Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Biology > Kardiovaskularni sustav > Flashcards

Kardiovaskularni sustav Flashcards

You may prefer our related Brainscape-certified flashcards:
AP® Biology flashcards Biology 101 flashcards
1
Q

pozicija srca

A

između plućnih krila, unutar opna (osrčje/perikard), trećina na desnoj strani

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

uloga perikarda

A

zaštita od neposrednog pritiska na srce ili od trenja plućnih krila pri disanju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

podijela srca po dužini

A

lijevo (arterijsko) i desno (vensko)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

poprečna podijela srca

A

2 atrija (pretklijetke) i 2 ventrikula (klijetke)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

nalazi se između svake pretklijetke i klijetke

A

valvule

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

kakvi zalisci razdvajaju desni atrij i ventrikul, a kakvi lijevi?

A

desni triskupidalni zalisci, lijevi biskupidalni (mitralni)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

krvna žila, izlazi iz desnog ventrikula

A

plućna arterija (arteria pulmonalis)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

krvna žila, izlazi iz lijevog ventrikula

A

aorta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

gdje se sve nalaze zalisci

A

između ventrikula i atrija
između aorte/plućne arterije i atrija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

zalisci aorte/plućne arterije

A

semilunarni zalisci

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

vene koje ulaze u desni atrij

A

gornja i donja šuplja vena (vena cava superior i v.c. inferior)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

vene koje ulaze u lijevi atrij i količina

A

3-5, plućne vene (venae pulmonales)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

ovisnost toka krvi o tlaku

A

krv teče s mjesta većeg na mjesto manjeg krvnog tlaka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

hranidbeni krvotok srčanog mišića

A

2 srčane arterije i 2 srčane vene (koronarne arterije i vene)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

srčani mišić

A

miokard

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

uloga koronarnih žila

A

opskrba miokarda svježom oksigniranom krvlju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

gdje se potiskuje krv sistolom desnog ventrikula

A

pluća (mali optok)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

gdje se potiskuje krv sistolom lijevog ventrikula

A

tijelo (veliki optok)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

udarni volumen srca

A

količina krvi koje srce utisne u krvotok jednim otkucajem (cca 70 mL)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

frekvencija otkucaja srca u 1 min.

A

70

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

gdje se nalazi primarno središte automacije srca i njegov naziv

A

desni atrij, sinus-atrijski čvor (S-A čvor)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

princip rada S-A čvora

A

zbog građe koja se sastoji od specijaliziranih stanica miokarda (pacemaker stanica), S-A čvor propušta ione Na i zatim ponovo repolarizira stanice -> na taj način provodi živčane impulse

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

sekundarno središte automatizacije srca

A

atrio-ventrikularni čvor

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

gdje se prenosi impuls iz A-V čvora

A

kroz Hissov snop pa kroz Purkinjeovo vlakno u desnom i lijevom ventrikulu do miokarda ventrikula

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

što se događa s miokardom kada je depolariziran

A

steže se

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

redoslijed sistola pojedinih dijelova srca

A

prvo se stežu atriji, zatim ventrikuli

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

opiši rad EKG-a

A

elektrokardiogram bilježi električne impulse koji iz srca dospiju do površine tijela

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

standardni odvodi s ekstremiteta na koje se vežu elektrode EKG-a

A

prekokardijalni odvodi (oko srca), ruke i lijeva noga

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

sastav normalnog EKG-a i njihova značenja

A

P-val =mjera depolarizacije atrija
QRS-kompleks =mjera depolarizaije ventrikula i repolarizacije atrija
T-val =mjera repolarizacije ventrikula

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

što pokazuje visina stupca EKG-a, a što dužina?

A

visina =voltaža valova
dužina =vrijeme tijeka procesa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

kako može doći do promjene frekvencije rada srca

A

dopunskom stimulacijom S-A čvora živcima simpatikusa i parasimpatikusa

32
Q

boli koje nastaju kada miokard privremeno ostaje bez kisika

A

angina pektoris (stenokardija)

33
Q

nagli porast frekvencije srca s 70 na 100+ otkucaja

A

tahikardija

34
Q

stanje usporenog rada srca, frekvencija pada ispod 60 otkucaja

A

bradikardija

35
Q

kada se i kako ugrađuje pacemaker

A

kod nenormalnog rada S-A čvora
elektrode povezane s malim generatorom na bateriju (rok trajanja nekoliko godina) se stave na stijenku srca (jedna u desni atrij, druga u desni ventrikul) te tako električni impulsi dolaze na miokard, a pacemaker se ugradi u rahlo tkivo stijenki prsnog koša

36
Q

što se događa sa srcem pri simpatičkoj stimulaciji

A

na živčanim završecima simpatičkih živčanih vlakana doolazi do izlučivanje neurohormona noradrenalina iz hipotalamusa pa dolazi do povećnja toka krvi iz srca

37
Q

što se događa sa srcem pri parasimpatičkoj stimulaciji

A

vagus (parasimpatički živac) luči neurohormon acetil-kolin i usporava rad srca i vrijeme između kontrakcija

38
Q

kada dolazi do djelovanja neurohormona acetil-kolina, a kada noradrenalina

A

acetil-kolin usporava rad srca pri parasimpatičkoj stimulaciji, a noradrenalin ga ubrzava

39
Q

bolest, nastaje pri stvaranju ateroma u koronarnim arterijama
posljedice: smanjenje protoka krvi, slaba opskrba kisikom i hranidbenim tvarima

A

koronarna skleroza

40
Q

bolest, suženje koronarnih arterija uslijed stvaranja tromba

A

koronarna tromboza

41
Q

uzrok srčanog infarkta

A

smanjenje/obustava protoka krvi u dijelu miokarda što uzrokuje njegovu nekrozu

42
Q

kako se liječe bolesti srca uzrokovane smanjenim protokom kroz koronarni žilni sustav

A

lijekovima ili premošćivanjem premosnicom (by-pass) oboljele koronarne arterije s pomoću dijela vene uzete iz bedra
u težim slučajevima transplantacijom

43
Q

kada nastaje angina pektoris

A

pri povećanim fizičkim aktivnostima/uzbuđenju/velikim i naglim temperaturnim razlikama jer dolazi do povećanja aktivnosti srca i potrebno mu je više kisika i hranidbenih stvari nego što mu koronarne žile mogu dopremiti

44
Q

uzrok najčešćih upala zalistaka

A

stenoza otvora zalistaka, insuficijencija građe koja sprječava potpuno zatvaranje zalistaka (npr. mitralna stenoza)

45
Q

dijelovi optoka krvi (2)

A

mali (plućni) i veliki (sistematski)

46
Q

opiši mali optok krvi

A

sistola desnog ventrikula izbacuje deoksigeniranu krv u plućnu arteriju te putuje do pluća
tamo se hemoglobin iz krvi oslobađa uz CO2 i time oksigenira
oksigenirana krv vraća se kroz 2 plućne vene u lijevi atrij, njegovom sistolom u lijevi ventrikul, a sistolom ventrikula u aortu pa u veliki optok

47
Q

opiši veliki optok krvi

A

oksigenirana krv potiskuje se iz aorte u arterije -> arteriole -> kapilare (kraj arterija i vena) koje usporavaju protok pa omogućuju izmjenu plinova i hranidbenih tvari predajom kisika iz oksihemoglobina u stanice tkiva gdje se oslobađa CO2 koji hemoglobin veže na sebe i nastaje venska krv bogata karbaminohemoglobinom
deoksigenirana krv zatim teče venulama -> vene -> v.c. superior/inferior u desni atrij čijom sistolom dospije u desni ventrikul iz kojeg ponovo ulazi u mali optok krvi

48
Q

kako su povezane arterije

A

ograncima autonomnog živčanog sustava

49
Q

kako autonomni živčani sustav utječe na arterije pri simpatičkog i parasimpatičkoj stimulaciji

A

ogranci kojima su povezane arterije podražuju glatki mišić unutar njihove stijenke
simpatikus: žile se stežu (vazokonstrikcija)
parasimpatikus: vazodilatacija žila

50
Q

pri kakvom krvarenju krv izlazi na mahove

A

arterijskim krvarenjima

51
Q

osjećamo li bilo u venama

A

ne

52
Q

što sprječava vraćanje krvi u suprotnom smjeru u venama i zašto ih imaju

A

venski zalisci, tlak nije uvijek dovoljno jak unutar vena pa oni sprječavaju nakupljanje krvi u najnižim dijelovima tijela

53
Q

zašto se v.c. superior i inferior zovu šuplje vene

A

nemaju venske zaliske

54
Q

gdje je u tijelu krvni tlak najveći

A

u arterijama bliže srcu

55
Q

maksimalan tlak krvi na stijenke arterija

A

sistolički tlak

56
Q

u kojem trenutku je mjeren sistolički tlak

A

trenutak kada sistolom lijevog ventrikula u aortu uđe udarni volumen krvi (aorta se proširi)

57
Q

dijastolički tlak

A

tlak koji preostaje nakon prolaska sistoličkog tlaka kroz arterijski dio žila

58
Q

normalan krvni tlak u mmHg

A

120/80

59
Q

kakav je krvni tlak kod starijih osoba i zašto

A

veći zbog smanjenja elastičnosti arterija

60
Q

bolest, krute arterije kao posljedica ugradnje različitih tvari i kalcijevih spojeva što uzrokuje visok tlak

A

ateroskleroza

61
Q

gdje je krvni tlak najniži

A

u šupljim venama

62
Q

čemu je jednak krvni tlak na ulazu u srce

A

atmosferskom tlaku

63
Q

stanje povišenog arterijskog tlaka kao posljedica aterosklerotičnih promjena i suženja žila

A

hipertenzija

64
Q

što u težim slučajevima može uzrokovati hipertenzija

A

moždani/srčani infarkt (kap)

65
Q

oboljenje kojeg organa može uzrokovati hipertenziju

A

bubrega

66
Q

stanje niskog krvnog tlaka

A

hipotenzija

67
Q

osnovni spoj za sintezu steroidnih hormona, vitamina D i E, izgradnji kompleksnih masnih spojeva

A

kolesterol

68
Q

mjesta sinteze kolesterola

A

jetra, crijeva, koža

69
Q

uloga lipoproteina male gustoće (LDL - low density lipoproteins)

A

prijenos kolesterola iz jetre u ostale dijelove tijela -> taloženje u stijenkama krvnih žila

70
Q

uloge HDL i VLDL (very low-density lipoproteins)

A

uklanjanje LDL-a iz krvi i prebacivanje u mišiće i jetru
prebacivanje triglicerida kroz stanične stijenke

71
Q

što se događa s viškom HDL i VLDL-a

A

vraća se u jetru i pretvara u LDL

72
Q

nastanak LDL-a

A

razgradnja HDL-a i LDL-a u jetri

73
Q

stanje u kojem se dio krvnog ugruška (embolus) zaustavi u plućima i onemogućuje opskrvu plućnog tkiva zrakom i hranidbenim tvarima

A

plućna embolija

74
Q

naziv za smanjenu količinu kisika u miokardu

A

hipoksija

75
Q

naziv za potpuni nedostatak kisika u miokardu

A

anoksija

Biology (22 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions