Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

ODNOSI > ODNOSI MEĐU ORGANIZMIMA 3 > Flashcards

ODNOSI MEĐU ORGANIZMIMA 3 Flashcards

1
Q

STRUKTURA OCEANA

A

vertikalna i horizontalna

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Vertikalna podjela:

A
  • MORSKO DNO ili bental (bentos)
  • OTVORENO MORE (stupac vodene mase) ili pelagijal (pelagos)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Horizontalna podjela:

A
  • NERITIČKA PROVINCIJA - priobalna područja koja naseljava veliki broj morskih organizama, obuhvaća more od zamišljene granice koja se izdiže iznad izobate od 200m prema kopnu
  • OCEANSKA PROVINCIJA - sva ostala područja mora zajedno
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Dubinske zone (stepenice) morskog dna

A

KONTINENTSKA PODINA (shelf)
KONTINENTSKI SLAZ (slope) (BATIJAL)
ABISALNA RAVNICA (ABISAL)
DUBOKOMORSKE KOTLINE i JARCI (HADAL)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

U području kontinentske podine (litorala) su:

A
  • supralitoral - pojas koji je izložen prskanju mora
  • mediolitoral - pojas plime i oseke
  • infralitoral - od donje granice oseke pa do granice rasprostranjenosti
    morskih cvjetnica; Jadran 20-40 m
  • cirkalitoral - od granice rasprostranjena morskih cvjetnica do granice
    prodiranja svjetlosti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

U pelagijalu razlikujemo sljedeće stepenice:

A
  • EPIPELAGIJAL
  • MEZOPELAGIJAL
  • BATIPELAGIJAL
  • ABISOPELAGIJAL
  • HADALOPELAGIJAL
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Kamenite obalne zajednice

A

recentne (geološki mlade)
obale, neke se i danas formiraju (Hawaii
- vulkansko porijeklo) ili posljedica položaja obale: jake morske struje i valovi odnose sedimente s tog područja

Većinom naseljava epifauna

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Vertikalna zonacija

A
  • Rezultat složenih interakcija
    fizikalnih i bioloških faktora
  • Gornju granicu čine fizikalni faktori, dok donju granicu čine biološki faktori

Kamenita obala – primjer vertikalne zonacije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Prilagođavanje velikim promjenama temp.

A
  • neke vrste puževa mogu podnijeti temperaturni raspon ~ 49° C
  • obrana:
  • skrivanje u sjenovita i vlažna područja
  • obojenost
  • nabori, brazde na ljušturama
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Velike promjene saliniteta dovode do

A

masovnih pomora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Borbe s valovima

A

većina organizama čvrsto pričvršćena za podlogu:
- korijenu sličnim tvorbama (rizoidima)
- izlučivanjem ljepljivih supstanci (vitičari)
- bisusnim nitima, dagnja
- mišićnim stopalom (priljepci, hitoni)
- rast u velikim grupama (dagnja)
- izbjegavanje/sklanjanje (pokretni organizmi, npr. ribe, rakovi)
- tonjenje (većina riba koje žive u tom području bez plivaćeg mjehura)
- prijanjaljka na trbušnom dijelu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Načini zaštite od desikacije (isušivanja):

A
  • skrivanje (rakovi , neki puževi)
  • zatvaranje (ljušture, poklopci, sluz, urezi u stijeni – razni puževi (Patella), školjkaši (Mytilus), rakovi (Balanus))
  • život na vlažnim područjima tijekom cijelog života (lokvice)
  • formiranje gustih nakupina (dagnja - Mytilus galloprovincialis)
  • kombinacija više metoda (skrivanje + zatvaranje → neki puževi npr. rodovi Littorina i Monodonta)
  • sposobnost isušivanja i ponovnog brzog oporavka s dolaskom vode (mekušci hitoni do 75%, smeđe alge roda Fucus i do 90%)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Ograničavajući faktor kod hranjenja

A

vrijeme hranjenja zbog periodičnog smanjivanja razine mora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Detritus

A

organski materijal suspendiran u morskoj vodi; neživa, čestična organska tvar, uglavnom se sastoji od uginulih organizama i fekalnog materijala

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Neki organizmi preuzimaju područja koja su već zauzeta:

A
  • stvaranjem kolonija
  • uklanjanjem/olabavljivanjem kompetitora s podloge (priljepci, vitičari)
  • rastom na drugim organizmima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Gornji mediolitoral

A

Redovito, periodički prekrivena morskom vodom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Gornji mediolitoral se sastoji od nekoliko podzona koje su rezultat:

A
  • kompeticije
  • predatorstva
  • tolerancije na isušivanje
  • načina kolonizacije
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

U gornjem dijelu dominiraju…
U donjem sloju dominiraju…

A

vitičari
dagnje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Donji mediolitoral

A

Najveći dio vremena uronjena pod vodom i dominiraju alge

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Ključni predatori

A

predatori čije je djelovanje na zajednicu
proporcionalno mnogo veće od njihove brojnosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Kada broj vrsta ovisi
o poremećajima

A

Ukoliko su drugi parametri
konstantni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Ekološka sukcesija:

A

redovita zamjena jedne vrste drugom na
određenom području

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Ekološka sukcesija može biti:

A
  • Primarna: na prethodno potpuno ogoljelim površinama (bez života)
  • Sekundarna: na već naseljenim staništima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Što je klimaks zajednice

A

Završna točka sukcesije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Klimaks zajednice:

A

biološka zajednica biljaka i/ili životinja koja kroz proces ekološke sukcesije doseže stabilno stanje

26
Q

Fizikalni faktori koji utječu na organizme u kontinentalnoj padini

A

temp. mora, valovi, plimne struje, turbulencija, velike količina slatke vode rijekama - smanjenje saliniteta, sedimentacija i sortiranje sedimenta morskim gibanjima, tip supstrata, dubina (fotosinteza)

27
Q

Pridnene zajednice šelfa; kakbe tipove dna imamo?

A
  • Zajednice mekih dna (najčešće, uglavnom pjeskoviti i muljeviti supstrati)
  • Zajednice kamenitog dna (manje zastupljene)
28
Q

U zajednicama mekih dna dominiraju:

A

infauna, nešto epifaune, sesilni organizmi rijetki

29
Q

Za sastav i brojnost životnih zajednica na ovakvim podlogama najznačajnija su tri abiotička faktora:

A
  • veličina čestica,
  • djelovanje valova,
  • nagib
30
Q

Tipovi pridnenih sedimenata

A

-mirna, zaštićena područja imaju muljevita dna, jer se fini sediment može istaložiti
- mjesta s jačim valovima i strujama imaju grublji pridneni sediment
-ukoliko je kretanje vode dovoljno snažno, ono može odnijeti sa sobom sav
nepričvršćeni materijal, ostavljajući za sobom golu stijenu

31
Q

Isušivanje je veći problem kod kojeg tipa zajednica morskog dna?

A

Zajednice kamenitog dna

32
Q

Veličina čestica i prozirnost sedimenta uvjetuju količinu … koji cirkulira vodom

A

O2

33
Q

Muljeviti sedimenti imaju ograničene/smanjene količine…

A

O2

34
Q

Anoksični sedimenti

A

Sediment u kojem uopće nema kisika

35
Q

Anaerobne bakterije imaju sposobnost respiracije, a to je

A

proces razgradnje organske tvari bez kisika stvaranjem sumporovodika koji je jako toksičan

36
Q

Prilagodbe na smanjenu količinu kisika u sedimentu

A
  • Punjenje vodom bogatom kisikom s površine sedimenta pomoću sifona ili preko svojih bušotina
  • Posebni hemoglobini
  • Tromost, usporenost - smanjivanje potrošnje O2
  • Ograničena sposobnost za anaerobnu respiraciju
  • Simbiontske bakterije - omogućuju da žive u sedimentu s malim količinama O2
37
Q

RPD?

A

Tranzicijska zona koja se javlja između gornjeg aerobnog sloja (razgradnja) i donjeg anaerobnog sloja (iskorištavanje)

Ovaj sloj je karakteristične sive boje, oksidirani sloj iznad je obično smeđi
ili žuti, dok je anaerobni sloj crni

38
Q

Tipovi prostornog rasporeda organizama u staništu

A
  • Nasumičan (slučajan) – položaj svake jedinke u prostoru neovisan
  • Ravnomjeran (jednolik) – uniformni raspored, jedinke na približno
  • Grupni – u manjim ili većim skupinama, rezultat heterogenosti staništa ili socijalnog života (vrlo često kod morskih organizama)
39
Q

Zajednice mekih dna kontinentske podine

A
  • Meka morska dna bez vegetacije (dominiraju)
  • Meka morska dna s livadama morskih cvjetnica (manje zastupljena)
40
Q

Meka morska dna bez vegetacije

A
  • Mala primarna produkcija
  • Većina primarne produkcije potječe od fitoplanktona (nije primaran)
  • Detritus glavni izvor hrane i njime se hrane:
  • bakterije,
  • razne intersticijske životinje
  • meiofauna, morski ježinci, zmijače, zvjezdače, trpovi
  • suspension feeders, npr. neki školjkaši
41
Q

Bioturbatori

A

pomiču sediment dok se hrane ili pokreću → otkrivaju i oksigeniraju dublje slojeve sedimenta i zakopavaju one koji su bili na površini

42
Q

Strvinari

A

hrane se uginulim organizmima,

43
Q

Predatori

A

uklanjaju organizme i uzrokuju poremećaje
veliki predatori (kitovi, raže i sl.) u procesu hranjenja dube rupe u podlozi (bioturbatori), ubijaju slučajno mnogo
pripadnika infaune → mijenjaju karakteristike sedimenta

44
Q

PRIMJER PREDATORA

A

*Puževi
*Zvjezdače
*Amfipodi
*Rakovi, jastozi, oktopodi
*Mnoge vrste riba:
- demerzalne i semidemerzalne vrste:
- raže
- plosnatice (listovi) …
- pelagičke vrste riba i lignji/lignjuna
*Kitovi, sivi kit

45
Q

Sinekija

A

javlja se između trpova, ova
riba boravi u trpovima - izlazi
djelomično ili potpuno radi
hranjenja i to noću

46
Q

Morske cvjetnice:

A
  • najbolje se razvijaju u zaštićenim, plitkim područjima duž obale, može ih se naći i u estuarijima i u zajednicama sa šumama
    mangrove
  • Indo-Pacifičko područje najbogatije vrstama morskih cvjetnica
  • pričvršćuju se korijenjem i mrežama horizontalnih izdanaka (rizomi)
  • spadaju među najproduktivnije zajednice u
    cijelom morskom ekosustavu
  • Predatori: morske kornjače,
    morske krave, neki morski ježinci, neke ribe
  • sklonište mnogim vrstama
  • Veliki broj malih sesilnih ili pužućih organizama živi na listovima (polaganje jaja)
  • mrijestilište i rastilište mnogih vrsta riba, rakova i školjkaša
  • Posidonia oceanica, Cymodocea nodosa, Zostera marina i Zostera noltii
47
Q

Epifiti

A

male alge koje žive na površini listova morskih cvjetnica, najbrojnije diatomeje; neke epifitske cijanobakterije fiksiraju
N i oslobađaju nutrijente u obliku N spojeva

48
Q

Pridnene zajednice kamenitog dna
kontinentske podine

A
  • Relativno mali udio u ukupnoj površini kontinentalnog šelfa
  • Značajna komponenta ovih dna i podloga za druge organizme su karbonatne alge, cijevi crva, ljušture školjkaša,
  • Nisu izloženi isušivanju, u plićim područjima puno svjetla
  • Limitirajući faktor: prostor (mjesto za pričvršćivanje) → jako izražena
    kompeticija za životni prostor
49
Q

Infralitoralna stepenica:

A
  • Gornju granicu infralitorala označava razina
  • Normalnih oseka, a donja se podudara s donjom granicom livada morskih cvjetnica
  • Područje najboljih ekoloških uvjeta za većinu autotrofnih bentoskih
    organizama bujna vegetacija
50
Q

Cirkalitoralna stepenica:

A
  • zauzima najveći dio kontinentske podine, većinom preko 100 km od obale prema otvorenom moru
  • znatno slabljenje svjetlosti i gibanja voda te smanjenje amplitude saliniteta i temperatura idući od plićeg prema dubljem dijelu
  • alge
51
Q

U plitkim, infralitoralnim, područjima najzastupljenije su

A

višestanične pridnene alge (biocenoza infralitoralnih alga)

Mogu biti:
- filamentozne (Chordaria, Ceramium)
- razgranate (Desmarestia)
- tanke i listaste (Porphyra) ili
- inkrustrirajuće (npr. koraligenske alge, Lithotamnion)

52
Q

Razne vrste algi imaju različite kompetitivne sposobnosti; variraju u:

A
  • djelovanju valova
  • temperaturi
  • svjetlu (klorofil na većim dubinama)
  • stabilnosti supstrata
  • morskih bodljikaša i drugih biljojeda
53
Q

Fotofilna infralitoralna stepenica vrlo je dobro razvijena u

A

Jadranu

-Cystoseira, Padina, Sargassum

54
Q

Životinjski organizmi

A

Dominiraju beskralježnjaci, epifauna

55
Q

Najzastupljenije skupine životinjskih organizama

A

spužve (sumporača i smeđa), hidroidi, moruzgve, vlasulje, meki koralji, mahovnjaci, crvi cjevaši i vitičari

56
Q

Biokorozija

A

oslabljivanje stijena aktivnim bušenjem u podlogu - Prstac

57
Q

Neke alge su razvile mehanizme obrane od predatora:

A
  • stvaranje kemijskih supstanci poput sulfatne kiseline ili fenola, koje ih čine nejestivim
  • sposobnost brzog obnavljanja tkiva koja su pojeli biljojedi
  • taloženje kalcijevog-karbonata u staničnoj stijenki, npr. koraligenske alge (Lithotamnion) i kalcificirane zelene alge (Halimeda)
58
Q

Šume kelpa

A

podvodna područja s velikom
gustoćom kelpa, spadaju među
najproduktivnija područja na Zemlji

-Laminaria, Macrocystis, Ecklonia

59
Q

Građa biljnih vrsta

A

Rizoidi, kauloidi, filoidi

neke vrste imaju i zračni mjehur - pneumatocisti

60
Q

Neuobičajene visoke tempetarue su pogodne za šume kelpa? DA/NE

A

NE

El Nino uzrokuje smrtonst kelpa, zbog poremećaja stabilnosti atmosfere (visoke temp. i valovi)

61
Q

Ugroženost zajednica kelpa najviše uzrokuju:

A
  • tople morske struje (povećanje temperature)
  • snažno djelovanje valova
  • zagađenje (otpadne vode)
  • morski ježinci (grazing)
62
Q

Biljojedi koji imaju devastirajući učinak na šume kelpa?

A

Ježinci

njihov boom je posljedica smanjenja broja vidri koji su njihovi predatori

osim vidri, predatori ježinaca su: jastozi, rakovi i ribe

Izlovljavanje petrovog uha (Haliotis) također može biti uzrok “boomova” morskih ježinaca

još jedna je mogućnost većeg preživljavanja planktonskih ličinki ježinca, možda zbog povoljnih temperatura ili veće
količine hrane

ODNOSI (5 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions