PREDAVANJE 3 Flashcards
TIPOVI ŽILA PREMA RASPOREDU FLOEMA I KSILEMA
RADIJALNA ŽILA
- ksilem u zrakastom rasporedu između kojeg je floem
- svaka ksilemska zraka sastoji se od većih središnjih traheja na koje se prema površini nastavljaju manje traheje
- tipična provodna žila korijena: otvorena s manjim brojem ksilemskih zraka (dvosupnice), zatvorena poliarhna
(jednosupnice)
BIKOLATERALNA ŽILA
- Ima floem- kambij-ksilem-floem
- Vanjski floem veći- višegodišnje dvosupnice- Cucurbitaceae, Solanaceae, Scrophulariaceae
KOLATERALNA
- Jedan floem prema površini i jedan ksilem prema unutrašnjosti
- Kod jednosupnica zatvorena, a otvorena- ima kabij- golosjemenjače i dvosupnice
KONCENTRIČNA
- Leptocentrična- floem okružen ksilemom- podzemni izdanci i stabla jednosupnica- centrofloemna
- Hadrocentična- centroksilemna- papratnjače
RDIJALNA ŽILA
RADIJALNA ŽILA
- ksilem u zrakastom rasporedu između kojeg je floem
- svaka ksilemska zraka sastoji se od većih središnjih traheja na koje se prema površini nastavljaju manje traheje
- tipična provodna žila korijena: otvorena s manjim brojem ksilemskih zraka (dvosupnice), zatvorena poliarhna
(jednosupnice)
AERENHIM
- zračno staničje, parenhim za prozračivanje
- veliki međustanični prostori ispunjeni zrakom koji omogućuju močvarnim i vodenim biljkama slobodno plivanje na vodi
i uspješniju izmjenu plinova (lopoč - rod Nymphaea, Nymphaeaceae, iđirot)
KOLENHIM
KOLENHIM
- živo potporno staničje
- izodijametrične ili prozenhimske stanice zadebljalih stijenki od celuloze i protopektina
- Podjela prema položaju zadebljanja:
a) PLOČASTI (lamelarni)
- zadebljanja usporedna s površinom organa (hipoderma primarne stabljike dvosupnica i feloderma periderme)
b) KUTNI (uglovni, bridni, angularni)
- zadebljanja u uglovima stanica koja se spajaju u slivena zadebljanja (u stabljici ispod epiderme u obliku kolenhimskih
rebara - Lamiaceae, Fabaceae)
c) LAKUNARNI
- odlaganje celuloze u međustanični prostor (Asteraceae)
SKLERENHIM
SKLERENHIM
- neživo potporno staničje koje se nalazi u potpuno izraslim biljnim organima te daje najveću čvrstoću
a) KAMENČICE (sklereide) - mrtve, izodijametrično-poliedrične stanice, jednoliko zadebljalih i odrvenjelih stijenki (lignin i
CaCO3)
b) SKLERENHIMSKA VLAKNA - prozenhimske, vretenaste stanice koje nastaju diobom primarnog ili sekundarnog
meristema
a) KAMENČICE (sklereide)
- mrtve, izodijametrično-poliedrične stanice, jednoliko zadebljalih i odrvenjelih stijenki (lignin i CaCO3)
- nakupine: kora drvenastih biljaka (hrast, krkavina), usplođe plodova (kruška, lješnjak), sjemena lupina (šljiva, orah)
- astrosklereide: zvjezdaste sklereide (list čajevca - Camellia sinensis, Theaceae)
b) SKLERENHIMSKA VLAKNA
- prozenhimske, vretenaste stanice koje nastaju diobom primarnog ili sekundarnog meristema
- likovnice: duge stanice sa zašiljenim vrhovima, zadebljalom celuloznom stijenkom i uskim lumenom, smještene u kori,
floemskom dijelu žile i ispod epiderme mnogih trava
- drvenčice: kraće i šire od likovnica, jezičasti završetci na vrhovima, odrvenjela stijenka i veći lumen, smještene u drvu i
ksilemskom dijelu žile
SITASTE CIJEVI
SITASTE CIJEVI
- kribroide, provodni elementi za asimilate
- elementi silaznog tijeka (od listova po stabljici prema podzemnim organima)
- sastoje se od niza prozenhimskih stanica (članaka) čije su dodirne stijenke - sitaste (kribralne) ploče rupičaste poput sita
i ukošene radi povećanja površine
- stanice sadrže staničnu stijenku, mitohondrije i plastide, ali nemaju jezgru i vakuole
- ulogu jezgre preuzimaju stanice pratilice koje su nastale nejednakom uzdužnom diobom iz iste matične stanice
(pojavljuju se samo kod kritosjemenjača)
- stanice pratilice i sitaste cijevi povezuju tanki citoplazmatski kanali - plazmodezmije
- u jesen sitaste ploče prekriva kaloza ili kalus (žuta, staklasta tvar, u vodi netopljiva)
- aktivne najdulje kroz dva vegetacijska razdoblja
- nalaze se u floemu (sitastom dijelu žile), u višegodišnjih drvenastih biljaka u sekundarnoj kori
SITASTE STANICE
SITASTE STANICE
- provodni elementi za asimilate kod papratnjača i golosjemenjača
- elementi silaznog tijeka (od listova po stabljici prema podzemnim organima)
- prozenhimske, na oba kraja zašiljene stanice
- nemaju sitaste ploče, protok tvari se odvija preko nakupina proširenih plazmodezmija
- stanice pratilice su albuminske stanice
PROVODNI ELEMENTI ZA VODU I MINERALNE TVARI
PROVODNI ELEMENTI ZA VODU I MINERALNE TVARI
- elementi uzlaznog tijeka (iz korijena prema stabljici i listovima) zbog razlike tlaka između jake transpiracija u
nadzemnim dijelovima i apsorpcije vode u korijenu
a) TRAHEIDE
b) TRAHEJE
a) TRAHEIDE
- prozenhimske, mrtve stanice ligniziranih stijenki
- protok se odvija kroz ograđene jažice koje nastaju na mjestu odvajanja sekundarne od primarne stijenke
- ograđena jažica:
a) PORUS (otvor na sekundarnoj stijenci)
b) TORUS (kutinizirani dio primarne stijenke, određuje protok)
c) MARGO (nezadebljali dio primarne stijenke koji zbog elastičnosti omogućuje pomicanje torusa)
- kod papratnjača i golosjemenjača
b) TRAHEJE
- duge cijevi nastale spajanjem niza stanica čije su se poprečne stijenke djelomično ili potpuno razgradile, odrvenjele
stijenke
- prema obliku zadebljanja: mrežaste, prstenaste i spiralne
- sastavni dio ksilemskog dijela žile, u višegodišnjih drvenastih biljaka u drvetu
TRAHEIDE
TRAHEIDE
- provodni elementri za vodu i mineralne tvari, elementi uzlaznog tijeka
- prozenhimske, mrtve stanice ligniziranih stijenki
- protok se odvija kroz ograđene jažice koje nastaju na mjestu odvajanja sekundarne od primarne stijenke
- ograđena jažica:
PORUS (otvor na sekundarnoj stijenci)
TORUS (kutinizirani dio primarne stijenke, određuje protok)
MARGO (nezadebljali dio primarne stijenke koji zbog elastičnosti omogućuje pomicanje torusa)
- kod papratnjača i golosjemenjača
TRAHEJE RANOG I KASNOG DRVA
TRAHEJE RANOG I KASNOG DRVA
- TRAHEJE RANOG DRVA - mrežaste i dvostruko spiralne, imaju široki lumen i stvaraju se u proljeće
- TRAHEJE KASNOG DRVA - imaju uži lumen i stvaraju se tijekom ljeta
RADIJALNA ŽILA
RADIJALNA ŽILA
- ksilem u zrakastom rasporedu između kojeg je floem
- svaka ksilemska zraka sastoji se od većih središnjih traheja na koje se prema površini nastavljaju manje traheje
- tipična provodna žila korijena: otvorena s manjim brojem ksilemskih zraka (dvosupnice), zatvorena poliarhna
(jednosupnice
SMOLE
SMOLE
- smole imaju zaštitnu ulogu, nastaju bez vanjskih utjecaja ili nakon ozljeda
a) KANADSKI BALZAM (Abies balsamea, Pinaceae) - smola balzamske jele (Sjeverna Amerika i Kanada), za izradu trajnih
preparata u mikroskopiji
b) MASTIX ili MASTIKA (Pistacia lentiscus var. chia, Anacardiaceae) - dobiva se zarezivanjem drveta (Sredozemlje,
kultivira se u Egejskom moru), za premazivanje rana u kirurgiji, kao dezinficijens (žvaču ga radi mirisa)
c) PISTACIA LENTISCUS, ANACARDIACEAE (tršlja) - raste u makiji primorske Hrvatske, tamnocrveni cvjetovi i crnocrvene
koštunice, iz te biljke curi mastix (Pistacia vera - pistacija)
MJEŠAVINE SMOLA I GUMA
MJEŠAVINE SMOLA I GUMA
a) MYRRHA (Commiphora molmol, Burseraceae)
- sok koji curi iz stabala i grana
- trnovito drvo mirisnih listova, bijelih cvjetova, plodova koštunica (Etiopija, Saudijska Arabija i Jemen)
- izrada otopine za zacjeljivanje rana (premazivanje upaljenog zubnog mesa i liječenje paradontoze)
b) TAMJAN(Boswellia carteri, Burseraceae)
- Somalija, Egipat i Jemen
c) ARAPSKA GUMA ili GUMMI ARABICUM (Acacia senegal, Mimosaceae)
- na zraku osušena guma koja curi iz ozljeđenih stabala i grana (Afrika i Sudan)
- farmaceutska tehnologija, korigens okus
MLIJEČNE CIJEVI
MLIJEČNE CIJEVI
- žljezdana staničja koja kao sekrecijski produkt sadrže mliječne sokove (zaštita od nagrizanja životinja, pričuvna uloga i
liječenje ozljeda)
- okrugle s glatkom elastičnom celuloznom stijenkom uz koju se nalazi plazmatski sloj s brojnim jezgrama
(Euphorbiaceae, Papaveraceae, Moraceae, Urticaceae)
- člankovite ili nečlankovite te se mogu granati (anastomoza - međusobnim povezivanjem nalikuju na mrežu)
- sadrže mliječni sok (lateks): mliječna, vodena emulzija koja sadrži ugljikohidrate, trjeslovine, heterozide, alkaloide,
enzime, eterična ulja, voskove, smole, politerpene (poliizoprene)
- sok je najčešće bijele boje, kod rosopasa žutonarančas
POLITERPENI
POLITERPENI
- politerpeni ili poliizopreni su derivati izoprena (C5H8)n u mliječnom soku
- kod gutaperke (Palaquium gutta, Sapotaceae) 100 ostataka izoprena u trans-konfiguraciji
- kod kaučuka (Hevea brasiliensis, Euphorbiaceae) 500-5000 ostataka izoprena u cis-konfiguraciji
