Imunološki sustav Flashcards

You may prefer our related Brainscape-certified flashcards:
1
Q

što sve mogu biti antigeni po kem. sastavu

A

proteini, glikoproteini, lipoproteini, polipeptidi, polisaharidi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

utječe li molekulska masa antigena na njegovu jačinu

A

što je molekula veće mol. mase, to je jači antigen

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

što se događa s antigenom u limfnim čvorovima

A

razlaže se i uzrokuje sintezu specifičnih antitijela

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

obrambene bjelančevine koje organizam stvara kao odgovor na antigene

A

antitijela

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

podjela imunosti

A

nespecifična (prirođena) i specifična (stečena)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

dijelovi imunosnog sustava

A

imunosna tkiva
imunosni organi: slezena, timus, limfni čvorovi, koštana moždina
imunosne stanice: fagociti (mikro i makrofagi), limfociti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

podjela imunološkog sustava

A

središnji i periferni organi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

organi središnjeg imunološkog sustava

A

timus i koštana moždina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

uloga organa središnjeg imunološkog sustava

A

spadaju pod primarne
proizvodnja i raseljavanje stanica (za obranu), razvoj i održavanje imunološkog sustava, m+diferencijacija stanica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

periferni organi imunološkog sustava

A

slezena, limfni čvorovi, limfatičko tkivo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

načini djelovanja imunološkog sustava prema infekciji

A
  1. fagocitoza
  2. izravno razaranje stanica već postojećim antitijelima
  3. stvaranje antitijela i stanica protiv određenog antigena uzročnika
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

podjela skupina stanica uključenih u obranu organizma

A

fagociti i limfatične stanice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

podjela imuniteta prema načinu stjecanja

A

nespecifična (prirođena) i specifična (stečena)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

nespecifična imuna tijela

A

fagociti, nespecifična antitijela, enzimski sustavi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

podjela specifičnih imunih tijela

A

humoralna (serumska) i celularna (stanična)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

humoralna (serumska) imuna tijela

A

B-limfociti, plazma stanice (imunoglobulini)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

celularna (stanična) imuna tijela

A

T-limfociti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

proces unosa krutih čestica i mikroorganizama u stanicu

A

fagocitoza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

podijela fagocita prema mogućnostima i veličini stanice

A

mikrofagi i makrofagi (monociti)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

osiguravaju glavnu obranu protiv infekcije bakterijama, fagocitiraju bakterije i razaraju ih u svojim vakuolama

A

neutrofilni leukociti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

opiši fagocitozu

A

fagocit se veže na bakteriju, okruži ju i zatvara u novostvorene vakuole (fagosom)
u fagosomu se uništavaju uz pomoć enzima i jakog oksidansa (vodikov peroksid)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

opiši monocite i njihovu ulogu

A

pokretni makrofagi
uloga:
1. proždiranje čestica/mikoorganizma/oštećenih/mrtvih stanica/nepotrebnih bjelančevina
2. obrada antigena (prepoznaju ih T i B limfociti)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

gdje se nalaze tkivni makrofagi, kako ih još nazivamo i po čemu se razlikuju od monocita

A

jetra, slezena
histociti/histiomonociti
razlikuju se jer nemaju mogućnost ameboidnog kretanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

uloga fagocita

A

prerada antigena
predočavanje antigena limfocitima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

limfociti nositelji specifične imunosti

A

limfociti B, limfociti T i limfociti 0 (K i NK)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

podskupine limfocita T

A

regulacijski i izvršni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

nositelji stanične imunosti

A

limfociti T

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

sudjeluju u specifičnoj i nespecifičnoj imunosti, stanice ubojice

A

limfociti 0 (K i NK stanice)

29
Q

nositelji humoralne imunosti
proizvodnja antitijela

A

limfociti B

30
Q

opiši nastanak imunoglobulina

A

limfociti B poslije kontakta s uzročnikom bolesti sazrijevaju u plazma-stanice te proizvode specifična protutijela imunoglobuline (Ig)

31
Q

gdje se nalaze imunoglobulini

A

krvna plazma

32
Q

sastav antitijela

A

4 bjelančevinasta lanca (2 veća, 2 manja) povezani bisulfidnim vezama, svaki lanac ima konstantni i varijabilni dio

33
Q

naziv za kraće i duže lance antitijela

A

kraći=laki lanac
duži=teški lanac

34
Q

gdje i kada se sintetizira varijabilni dio lanca

A

u plazma stanicama poslije podražaja antigenom

35
Q

koji dio lanca antitijela se spaja u kompleks antigen-protutijelo

A

varijabilni

36
Q

što se događa s antigenom kada se spoji u kompleks s antitijelom

A

gubi svoju aktivnost

37
Q

kada dolazi do stvaranja imune memorije i u koji tip imunološke reakcije spada (primarna\sekundarna)

A

B-limfociti poslije kontakta s antigenom stvaraju plazma-stamice, a one stvaraju antitijela koja će deaktivirati navedeni antigen, ta sinteza se može odvijati duže vrijeme i dokle god traje i tijelo sadrži ta antitijela, nazivamo imuna memorija
spada u sekundarne reakcije

38
Q

na kakvom tipu imunološke reakcije se temelji aktivna i pasivna imunizacija

A

sekundarnom (imuna memorija)

39
Q

imunost prisutna u tijelu od rođenja bez posebnih pokretanja imunološke reakcije

A

prirođena imunost

40
Q

koje sve stanice sudjeluju u prirođenoj imunosti

A

limfociti K i NK, fagociti

41
Q

koju imunosti karakterizira pokretanje imunološke rekacije, nastaje nakon unosa antigena

A

stečena imunost

42
Q

razlika između stanične i humoralne imunosti

A

humoralna stvara cirkulirajuća antitijela, a stanična velik broj aktiviranih limfocita koji uništavaju specifično antigen

43
Q

načini stjecanja specifične imunosti

A

aktivno i pasivno

44
Q

načni stjecanja aktivne specifične imunosti

A

prirodno i umjetno

45
Q

načini stecanja prirodne aktivne specifične imunosti

A

osobe koje su preboljele bolest i još imaju antitijela u organizmu
osobe koje su zaražene,a li nisu oboljele

46
Q

način stjecanja umjetne aktivne specifične imunosti

A

cijepljenje

47
Q

koju imunost stječe zametak koji primi antitijela od majke preko posteljice

A

pasivnu specifičnu imunost

48
Q

kako dijete može dobiti antitijela od majke

A

preko kolostruma, posteljice

49
Q

način stjecanja umjetne pasivne specifične imunosti

A

davanje već gotovih antitijela nastali imunizacijom drugog organizma

50
Q

koje stanice uzrokuju odbacivanje transplatata (kalema)

A

T-limfociti

51
Q

skupine bolesti imunološkog sustava prema uzroku

A

imunoinkompetencija (imunodeficijencija)
hipersenzibilnost imunološke reaktivnosti
tumori

52
Q

kada je prvi put registriran AIDS

A
  1. godine
53
Q

simptomi AIDS-a (krvna slika)

A

smanjen broj:
leukocita, limfocita u limfotičnim organima, zrelih T-limfocita, antitijela

54
Q

virus uzročnik AIDS-a i njegova skupina virusa

A

HIV, retrovirus

55
Q

opiši proces infekcije organizma HIV-om

A

retrovirus napada T4-limfocite i u njih reverznom transkriptazom umeće svoj genetski kod pa ona umnožava viruse i dolazi do uništenja zrele stanice

56
Q

načini prijenosa HIV-a

A

krv, spolni kontakt, injekcijske igle i štrcaljke

57
Q

ako majka zaražena HIV-om zatrudni, hoće li dijete biti zaraženo

A

hoće jer virus dolazi do fetusa preko posteljice i kolostrumom

58
Q

posljedica velikog unosa alergena

A

anafilaktički šok, gušenje, smrt

59
Q

tvar koju ispuštaju mastociti pri alergijskim reakcijama, uzrokuje pojave simptoma

A

histamin

60
Q

mali crvenkasti otoci koji svrbe, pojavljuju se pri alergijskim reakcijama najčešće na hranu

A

koprivnjača (urtikarija)

61
Q

cjepiva koja su obavezna u Hrvatskoj

A

tuberkuloza
difterija
tetanus
hripavac
rubeola
dječja paraliza
ospice
zaušnjaka
Haemophylus influenzae tip B
meningitis
hepatitis B
HPV

62
Q

drugi naziv za epidemiološki lanac

A

Vogralikov lanac

63
Q

stanice u sluznicama koje se aktiviraju pri ponovljenom kontaktu s alergenom i vode do jake imune reakcije

A

mastociti

64
Q

stanje koje može uzrokovati histamin okarakterizirano jakim grčenjem mišića dišnog sustava i oticanje organa gornjih dišnih putova što može onemogučiti disanje
može imati smrtni ishod

A

anafilaktički šok

65
Q

koji limfociti sudjeluju u imunosnom pamćenju tako da ubrzaju reakciju

A

B-limfociti

66
Q

stanice koje prepoznaju promijenjene proteine na tumorskim stanicama i napadaju ih

A

NK stanice

67
Q

leukociti; brane tijelo od parazita toksičnim proteinima i fagocitozom

A

eozinofili

68
Q

leukociti; oslobađaju heparin i histamin, alergijske reakcije

A

bazofili

69
Q

fagocitne stanice

A

neutrofili, makrofagi, fagociti