, vodeni)
KONCENTRIČNA GRAĐA LISTA
-pojavljuje se kod igličastih biljaka
-ugl dvije islice rastu skupa povezana su tj srasla (crni bor, bijeli bor, bor krivulj, alepski bor)
-poprečni presjek iglice je ili trokut ili krug
-više iglica poredanih jedne do druge tvori valjak
GRAĐA:
–epiderma koja je obavijena debelom kutikulom i ima puči koje su uvučene unutra to jest prodiru skroz do hipoderme
-u hipodermi se nalaze kloroplasti i smolenice sa sklereficiranim ovojem
-endoderma-jednoslojna, jedan niz parenhimskih stanica
-transfuzijski provodni parenhim- u središtu se nalazi 2 zatvorena kolateralna žila i ima puno jažica
ksilem -okrenut jedna prema drugom u središtu lista
floem-prema epidermi
BIFACIJALNA/ DORZIVENTRALNA GRAĐA LISTA
-s obje strane ima epidermu obavijenu kutikulom
-mezofil je difeenciran to jest sastoji se od dva tipa stanica:
1. asimilacijski, palisadni parenhim- puno kloroplasta
2.spužvasti parenhim- manje kloroplasta ali se između njega nalaze porusi od puči
-obje strane imaju puči no više ih je na naličju
-zatvorene kolateralne žile- ksilem prem alicu, floem prema naličju
IZOLATERALNA/ MONOFACIJALNA GRAĐA LISTA
-listovi nekih jednosupnica bez peteljke kojima listovi rastu iz podzemne stabljike npr perunika
GRAĐA:
-s obje strane epiderma prekrivena kutikulom
-nediferencirani mezofil-veće u sredini stanice s manje kloroplasta (spužvasti parenhim)
-manje stanice na rubovima s više klroplasta (asmilacijski palisadi parenhim)
-zatvorene kolateralne žile u dva reda obrnuto okrenute
-ksilemi okrenuti prema središtu, a floemi prema van
HOMOLOGNI ORGANI
-organi koji imaju isto podrijetlo, ali se znatno razlikuju uvanjskom igledu i građi (npr. preobrazbe stabljike- gomolj, lukovica, podanak)
ANALOGNI ORGANI
-organi koji su imaju istu ulogu i vrlo sličan izgled ali nemaju zajedničko podrijetlo
-npr. filokadiji i običan list
-vitice (grašak i bundeve-preobrazba lista) (vinova loza-preobrazba stabljike)
-trnovi žutike(preobrazba lista)
-trenovi gloga (preobrazba stabljike)
FOTOPERIDOIZAM
-pojava kod biljaka kada ovse o trajanju dnevne svjetlosti
BILJKE DUGOG DANA-bolje uspjevaju na sjevernoj polutci (pšenica, raž, blitva, špinat,lan)
BILJKE KRATKOG DANA-bolje uspjevaju na južnoj polutci (soja, duhan, kukuruz, pamuk)
NEUTRALNE BILJKE-biljke koje ne ovise u dužini dana (suncokret, grah, heljda)
ŽIVOTNI OBLICI BILJAKA
FANEROFITI-pupovi više od50 cm iznad tla (lipa,bukva hrast)
HEMIFITI- pupovi od 50 do 10 cm iznad tla, manji grmovi i polugrmovi (timijan, kadulja smilje, borovnica=
HEMIKRIPTOFITI-pupovi u razini tla, poacaea
KRIPTOFITI-pupovi zasićeni u supstratu
geofiti-luk, perunika, krumpir
hidrofiti-lopoč
TEROFITI-preživljavaju nepovoljno vegetacijsko stanje u obliku sjemenke
(mak , kukuruz, pšenica, ječam, riža)
RAZMNOŽAVANJE BILJAKA
-spajanjem dvije gamete tj. muške i ženske spolne stanice nastaje zigota iz koje se razvija nova biljka
OOGAMIJA-spajaju se dvije gamete iste veličine
HETEROGAMIJA-soajaju se dvije gamete različite veličine
IZOGAMIJA-spajaju se jedna velika ženska nepomična stanica i mala muška pokretna
