PITANJA GRUPE 6 Flashcards
- Koje aktivnosti u proizvodnji pokriva upravljački sistem proizvodnje?
Upravljački sistem proizvodnje pokriva sve aktivnosti u proizvodnji od nabavke sirovina do isporuke gotovih
proizvoda.
- Koja je uloga upravljačkog sistema proizvodnje?
uloga upravljačkog sistema proizvodnje se sastoji u pružanju podrške ključnim menadžerskim aktivnostima
u raznim funkcijama preduzeća. Tu se misli na obračun i praćenje troškova, podatke o tražnji za
proizvodima, servisiranju, logistici, finansijama, investicijama i strateškom planiranju.
- Kako se meri kvalitet upravljačkog sistema proizvodnje?
Kvalitet upravljačkog sistema proizvodnje meri se sposobnošću upravljačkog sistema kod izrade konkretnih planova nabavke i izrade komponenti odnosno izrade proizvoda sa aspekta vremena i količine. Takođe, od upravljačkog sistema proizvodnje se očekuje da on korektno specificira odgovarajuće nivoe potrebnih resursa (kapaciteta) kako bi se ostvarili krajnji ciljevi preduzeća.
- Koji je odnos izmedju CIM (Computer Integrated Manufacturing) i MPCS (Manufacturing Planning and
Control System)?
Kompjuterski integrisana proizvodnja (CIM) daje centralnu ulogu upravljačkom sistemu proizvodnje
(MPCS).
5: Šta obuhvata proizvodni menadžment?
Proizvodni menadžment se odnosi na protok materijala i skup aktivnosti procesa koji transformišu
predmete rada iz niže u višu upotrebnu vrednost.
6: U kojim procesima postoji protok materijala?
Protok materijala se javlja u svakom proizvodnom ili logističkom procesu koji sadrži sirovine, proizvodne
komponente, stvara proizvode za prodaju i prenosi ih do kupca.
7: Šta obuhvata prva globalna grupa aktivnosti upravljanja proizvodnjom u preduzeću?
Prva globalna grupa aktivnosti upravljanja proizvodnjom u preduzeću obuhvata ustanovljavanje glavnih pravaca preduzeća iz čega proističe plan menadžmenta koji se izražava preko definisanja specifikacija proizvodnje, kao što su krajnji proizvodi ili proizvodne opcije.
8: Šta obuhvata druga globalna grupa aktivnosti upravljanja proizvodnjom u preduzeću?
Druga globalna grupa aktivnosti upravljanja proizvodnjom u preduzeću odnosi se na detaljna planiranja tokova materijala i kapaciteta radi podrške ostvarenju globalnih planova.
9: Šta obuhvata treća globalna grupa aktivnosti upravljanja proizvodnjom u preduzeću?
Treća globalna grupa aktivnosti upravljanja proizvodnjom u preduzeću obuhvata izvršenje proizvodnih planova u smislu detaljnih rasporeda rada na radnim mestima i aktivnostima kupovine (pribavljanja) potrebnih inputa.
10: Šta je to glavni proizvodni raspored (Master Production Shedule - MPS)?
To je razvijena verzija proizvodnog plana. MPS je uputstvo proizvođačima sa kojim krajnjim stavkama ili proizvodnim opcijama da se pojave na tržištu.
11: Šta je to plan potreba materijala (Material Requirements Plan - MRP)?
MRP odredjuje (razvija) period po period (po vremenskim fazama) planove za sve komponente, delove i sirovine koji su potrebni da se proizvedu svi proizvodi iz glavnog rasporeda proizvodnje (MPS). Ovaj plan materijala se može zatim iskoristiti u sistemu za detaljno planiranje kapaciteta, podrazumevajući pri tom vreme rada mašina i potrene radne snage.
12: Koja je uloga MRP (Material Requirements Planning) u upravljanju proizvodnjom?
MRP ima za cilj da obezbedi pravu proizvodnu komponentu u pravo vreme u skladu sa utvrdjenim
rasporedom kompletiranja proizvoda.
13: Koja su tri osnovna inputa za MRP (Material Requirements Planning)?
Tri osnovna inputa su: a) Glavni proizvodni raspored (MPS); b) Bilans materijala (sastavnica); i c) Stanje
zaliha.
14: Šta je to bilans materijala (bill of material - sastavnica)?
Bilans materijala pokazuje za svaki sastavni deo koliko je potrebno drugih sastavnih delova kao njegovih
direktnih komponenti. Primer: za jedan automobile je potrebno 5 točkova (četiri plus jedan rezervni). Za
svaki točak je poterbna felna. Guma, ventil itd.
15: Šta je to vremenska karta potreba?
Vremenska karta potreba je vremenski raspored potreba za svakom sastavnom komponentom proizvoda,
kao rezultat MRP (Material Requirements Planning).
16: Da li se naručivanje sredstava za proizvodnju u modelima nabavke predstavlja kao faza akcije ili kao
faza akumulacije?
Naručivanje sredstava za proizvodnju se u modelima nabavke predstavlja kao faza akcije.
17: Kako se izračunava količina sredstava za proizvodnju koja se na kraju tekućeg vremenskog perioda t
nalazi u stanju neisporučenih narudžbina?
Ova količina je jednaka količini sredstava za proizvodnju, koja su se u tom stanju nalazila na kraju
prethodnog vremenskog perioda t-1, promenjenoj za razliku izmedju novonaručene količine i isporučene
količine ovih sredstava u tekućem vremenskom periodu t.
18: Da li se isporuka elemenata proizvodnje u modelima nabavke predstavlja kao faza akcije ili kao faza akumulacije?
Isporuka elemenata proizvodnje se u modelima nabavke prikazuje kao faza akcije na toku odgovarajućeg materijalnog subjekta
19: Šta znači ravnomerna isporuka elemenata proizvodnje u slučaju etapne isporuke?
Ona označava da je vremenski period, u kome će biti izvršeno dbeI etapa isporuka naručene količine
elemenata proizvodnje, podeljen na dbeI jednakih delova, a da se pojedina etapa isporuke obavlja u
početnom vremenskom trenutku svakog od delova.
20: Koja je razlika izmedju spremnih i nespremnih zaliha elemenata proizvodnje?
Od trenutka isporuke elemenata proizvodnje, pa dok se nad isporučenim elementima proizvodnje ne
obave odgovarajuće operacije manipulisanja u skladištu, elementi proizvodnje se nalaze u stanju
nespremnih zaliha. Posle manipulisanja elementi proizvodnje se nalaze u stanju zaliha spremnim za
lansiranje.
21: Kako se izračunava ukupna količina elemenata proizvodnje u zalihama na kraju tekućeg vremenskog
perioda t ?
SKRIPTA: Ova količina se izračunava kao zbir količina nespremnih i spremnih zaliha sa kraja prethodnog
vremenskog perioda t-1, koja je promenjena za razliku izmedju količine isporučenih elemenata proizvodnje
i količine lansiranih elemenata proizvodnje u tekućem vremenskom periodu t.
KNJIGA: Količina nespremnih zaliha na kraju perioda t jednaka je količini ovih elemenata koja su se u tom
stanju nalazila u vreneskom periodu t-1, promenjenoj za razliku između isporučene količine i
izmanipulisane količine ovih elemenata u vremenskom periodu t. Količina spremnih zaliha na kraju perioda
t jednaka je količini zaliha koja se nalazila u tom stanju na kraju perioda t-1, promenjenoj za razliku između
izmanipulisane količine i lansirane količine ovih zaliha u toku perioda t.
22: Da li se manipulisanje elementima proizvodnje u skladištu u modelu nabavke prikazuje kao faza
akcije ili kao faza akumulacije?
Manipulisanje elementima proizvodnje u skladištu u modelima nabavke se prikazuje kao faza akcije.
23: Šta obuhvata vreme, koje je potrebno da se izvrši manipulacija nad elementima proizvodnje u
skladištu?
Vreme, koje je potrebno da se izvrši manipulacija nad elementima proizvodnje u skladištu, obuhvata
potrebno vreme za obavljanje poslova prijema, čuvanja, unutrašnjeg transporta, izdavanja, evidencije i sl.
24: Da li se lansiranje elemenata proizvodnje iz skladišta u modelima nabavke prikazuje kao faza akcije ili kao faza akumulacije?
Lansiranje elemenata proizvodnje iz skladišta u modelima nabavke se prikazuje kao faza akcije.