Brainscape's Knowledge GenomeTM


Top Flashcards (Certified)
All Flashcards

Biology > Kardiovaskularni sustav > Flashcards

Kardiovaskularni sustav Flashcards

1
Q

pozicija srca

A

između plućnih krila, unutar opna (osrčje/perikard), trećina na desnoj strani

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

uloga perikarda

A

zaštita od neposrednog pritiska na srce ili od trenja plućnih krila pri disanju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

podijela srca po dužini

A

lijevo (arterijsko) i desno (vensko)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

poprečna podijela srca

A

2 atrija (pretklijetke) i 2 ventrikula (klijetke)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

nalazi se između svake pretklijetke i klijetke

A

valvule

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

kakvi zalisci razdvajaju desni atrij i ventrikul, a kakvi lijevi?

A

desni triskupidalni zalisci, lijevi biskupidalni (mitralni)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

krvna žila, izlazi iz desnog ventrikula

A

plućna arterija (arteria pulmonalis)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

krvna žila, izlazi iz lijevog ventrikula

A

aorta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

gdje se sve nalaze zalisci

A

između ventrikula i atrija
između aorte/plućne arterije i atrija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

zalisci aorte/plućne arterije

A

semilunarni zalisci

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

vene koje ulaze u desni atrij

A

gornja i donja šuplja vena (vena cava superior i v.c. inferior)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

vene koje ulaze u lijevi atrij i količina

A

3-5, plućne vene (venae pulmonales)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

ovisnost toka krvi o tlaku

A

krv teče s mjesta većeg na mjesto manjeg krvnog tlaka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

hranidbeni krvotok srčanog mišića

A

2 srčane arterije i 2 srčane vene (koronarne arterije i vene)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

srčani mišić

A

miokard

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

uloga koronarnih žila

A

opskrba miokarda svježom oksigniranom krvlju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

gdje se potiskuje krv sistolom desnog ventrikula

A

pluća (mali optok)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

gdje se potiskuje krv sistolom lijevog ventrikula

A

tijelo (veliki optok)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

udarni volumen srca

A

količina krvi koje srce utisne u krvotok jednim otkucajem (cca 70 mL)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

frekvencija otkucaja srca u 1 min.

A

70

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

gdje se nalazi primarno središte automacije srca i njegov naziv

A

desni atrij, sinus-atrijski čvor (S-A čvor)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

princip rada S-A čvora

A

zbog građe koja se sastoji od specijaliziranih stanica miokarda (pacemaker stanica), S-A čvor propušta ione Na i zatim ponovo repolarizira stanice -> na taj način provodi živčane impulse

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

sekundarno središte automatizacije srca

A

atrio-ventrikularni čvor

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

gdje se prenosi impuls iz A-V čvora

A

kroz Hissov snop pa kroz Purkinjeovo vlakno u desnom i lijevom ventrikulu do miokarda ventrikula

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
što se događa s miokardom kada je depolariziran
steže se
26
redoslijed sistola pojedinih dijelova srca
prvo se stežu atriji, zatim ventrikuli
27
opiši rad EKG-a
elektrokardiogram bilježi električne impulse koji iz srca dospiju do površine tijela
28
standardni odvodi s ekstremiteta na koje se vežu elektrode EKG-a
prekokardijalni odvodi (oko srca), ruke i lijeva noga
29
sastav normalnog EKG-a i njihova značenja
P-val =mjera depolarizacije atrija QRS-kompleks =mjera depolarizaije ventrikula i repolarizacije atrija T-val =mjera repolarizacije ventrikula
30
što pokazuje visina stupca EKG-a, a što dužina?
visina =voltaža valova dužina =vrijeme tijeka procesa
31
kako može doći do promjene frekvencije rada srca
dopunskom stimulacijom S-A čvora živcima simpatikusa i parasimpatikusa
32
boli koje nastaju kada miokard privremeno ostaje bez kisika
angina pektoris (stenokardija)
33
nagli porast frekvencije srca s 70 na 100+ otkucaja
tahikardija
34
stanje usporenog rada srca, frekvencija pada ispod 60 otkucaja
bradikardija
35
kada se i kako ugrađuje pacemaker
kod nenormalnog rada S-A čvora elektrode povezane s malim generatorom na bateriju (rok trajanja nekoliko godina) se stave na stijenku srca (jedna u desni atrij, druga u desni ventrikul) te tako električni impulsi dolaze na miokard, a pacemaker se ugradi u rahlo tkivo stijenki prsnog koša
36
što se događa sa srcem pri simpatičkoj stimulaciji
na živčanim završecima simpatičkih živčanih vlakana doolazi do izlučivanje neurohormona noradrenalina iz hipotalamusa pa dolazi do povećnja toka krvi iz srca
37
što se događa sa srcem pri parasimpatičkoj stimulaciji
vagus (parasimpatički živac) luči neurohormon acetil-kolin i usporava rad srca i vrijeme između kontrakcija
38
kada dolazi do djelovanja neurohormona acetil-kolina, a kada noradrenalina
acetil-kolin usporava rad srca pri parasimpatičkoj stimulaciji, a noradrenalin ga ubrzava
39
bolest, nastaje pri stvaranju ateroma u koronarnim arterijama posljedice: smanjenje protoka krvi, slaba opskrba kisikom i hranidbenim tvarima
koronarna skleroza
40
bolest, suženje koronarnih arterija uslijed stvaranja tromba
koronarna tromboza
41
uzrok srčanog infarkta
smanjenje/obustava protoka krvi u dijelu miokarda što uzrokuje njegovu nekrozu
42
kako se liječe bolesti srca uzrokovane smanjenim protokom kroz koronarni žilni sustav
lijekovima ili premošćivanjem premosnicom (by-pass) oboljele koronarne arterije s pomoću dijela vene uzete iz bedra u težim slučajevima transplantacijom
43
kada nastaje angina pektoris
pri povećanim fizičkim aktivnostima/uzbuđenju/velikim i naglim temperaturnim razlikama jer dolazi do povećanja aktivnosti srca i potrebno mu je više kisika i hranidbenih stvari nego što mu koronarne žile mogu dopremiti
44
uzrok najčešćih upala zalistaka
stenoza otvora zalistaka, insuficijencija građe koja sprječava potpuno zatvaranje zalistaka (npr. mitralna stenoza)
45
dijelovi optoka krvi (2)
mali (plućni) i veliki (sistematski)
46
opiši mali optok krvi
sistola desnog ventrikula izbacuje deoksigeniranu krv u plućnu arteriju te putuje do pluća tamo se hemoglobin iz krvi oslobađa uz CO2 i time oksigenira oksigenirana krv vraća se kroz 2 plućne vene u lijevi atrij, njegovom sistolom u lijevi ventrikul, a sistolom ventrikula u aortu pa u veliki optok
47
opiši veliki optok krvi
oksigenirana krv potiskuje se iz aorte u arterije -> arteriole -> kapilare (kraj arterija i vena) koje usporavaju protok pa omogućuju izmjenu plinova i hranidbenih tvari predajom kisika iz oksihemoglobina u stanice tkiva gdje se oslobađa CO2 koji hemoglobin veže na sebe i nastaje venska krv bogata karbaminohemoglobinom deoksigenirana krv zatim teče venulama -> vene -> v.c. superior/inferior u desni atrij čijom sistolom dospije u desni ventrikul iz kojeg ponovo ulazi u mali optok krvi
48
kako su povezane arterije
ograncima autonomnog živčanog sustava
49
kako autonomni živčani sustav utječe na arterije pri simpatičkog i parasimpatičkoj stimulaciji
ogranci kojima su povezane arterije podražuju glatki mišić unutar njihove stijenke simpatikus: žile se stežu (vazokonstrikcija) parasimpatikus: vazodilatacija žila
50
pri kakvom krvarenju krv izlazi na mahove
arterijskim krvarenjima
51
osjećamo li bilo u venama
ne
52
što sprječava vraćanje krvi u suprotnom smjeru u venama i zašto ih imaju
venski zalisci, tlak nije uvijek dovoljno jak unutar vena pa oni sprječavaju nakupljanje krvi u najnižim dijelovima tijela
53
zašto se v.c. superior i inferior zovu šuplje vene
nemaju venske zaliske
54
gdje je u tijelu krvni tlak najveći
u arterijama bliže srcu
55
maksimalan tlak krvi na stijenke arterija
sistolički tlak
56
u kojem trenutku je mjeren sistolički tlak
trenutak kada sistolom lijevog ventrikula u aortu uđe udarni volumen krvi (aorta se proširi)
57
dijastolički tlak
tlak koji preostaje nakon prolaska sistoličkog tlaka kroz arterijski dio žila
58
normalan krvni tlak u mmHg
120/80
59
kakav je krvni tlak kod starijih osoba i zašto
veći zbog smanjenja elastičnosti arterija
60
bolest, krute arterije kao posljedica ugradnje različitih tvari i kalcijevih spojeva što uzrokuje visok tlak
ateroskleroza
61
gdje je krvni tlak najniži
u šupljim venama
62
čemu je jednak krvni tlak na ulazu u srce
atmosferskom tlaku
63
stanje povišenog arterijskog tlaka kao posljedica aterosklerotičnih promjena i suženja žila
hipertenzija
64
što u težim slučajevima može uzrokovati hipertenzija
moždani/srčani infarkt (kap)
65
oboljenje kojeg organa može uzrokovati hipertenziju
bubrega
66
stanje niskog krvnog tlaka
hipotenzija
67
osnovni spoj za sintezu steroidnih hormona, vitamina D i E, izgradnji kompleksnih masnih spojeva
kolesterol
68
mjesta sinteze kolesterola
jetra, crijeva, koža
69
uloga lipoproteina male gustoće (LDL - low density lipoproteins)
prijenos kolesterola iz jetre u ostale dijelove tijela -> taloženje u stijenkama krvnih žila
70
uloge HDL i VLDL (very low-density lipoproteins)
uklanjanje LDL-a iz krvi i prebacivanje u mišiće i jetru prebacivanje triglicerida kroz stanične stijenke
71
što se događa s viškom HDL i VLDL-a
vraća se u jetru i pretvara u LDL
72
nastanak LDL-a
razgradnja HDL-a i LDL-a u jetri
73
stanje u kojem se dio krvnog ugruška (embolus) zaustavi u plućima i onemogućuje opskrvu plućnog tkiva zrakom i hranidbenim tvarima
plućna embolija
74
naziv za smanjenu količinu kisika u miokardu
hipoksija
75
naziv za potpuni nedostatak kisika u miokardu
anoksija

Biology (22 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions