ODNOSI MEĐU ORGANIZMIMA 3 Flashcards
1
Q
STRUKTURA OCEANA
A
vertikalna i horizontalna
2
Q
Vertikalna podjela:
A
- MORSKO DNO ili bental (bentos)
- OTVORENO MORE (stupac vodene mase) ili pelagijal (pelagos)
3
Q
Horizontalna podjela:
A
- NERITIČKA PROVINCIJA - priobalna područja koja naseljava veliki broj morskih organizama, obuhvaća more od zamišljene granice koja se izdiže iznad izobate od 200m prema kopnu
- OCEANSKA PROVINCIJA - sva ostala područja mora zajedno
4
Q
Dubinske zone (stepenice) morskog dna
A
KONTINENTSKA PODINA (shelf)
KONTINENTSKI SLAZ (slope) (BATIJAL)
ABISALNA RAVNICA (ABISAL)
DUBOKOMORSKE KOTLINE i JARCI (HADAL)
5
Q
U području kontinentske podine (litorala) su:
A
- supralitoral - pojas koji je izložen prskanju mora
- mediolitoral - pojas plime i oseke
- infralitoral - od donje granice oseke pa do granice rasprostranjenosti
morskih cvjetnica; Jadran 20-40 m - cirkalitoral - od granice rasprostranjena morskih cvjetnica do granice
prodiranja svjetlosti
6
Q
U pelagijalu razlikujemo sljedeće stepenice:
A
- EPIPELAGIJAL
- MEZOPELAGIJAL
- BATIPELAGIJAL
- ABISOPELAGIJAL
- HADALOPELAGIJAL
7
Q
Kamenite obalne zajednice
A
recentne (geološki mlade)
obale, neke se i danas formiraju (Hawaii
- vulkansko porijeklo) ili posljedica položaja obale: jake morske struje i valovi odnose sedimente s tog područja
Većinom naseljava epifauna
8
Q
Vertikalna zonacija
A
- Rezultat složenih interakcija
fizikalnih i bioloških faktora - Gornju granicu čine fizikalni faktori, dok donju granicu čine biološki faktori
Kamenita obala – primjer vertikalne zonacije
9
Q
Prilagođavanje velikim promjenama temp.
A
- neke vrste puževa mogu podnijeti temperaturni raspon ~ 49° C
- obrana:
- skrivanje u sjenovita i vlažna područja
- obojenost
- nabori, brazde na ljušturama
10
Q
Velike promjene saliniteta dovode do
A
masovnih pomora
11
Q
Borbe s valovima
A
većina organizama čvrsto pričvršćena za podlogu:
- korijenu sličnim tvorbama (rizoidima)
- izlučivanjem ljepljivih supstanci (vitičari)
- bisusnim nitima, dagnja
- mišićnim stopalom (priljepci, hitoni)
- rast u velikim grupama (dagnja)
- izbjegavanje/sklanjanje (pokretni organizmi, npr. ribe, rakovi)
- tonjenje (većina riba koje žive u tom području bez plivaćeg mjehura)
- prijanjaljka na trbušnom dijelu
12
Q
Načini zaštite od desikacije (isušivanja):
A
- skrivanje (rakovi , neki puževi)
- zatvaranje (ljušture, poklopci, sluz, urezi u stijeni – razni puževi (Patella), školjkaši (Mytilus), rakovi (Balanus))
- život na vlažnim područjima tijekom cijelog života (lokvice)
- formiranje gustih nakupina (dagnja - Mytilus galloprovincialis)
- kombinacija više metoda (skrivanje + zatvaranje → neki puževi npr. rodovi Littorina i Monodonta)
- sposobnost isušivanja i ponovnog brzog oporavka s dolaskom vode (mekušci hitoni do 75%, smeđe alge roda Fucus i do 90%)
13
Q
Ograničavajući faktor kod hranjenja
A
vrijeme hranjenja zbog periodičnog smanjivanja razine mora
14
Q
Detritus
A
organski materijal suspendiran u morskoj vodi; neživa, čestična organska tvar, uglavnom se sastoji od uginulih organizama i fekalnog materijala
15
Q
Neki organizmi preuzimaju područja koja su već zauzeta:
A
- stvaranjem kolonija
- uklanjanjem/olabavljivanjem kompetitora s podloge (priljepci, vitičari)
- rastom na drugim organizmima
16
Q
Gornji mediolitoral
A
Redovito, periodički prekrivena morskom vodom
17
Q
Gornji mediolitoral se sastoji od nekoliko podzona koje su rezultat:
A
- kompeticije
- predatorstva
- tolerancije na isušivanje
- načina kolonizacije
18
Q
U gornjem dijelu dominiraju…
U donjem sloju dominiraju…
A
vitičari
dagnje
19
Q
Donji mediolitoral
A
Najveći dio vremena uronjena pod vodom i dominiraju alge
20
Q
Ključni predatori
A
predatori čije je djelovanje na zajednicu
proporcionalno mnogo veće od njihove brojnosti
21
Q
Kada broj vrsta ovisi
o poremećajima
A
Ukoliko su drugi parametri
konstantni
22
Q
Ekološka sukcesija:
A
redovita zamjena jedne vrste drugom na
određenom području
23
Q
Ekološka sukcesija može biti:
A
- Primarna: na prethodno potpuno ogoljelim površinama (bez života)
- Sekundarna: na već naseljenim staništima
24
Q
Što je klimaks zajednice
A
Završna točka sukcesije
25
Klimaks zajednice:
biološka zajednica biljaka i/ili životinja koja kroz proces ekološke sukcesije doseže stabilno stanje
26
Fizikalni faktori koji utječu na organizme u kontinentalnoj padini
temp. mora, valovi, plimne struje, turbulencija, velike količina slatke vode rijekama - smanjenje saliniteta, sedimentacija i sortiranje sedimenta morskim gibanjima, tip supstrata, dubina (fotosinteza)
27
Pridnene zajednice šelfa; kakbe tipove dna imamo?
- Zajednice mekih dna (najčešće, uglavnom pjeskoviti i muljeviti supstrati)
- Zajednice kamenitog dna (manje zastupljene)
28
U zajednicama mekih dna dominiraju:
infauna, nešto epifaune, sesilni organizmi rijetki
29
Za sastav i brojnost životnih zajednica na ovakvim podlogama najznačajnija su tri abiotička faktora:
- veličina čestica,
- djelovanje valova,
- nagib
30
Tipovi pridnenih sedimenata
-mirna, zaštićena područja imaju muljevita dna, jer se fini sediment može istaložiti
- mjesta s jačim valovima i strujama imaju grublji pridneni sediment
-ukoliko je kretanje vode dovoljno snažno, ono može odnijeti sa sobom sav
nepričvršćeni materijal, ostavljajući za sobom golu stijenu
31
Isušivanje je veći problem kod kojeg tipa zajednica morskog dna?
Zajednice kamenitog dna
32
Veličina čestica i prozirnost sedimenta uvjetuju količinu ... koji cirkulira vodom
O2
33
Muljeviti sedimenti imaju ograničene/smanjene količine...
O2
34
Anoksični sedimenti
Sediment u kojem uopće nema kisika
35
Anaerobne bakterije imaju sposobnost respiracije, a to je
proces razgradnje organske tvari bez kisika stvaranjem sumporovodika koji je jako toksičan
36
Prilagodbe na smanjenu količinu kisika u sedimentu
* Punjenje vodom bogatom kisikom s površine sedimenta pomoću sifona ili preko svojih bušotina
* Posebni hemoglobini
* Tromost, usporenost - smanjivanje potrošnje O2
* Ograničena sposobnost za anaerobnu respiraciju
* Simbiontske bakterije - omogućuju da žive u sedimentu s malim količinama O2
37
RPD?
Tranzicijska zona koja se javlja između gornjeg aerobnog sloja (razgradnja) i donjeg anaerobnog sloja (iskorištavanje)
Ovaj sloj je karakteristične sive boje, oksidirani sloj iznad je obično smeđi
ili žuti, dok je anaerobni sloj crni
38
Tipovi prostornog rasporeda organizama u staništu
* Nasumičan (slučajan) – položaj svake jedinke u prostoru neovisan
* Ravnomjeran (jednolik) – uniformni raspored, jedinke na približno
* Grupni – u manjim ili većim skupinama, rezultat heterogenosti staništa ili socijalnog života (vrlo često kod morskih organizama)
39
Zajednice mekih dna kontinentske podine
- Meka morska dna bez vegetacije (dominiraju)
- Meka morska dna s livadama morskih cvjetnica (manje zastupljena)
40
Meka morska dna bez vegetacije
* Mala primarna produkcija
* Većina primarne produkcije potječe od fitoplanktona (nije primaran)
* Detritus glavni izvor hrane i njime se hrane:
- bakterije,
- razne intersticijske životinje
- meiofauna, morski ježinci, zmijače, zvjezdače, trpovi
- suspension feeders, npr. neki školjkaši
41
Bioturbatori
pomiču sediment dok se hrane ili pokreću → otkrivaju i oksigeniraju dublje slojeve sedimenta i zakopavaju one koji su bili na površini
42
Strvinari
hrane se uginulim organizmima,
43
Predatori
uklanjaju organizme i uzrokuju poremećaje
veliki predatori (kitovi, raže i sl.) u procesu hranjenja dube rupe u podlozi (bioturbatori), ubijaju slučajno mnogo
pripadnika infaune → mijenjaju karakteristike sedimenta
44
PRIMJER PREDATORA
*Puževi
*Zvjezdače
*Amfipodi
*Rakovi, jastozi, oktopodi
*Mnoge vrste riba:
- demerzalne i semidemerzalne vrste:
- raže
- plosnatice (listovi) ...
- pelagičke vrste riba i lignji/lignjuna
*Kitovi, sivi kit
45
Sinekija
javlja se između trpova, ova
riba boravi u trpovima - izlazi
djelomično ili potpuno radi
hranjenja i to noću
46
Morske cvjetnice:
- najbolje se razvijaju u zaštićenim, plitkim područjima duž obale, može ih se naći i u estuarijima i u zajednicama sa šumama
mangrove
- Indo-Pacifičko područje najbogatije vrstama morskih cvjetnica
- pričvršćuju se korijenjem i mrežama horizontalnih izdanaka (rizomi)
- spadaju među najproduktivnije zajednice u
cijelom morskom ekosustavu
- Predatori: morske kornjače,
morske krave, neki morski ježinci, neke ribe
- sklonište mnogim vrstama
- Veliki broj malih sesilnih ili pužućih organizama živi na listovima (polaganje jaja)
- mrijestilište i rastilište mnogih vrsta riba, rakova i školjkaša
- Posidonia oceanica, Cymodocea nodosa, Zostera marina i Zostera noltii
47
Epifiti
male alge koje žive na površini listova morskih cvjetnica, najbrojnije diatomeje; neke epifitske cijanobakterije fiksiraju
N i oslobađaju nutrijente u obliku N spojeva
48
Pridnene zajednice kamenitog dna
kontinentske podine
- Relativno mali udio u ukupnoj površini kontinentalnog šelfa
- Značajna komponenta ovih dna i podloga za druge organizme su karbonatne alge, cijevi crva, ljušture školjkaša,
- Nisu izloženi isušivanju, u plićim područjima puno svjetla
- Limitirajući faktor: prostor (mjesto za pričvršćivanje) → jako izražena
kompeticija za životni prostor
49
Infralitoralna stepenica:
- Gornju granicu infralitorala označava razina
- Normalnih oseka, a donja se podudara s donjom granicom livada morskih cvjetnica
- Područje najboljih ekoloških uvjeta za većinu autotrofnih bentoskih
organizama bujna vegetacija
50
Cirkalitoralna stepenica:
- zauzima najveći dio kontinentske podine, većinom preko 100 km od obale prema otvorenom moru
- znatno slabljenje svjetlosti i gibanja voda te smanjenje amplitude saliniteta i temperatura idući od plićeg prema dubljem dijelu
- alge
51
U plitkim, infralitoralnim, područjima najzastupljenije su
višestanične pridnene alge (biocenoza infralitoralnih alga)
Mogu biti:
- filamentozne (Chordaria, Ceramium)
- razgranate (Desmarestia)
- tanke i listaste (Porphyra) ili
- inkrustrirajuće (npr. koraligenske alge, Lithotamnion)
52
Razne vrste algi imaju različite kompetitivne sposobnosti; variraju u:
- djelovanju valova
- temperaturi
- svjetlu (klorofil na većim dubinama)
- stabilnosti supstrata
- morskih bodljikaša i drugih biljojeda
53
Fotofilna infralitoralna stepenica vrlo je dobro razvijena u
Jadranu
-Cystoseira, Padina, Sargassum
54
Životinjski organizmi
Dominiraju beskralježnjaci, epifauna
55
Najzastupljenije skupine životinjskih organizama
spužve (sumporača i smeđa), hidroidi, moruzgve, vlasulje, meki koralji, mahovnjaci, crvi cjevaši i vitičari
56
Biokorozija
oslabljivanje stijena aktivnim bušenjem u podlogu - Prstac
57
Neke alge su razvile mehanizme obrane od predatora:
- stvaranje kemijskih supstanci poput sulfatne kiseline ili fenola, koje ih čine nejestivim
- sposobnost brzog obnavljanja tkiva koja su pojeli biljojedi
- taloženje kalcijevog-karbonata u staničnoj stijenki, npr. koraligenske alge (Lithotamnion) i kalcificirane zelene alge (Halimeda)
58
Šume kelpa
podvodna područja s velikom
gustoćom kelpa, spadaju među
najproduktivnija područja na Zemlji
-Laminaria, Macrocystis, Ecklonia
59
Građa biljnih vrsta
Rizoidi, kauloidi, filoidi
neke vrste imaju i zračni mjehur - pneumatocisti
60
Neuobičajene visoke tempetarue su pogodne za šume kelpa? DA/NE
NE
El Nino uzrokuje smrtonst kelpa, zbog poremećaja stabilnosti atmosfere (visoke temp. i valovi)
61
Ugroženost zajednica kelpa najviše uzrokuju:
- tople morske struje (povećanje temperature)
- snažno djelovanje valova
- zagađenje (otpadne vode)
- morski ježinci (grazing)
62
Biljojedi koji imaju devastirajući učinak na šume kelpa?
Ježinci
njihov boom je posljedica smanjenja broja vidri koji su njihovi predatori
osim vidri, predatori ježinaca su: jastozi, rakovi i ribe
Izlovljavanje petrovog uha (Haliotis) također može biti uzrok “boomova” morskih ježinaca
još jedna je mogućnost većeg preživljavanja planktonskih ličinki ježinca, možda zbog povoljnih temperatura ili veće
količine hrane
