Prirodne znanosti, biologija i ekologija Flashcards

1
Q

raspon svjetlosnog mikroskopa

A

od 5 mm do 100 nm

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

razlika između katabolizma i anabolizma

A

katabolizam - razgradnja molekula i oslobađanje energije
anabolizam - sinteza molekula i pohranjivanje energije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

čemu služe omega 3 masne kiseline u tijelu planktona?

A

lebdenju u moru

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

razlika između zavisne i nezavisne varijable

A

zavisna - čimbenik koji mjerimo, a rezultat je utjecaja nezavisne
nezavisna - čimbenik u pokusu čiju količinu sami određujemo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

što čini leću u elektronskom mikroskopu

A

elektromagnet

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

metoda praćenja kretanja radioaktivno obilježenih molekula

A

autoradiografija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

metoda izdvajanja pojedinih staničnih tvorbi procesom centrifugiranja

A

stanično frakcioniranje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

intenzivno svojstvo na kojem se temelji stanično frakcioniranje

A

gustoća

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

u kojem dijelu zdrastvenog rada se objašnjavaju rezultati i uspoređuju

A

rasprava

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

istraživanje u kojem se potvrđuju dosadašnja znanja

A

stručno istraživanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

što znači da je neka znanost interdisciplinarna

A

“ovisna” je o drugima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

prostor na zemlji u kojem nalazimo živa bića

A

biosfera

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

skup ekosustava s istom klimom, karakterističnog biljnog pokrova

A

biom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

sastoji se od međusobno povezanih životnih zajednica (biocenoza) i staništa (biotopa)

A

ekosustav

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

populacije biljnih i životinjskih vrsta koje žive na istom području

A

biocenoza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

stanište na kojem živi biocenoza

A

biotop

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

sve biljke na nekom staništu

A

fitocenoza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

sve životinje na nekom staništu

A

zoocenoza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

tkivo u biljaka koje je ekvivalentno živčanom kod ljudi

A

tvorno tkivo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

tkivo u biljaka koje je ekvivalentno mišićom kod ljudi

A

osnovno tkivo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

dijelovi biosfere

A

litosfera
hidrosfera
atmosfera

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

dio biosfere
čine ga različiti biomi na Zemlji

A

litosfera

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

što sve uključuje litosfera

A

tlo, sediment i stijene na Zemlji

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

kakve je pH vrijednosti tlo bogato teškim metalima

A

acidofilno tlo (5,5 - 6,5)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
na kakvom tlu žive halofitne vrste biljaka
bogato NaCl
26
sila između istovrsnih tvari
kohezija
27
sila između raznovrsnih tvari
adhezija
28
do koje dubine je najbujniji život u vodi
50 m
29
do koje dubine prodire svjetlost u vodi
200 m
30
kako ovisi gustoća zraka o nadmorskoj visini
rjeđa je što je nadmorska visina veća
31
vrsta bioma, crnogorična šuma na sjevernoj polutki Zemlje
tajga
32
vrsta bioma, zaleđena ravnica oskudne vegetacije oko sjevernog polarnog područja i u visokim planinama
tundra
33
naziv za stalno zaleđeno tlo
permafrost
34
najproduktivniji ekosustavi na kopnu
tropska kišna šuma i slatkovodna močvara
35
najproduktivniji ekosustavi u moru
koraljni grebeni i obalni pojas
36
zajednica morskog dna
bentos
37
lebdeći organizmi koje pokreće struja vode
plankton
38
organizmi koji se aktivno kreću, stanište je pelagijal (stupac mora)
nekton
39
naziv za promjene strukture biocenoze u dužem vremenu
sukcesija
40
navedi 3 pionirske vrste
lišaj, mahovina i cijanobakterije
41
razlika između primarne i sekundarne sukcesije
primarna - nastaje pojavom pionirskih vrsta tamo gdje nema života sekundarna - ponovni razvoj zajednice nakon uništenja (npr. požar, krčenje šuma i sl.)
42
uzrok eutrofikacije
povećanje količine nitratnih ili fosfatnih spojeva
43
jedinke iste vrste koje nastanjuju određeno stanište
populacija
44
naziv za jedinke čiji je areal ograničen
endem
45
naziv za jedinke čiji je areal neograničen
kozmopoliti
46
imali su u prošlosti veću rasprostranjenost u odnosu na danas
paleoendemi
47
relikti vrsta koje još uvijek nemaju veliku rasprostranjenost
neoendemi
48
biotički čimbenici
intraspecijski odnosi (kompeticija uslijed smanjenja kapaciteta okoliša, suživot, razmnožavanje) - odnos jedinki iste vrste unutar populacije interspecijski odnosi - odnos jedinki različitih vrsta među populacijama
49
podjela interspecijskih odnosa
kompeticija (izravna i posredno neizravna) -/- predatorstvo +/- simbioza +/+
50
što je aposemija
oblik znakova upozorenja, životinje se boje u jake boje i sl.
51
tipovi simbioze
mutualizam (+/+) komenzalizam (+/0) amenzalizam (-/0) parazitizam (+/-)
52
interakcija korisna za jednu vrstu, bez učinka na drugu
komenzalizam
53
odnos štetan za jednu vrstu, bez učinka na drugu
amenzalizam
54
objasni nitrifikaciju
bakterije vežu N2 iz zraka i razlažu do NH4+ on oksidira do nitrita (NO2-) i zatim do nitrata (NO3-)
55
organizmi koji rade pretvorbu Sunčeve u kemijsku energiju
fotoautotrofni organizmi
56
organizmi koji oksidacijom anorganskih tvari dolaze do energije
kemoautotrofi
57
jesu li energetski učinkovitiji kraći ili duži hranidbeni lanci
kraći
58
organizmi kojeg stadija hranidbenog lanca čine najveću biomasu u kopnenom ekosustavu
proizvođači
59
podjela abiotičkih ekoloških čimbenika
primarni periodički sekundarni periodički aperiodički
60
abiotički čimbenici koji spadaju pod primarne periodičke
temperatura, svjetlost
61
abiotički čimbenici koji spadaju pod sekundarne periodičke
voda, vlažnost zraka
62
abiotički čimbenici koji spadaju pod aperiodičke
potresi, vulkanske erupcije, poplave
63
podjela vrsta organizama s obzirom na temperaturu tijela
poikilotermni/ektotermni/hladnokrvni homeotermni/endotermni/toplokrvni
64
po čemu se razlikuje građa hipotalamusa kod poikilotermnih i homeotermnih organizama
kod poikilotermnih izostaje centar za termoregulaciju na hipotalamusu
65
Bergmanovo pravilo
predstavnici iste vrste homeotermnih životinja obično su veći u hladnijim nego toplijim predjelima jer je površina tijela za otpuštanje topline u odnosu na volumen manja
66
Allenovo pravilo
tjelesni nastavci sisavaca u hladnijim predjelima kraći su nego u toplijim predjelima da se smanji površina tijela za otpuštanje topline
67
kserofili
životinje sušnih staništa
68
mezofili
kopnene životinje
69
higrofili
životinje vodenih ekosustava
70
ekološka valencija
raspon između ekološkog minimuma i maksimuma
71
razlika između eurivalentne i stenovalentne
eurivalentne imaju širok raspon za neki ekološki čimbenik, a stenovalentne imaju uzak
72
prilagodbe biljaka na staništa s malo vode
dobro razvijen kroijen skladište vodu u stabljici list odbacuju/smanjuju površinu/reduciraju list vosak na površini lista ubrzan rast i razvoj u doba vode
73
čemu služi tanka, vlažna i sluzava koža kod životinja na staništima spuno vode i vlage
lakše disanje i kretanje
74
čemu služi zaštitni vanjski oklop kod kukaca na staništima spuno vode i vlage
sprječava isušivanje organizama
75
objasni fotoperiodizam
reakcija na dužinu dana i noći
76
fotomorfogeneze
promjene pod utjecajem svjetlosti
77
pigment fotoreceptora
fitokromi
78
cirkadijani ritmovi
pravilni fiziološki ciklusi biljaka koji se konstantno ponavljaju, a ovise o vanjskim i unutarnjim čimbenicima
79
prilagodba na nisku temperaturu privremeno zaustavljanje rasta, zatvaranje cvjetova
dormancija
80
biljni hormon koji regulira dormanciju biljaka
apscizinska kiselina
81
koji biljni dio je najotporniji na hladnoću
sjemenke
82
stratifikacija
prekid dormancije sjemenke izlaganjem niskim temperaturama
83
biljni hormon koji prekida dormanciju
giberalin
84
vernalizacija
cvjetanje stimulirano hladnoćom dvogodišnje biljke
85
područja najveće raznolikosti
tropska područja
86
alohtone vrste
unesene invazivne vrste
87
utjecaj dominantne vrste na biomasu
ima najveću biomasu
88
što možemo zaključiti o kvaliteti staništa na kojoj se nalazi lišaj
indikator onečišćenog zraka
89
staklenički plinovi
vodena para, freoni, troposferski ozon, metan, CO2, dušikovi oksidi
90
stvaranje kojih kiselina uzrokuje kisele kiše
sumporne i dušične
91
strogi rezervati u Hrvatskoj
Bijele i Samarske stijene
92
što su edifikatori
biljke koje upućuju po nečemu specifičan sastav tla (npr. kiselost)
93
periodičke promjene, nastaju kao posljedica vremenskih sezonskih promjena u prirodi
fenološke promjene
94