Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Biology > Prirodne znanosti, biologija i ekologija > Flashcards

Prirodne znanosti, biologija i ekologija Flashcards

You may prefer our related Brainscape-certified flashcards:
AP® Biology flashcards Biology 101 flashcards
1
Q

raspon svjetlosnog mikroskopa

A

od 5 mm do 100 nm

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

razlika između katabolizma i anabolizma

A

katabolizam - razgradnja molekula i oslobađanje energije
anabolizam - sinteza molekula i pohranjivanje energije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

čemu služe omega 3 masne kiseline u tijelu planktona?

A

lebdenju u moru

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

razlika između zavisne i nezavisne varijable

A

zavisna - čimbenik koji mjerimo, a rezultat je utjecaja nezavisne
nezavisna - čimbenik u pokusu čiju količinu sami određujemo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

što čini leću u elektronskom mikroskopu

A

elektromagnet

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

metoda praćenja kretanja radioaktivno obilježenih molekula

A

autoradiografija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

metoda izdvajanja pojedinih staničnih tvorbi procesom centrifugiranja

A

stanično frakcioniranje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

intenzivno svojstvo na kojem se temelji stanično frakcioniranje

A

gustoća

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

u kojem dijelu zdrastvenog rada se objašnjavaju rezultati i uspoređuju

A

rasprava

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

istraživanje u kojem se potvrđuju dosadašnja znanja

A

stručno istraživanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

što znači da je neka znanost interdisciplinarna

A

“ovisna” je o drugima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

prostor na zemlji u kojem nalazimo živa bića

A

biosfera

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

skup ekosustava s istom klimom, karakterističnog biljnog pokrova

A

biom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

sastoji se od međusobno povezanih životnih zajednica (biocenoza) i staništa (biotopa)

A

ekosustav

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

populacije biljnih i životinjskih vrsta koje žive na istom području

A

biocenoza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

stanište na kojem živi biocenoza

A

biotop

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

sve biljke na nekom staništu

A

fitocenoza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

sve životinje na nekom staništu

A

zoocenoza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

tkivo u biljaka koje je ekvivalentno živčanom kod ljudi

A

tvorno tkivo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

tkivo u biljaka koje je ekvivalentno mišićom kod ljudi

A

osnovno tkivo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

dijelovi biosfere

A

litosfera
hidrosfera
atmosfera

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

dio biosfere
čine ga različiti biomi na Zemlji

A

litosfera

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

što sve uključuje litosfera

A

tlo, sediment i stijene na Zemlji

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

kakve je pH vrijednosti tlo bogato teškim metalima

A

acidofilno tlo (5,5 - 6,5)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

na kakvom tlu žive halofitne vrste biljaka

A

bogato NaCl

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

sila između istovrsnih tvari

A

kohezija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

sila između raznovrsnih tvari

A

adhezija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

do koje dubine je najbujniji život u vodi

A

50 m

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

do koje dubine prodire svjetlost u vodi

A

200 m

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

kako ovisi gustoća zraka o nadmorskoj visini

A

rjeđa je što je nadmorska visina veća

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

vrsta bioma, crnogorična šuma na sjevernoj polutki Zemlje

A

tajga

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

vrsta bioma, zaleđena ravnica oskudne vegetacije oko sjevernog polarnog područja i u visokim planinama

A

tundra

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

naziv za stalno zaleđeno tlo

A

permafrost

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

najproduktivniji ekosustavi na kopnu

A

tropska kišna šuma i slatkovodna močvara

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

najproduktivniji ekosustavi u moru

A

koraljni grebeni i obalni pojas

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

zajednica morskog dna

A

bentos

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

lebdeći organizmi koje pokreće struja vode

A

plankton

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
38
Q

organizmi koji se aktivno kreću, stanište je pelagijal (stupac mora)

A

nekton

39
Q

naziv za promjene strukture biocenoze u dužem vremenu

A

sukcesija

40
Q

navedi 3 pionirske vrste

A

lišaj, mahovina i cijanobakterije

41
Q

razlika između primarne i sekundarne sukcesije

A

primarna - nastaje pojavom pionirskih vrsta tamo gdje nema života
sekundarna - ponovni razvoj zajednice nakon uništenja (npr. požar, krčenje šuma i sl.)

42
Q

uzrok eutrofikacije

A

povećanje količine nitratnih ili fosfatnih spojeva

43
Q

jedinke iste vrste koje nastanjuju određeno stanište

A

populacija

44
Q

naziv za jedinke čiji je areal ograničen

A

endem

45
Q

naziv za jedinke čiji je areal neograničen

A

kozmopoliti

46
Q

imali su u prošlosti veću rasprostranjenost u odnosu na danas

A

paleoendemi

47
Q

relikti vrsta koje još uvijek nemaju veliku rasprostranjenost

A

neoendemi

48
Q

biotički čimbenici

A

intraspecijski odnosi (kompeticija uslijed smanjenja kapaciteta okoliša, suživot, razmnožavanje) - odnos jedinki iste vrste unutar populacije
interspecijski odnosi - odnos jedinki različitih vrsta među populacijama

49
Q

podjela interspecijskih odnosa

A

kompeticija (izravna i posredno neizravna) -/-
predatorstvo +/-
simbioza +/+

50
Q

što je aposemija

A

oblik znakova upozorenja, životinje se boje u jake boje i sl.

51
Q

tipovi simbioze

A

mutualizam (+/+)
komenzalizam (+/0)
amenzalizam (-/0)
parazitizam (+/-)

52
Q

interakcija korisna za jednu vrstu, bez učinka na drugu

A

komenzalizam

53
Q

odnos štetan za jednu vrstu, bez učinka na drugu

A

amenzalizam

54
Q

objasni nitrifikaciju

A

bakterije vežu N2 iz zraka i razlažu do NH4+
on oksidira do nitrita (NO2-) i zatim do nitrata (NO3-)

55
Q

organizmi koji rade pretvorbu Sunčeve u kemijsku energiju

A

fotoautotrofni organizmi

56
Q

organizmi koji oksidacijom anorganskih tvari dolaze do energije

A

kemoautotrofi

57
Q

jesu li energetski učinkovitiji kraći ili duži hranidbeni lanci

A

kraći

58
Q

organizmi kojeg stadija hranidbenog lanca čine najveću biomasu u kopnenom ekosustavu

A

proizvođači

59
Q

podjela abiotičkih ekoloških čimbenika

A

primarni periodički
sekundarni periodički
aperiodički

60
Q

abiotički čimbenici koji spadaju pod primarne periodičke

A

temperatura, svjetlost

61
Q

abiotički čimbenici koji spadaju pod sekundarne periodičke

A

voda, vlažnost zraka

62
Q

abiotički čimbenici koji spadaju pod aperiodičke

A

potresi, vulkanske erupcije, poplave

63
Q

podjela vrsta organizama s obzirom na temperaturu tijela

A

poikilotermni/ektotermni/hladnokrvni
homeotermni/endotermni/toplokrvni

64
Q

po čemu se razlikuje građa hipotalamusa kod poikilotermnih i homeotermnih organizama

A

kod poikilotermnih izostaje centar za termoregulaciju na hipotalamusu

65
Q

Bergmanovo pravilo

A

predstavnici iste vrste homeotermnih životinja obično su veći u hladnijim nego toplijim predjelima jer je površina tijela za otpuštanje topline u odnosu na volumen manja

66
Q

Allenovo pravilo

A

tjelesni nastavci sisavaca u hladnijim predjelima kraći su nego u toplijim predjelima da se smanji površina tijela za otpuštanje topline

67
Q

kserofili

A

životinje sušnih staništa

68
Q

mezofili

A

kopnene životinje

69
Q

higrofili

A

životinje vodenih ekosustava

70
Q

ekološka valencija

A

raspon između ekološkog minimuma i maksimuma

71
Q

razlika između eurivalentne i stenovalentne

A

eurivalentne imaju širok raspon za neki ekološki čimbenik, a stenovalentne imaju uzak

72
Q

prilagodbe biljaka na staništa s malo vode

A

dobro razvijen kroijen
skladište vodu u stabljici
list odbacuju/smanjuju površinu/reduciraju list
vosak na površini lista
ubrzan rast i razvoj u doba vode

73
Q

čemu služi tanka, vlažna i sluzava koža kod životinja na staništima spuno vode i vlage

A

lakše disanje i kretanje

74
Q

čemu služi zaštitni vanjski oklop kod kukaca na staništima spuno vode i vlage

A

sprječava isušivanje organizama

75
Q

objasni fotoperiodizam

A

reakcija na dužinu dana i noći

76
Q

fotomorfogeneze

A

promjene pod utjecajem svjetlosti

77
Q

pigment fotoreceptora

A

fitokromi

78
Q

cirkadijani ritmovi

A

pravilni fiziološki ciklusi biljaka koji se konstantno ponavljaju, a ovise o vanjskim i unutarnjim čimbenicima

79
Q

prilagodba na nisku temperaturu
privremeno zaustavljanje rasta, zatvaranje cvjetova

A

dormancija

80
Q

biljni hormon koji regulira dormanciju biljaka

A

apscizinska kiselina

81
Q

koji biljni dio je najotporniji na hladnoću

A

sjemenke

82
Q

stratifikacija

A

prekid dormancije sjemenke izlaganjem niskim temperaturama

83
Q

biljni hormon koji prekida dormanciju

A

giberalin

84
Q

vernalizacija

A

cvjetanje stimulirano hladnoćom
dvogodišnje biljke

85
Q

područja najveće raznolikosti

A

tropska područja

86
Q

alohtone vrste

A

unesene invazivne vrste

87
Q

utjecaj dominantne vrste na biomasu

A

ima najveću biomasu

88
Q

što možemo zaključiti o kvaliteti staništa na kojoj se nalazi lišaj

A

indikator onečišćenog zraka

89
Q

staklenički plinovi

A

vodena para, freoni, troposferski ozon, metan, CO2, dušikovi oksidi

90
Q

stvaranje kojih kiselina uzrokuje kisele kiše

A

sumporne i dušične

91
Q

strogi rezervati u Hrvatskoj

A

Bijele i Samarske stijene

92
Q

što su edifikatori

A

biljke koje upućuju po nečemu specifičan sastav tla (npr. kiselost)

93
Q

periodičke promjene, nastaju kao posljedica vremenskih sezonskih promjena u prirodi

A

fenološke promjene

94
Q
A

Biology (22 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions