Odnosi među morskim organizmima 4

Question 1

Epipelagijal

Answer 1

• dio pelagijala (otvorenog mora), obuhvaća područje koje se proteže od površine mora do dubine od 200 m (epipelagijska zona ~ fotička zona)
• područje u kojem se odvija najveći dio primarne produkcije mora i oceana
• veliki broj predatora
• fitoplankton (primarni proizvođač) i zooplankton

Question 2

Podjela epipelagijala

Answer 2

• obalne (neritičke) vode – unutar kontinentske podine (šelfa)
• oceanske vode – izvan šelfa

Question 3

Prilagodbe za život u pelagijalu

Answer 3

Povećanje otpora vode (plankton):
-male dimenzije tijela
- oblik tijela kao padobrana (meduze)

Povećanje “plovnosti”:
- pohranjivanje lipida
- mali mjehurići plina u stanicama
- velike, čvrste peraje
-kontrola sastava tjelesnih tekućina
- plivaći mjehur (ribe)
- komorice s plinom (glavonošci)

Question 4

Plivaći mjehur

Answer 4

• Leđna izbočina jednjaka, s kojim je u nekih vrsta riba povezan pomoću zrakovoda
• Proteže se između probavila i bubrega duž
  cijele leđne strane trbušne šupljine
• Ispunjen je plinom i bogat krvnim žilama
• Nemaju ga hrskavičnjače i veći broj
  koštunjača,

Question 5

Funkcije plivaćeg mjehura

Answer 5

• Održavanje plovnosti i ravnoteže
• Pomoćni respiratorni organ
• Organ za produkciju zvuka

Question 6

Nautilus:

Answer 6

• Komorice s plinom kod glavonožaca
• međusobno su povezane centralnim
  cjevolikim tkivom (sifunkul), koje prolazi
  longitudinalno kroz ljušturu
• njegova osnovna funkcija je da prazni vodu iz novih komorica koje nastaju kako ljuštura
  raste
• Sifunkul uklanja soli iz tekućina koje
  zaostaju u novoformiranoj komorici, radi manja koncentracija soli u
  krvi procesom osmoze
• uklanjanjem vode iz komorica smanjuje se
  ukupna gustoća ljušture, a time ljušturica
  postaje sredstvo za plutanje

Question 7

Sepiidae

Answer 7

Unutrašnja ljuštura s mnoštvo malih komorica sa zrakom

Question 8

Ostale prilagodbe

Answer 8

• Visoko razvijeni osjetilni organi (za otkrivanjepredatora/plijena):
• vid, uglavnom kod svih jako razvijen
• bočna pruga, kod velikog broja riba
• eholokacija (biosonar), daljinski osjetilni organ (dupini, drugi kitovi)
• detekcija električnih impulsa – Lorencijeve ampule - hrskavičnjače
• Zaštitna obojenost i kamuflaža
• bezbojnost (plankton)
• srebrnasta boja
• obratna (kontra) obojenost
• lateralno spljošteno tijelo
• vertikalne pruge, neujednačeni uzorci obojenosti
• Brzo plivanje
• aerodinamično tijelo
  -sustav za održavanje temperature tijela
  kod nekih vrsta (rete mirabile)
• veliki udio mišića za plivanje

Question 9

Kod tuna i tunama sličnih vrsta mišići za plivanje čine blizu

Answer 9

75% ukupne mase
tijela

Question 10

Mišiće riba čine 2 tipa mišićnih vlakana

Answer 10

crveni i bijeli

Question 11

Vertikalne migracije

Answer 11

Česta pojava kod zooplanktona:
noću bliže površini (ishrana) –
danju dublje (skrivanje od
predatora)

Question 12

Trofička struktura epipelagijala

Answer 12

• veliki broj vrsta
• sastav hrane za mnoge vrste nije poznat
  -neke vrste zauzimaju različite stepenice hranidbenog lanca
• različita ishrana u različitim fazama životnog ciklusa (npr. ribe)

Question 13

Osnovni hranidbeni lanac:

Answer 13

fitoplankton → zooplankton → mali nekton → veliki nekton → top predatori

Question 14

U vodenom stupcu postoje ogromne količine

Answer 14

otopljene organske tvari (DOM)

Detritus je isto bitan u ovoj zoni kao izvor hrane

Question 15

Mnoge vrste zooplanktona i malih riba hrane

Answer 15

morskim snijegom

Question 16

Za fotosintezu trebaju biti zadovoljena 2 osnovna uvjeta:

Answer 16

– dovoljna količina sunčeve svjetlosti
– dovoljna opskrba neophodnim nutrijentima

Question 17

Svjetlost može biti limitirajući faktor:

Answer 17

-u zimskom razdoblju na visokim zemljopisnim širinama (kraći dani, slaba sunčeva svjetlost)
- pri lošim vremenskim uvjetima (naoblaka, nevrijeme)
- u područjima s velikom sedimentacijom
- u nečistim vodama
- u područjima s mnogo planktona (self-shading)

Question 18

U epipelagijalu ima dovoljno svijetla, a malo

Answer 18

nutriijenata

Question 19

Osim nutrijenata i svjetlosti glavni faktori koji utječu na produktivnost
oceana su:

Answer 19

• dubina
• temperatura
• vjetrovi i
• površinske struje

Question 20

Primarna produkcija obično varira tijekom godine:

Answer 20

• Tropska područja: sezonske promjene relativno male, stabilni vodeni stupac;
  uglavnom konstantne, ali relativno niske razine primarne produkcije tijekom
  godine
• Hladna polarna područja: nema stratifikacije i primarna produkcija visoka
  tijekom ljeta (Antarktika), zimi jako
  reducirana, svjetlo limitirajući faktor
• Umjerena područja:
• zimi svjetlo limitirajući faktor, mala pp
• proljeće – velika “proljetna cvatnja”
• ljeto – uglavnom mala pp, nutrijenti limitirajući faktor
  -jesen: ili velika pp - “jesenska cvatnja” ili mala pp., svjetlo limitirajući faktor

Question 21

Tri tipa upwellinga:

Answer 21

• obalni
• ekvatorijalni
• antarktički

Question 22

Glavna područja upwellinga

Answer 22

najbogatija ribolovna područja

Question 23

Izostanak upwellinga dovodi do

Answer 23

gotovo potpunog prestanka
primarne produkcije, kolapsa ribolova

Question 24

Koraljni grebeni

Answer 24

su vrlo bogate životne zajednice, a ujedno i najveće geološke strukture na Zemlji koje stvaraju živi organizmi

Question 25

Građa k. grebena

Answer 25

Izgrađeni su od velikih količina CaCO3, vapnenca kojeg talože živi organizmi

staništa su za mnogobrojne morske organizme (koralji su im sklonište i/ili izvor hrane)

najbogatija i najkompleksnija
životna zajednica mora

Question 26

Tri su osnovna tipa koraljnih grebena:

Answer 26

1.priobalni tip, u plitkim vodama duž obale
tropskih otoka ili kontinenata, koralji su do
razine mora ili nešto ispod nje i prema
otvorenom oceanu

2.barijerni tip, paralelno s obalom, odvojen
od obale lagunom (Veliki koraljni greben u
Australiji)

3.atolni tip, greben prstenastog oblika,
često okružuje otok, obično ima plitku,
pjeskovitu lagunu u sredini

Question 27

Građa koralja

Answer 27

Koraljni polip:
* Imaju usta, tentakule,
probavilo i mezenterijske
filamente
* Najčešće se radi o kolonijama
velikog broja polipa koji su
povezani tankim pokrovnim
tkivom

Question 28

Razmnožavanje koralja

Answer 28

• Vegetativna reprodukcija (dijeljenje): kako se pojedini polip razmnožava vegetativno dijeljenjem na nove polipe, kolonija u cjelini
  raste
• Fragmentacija: događa se kad se komad koraljne kolonije otpadne i
  naraste u novu koloniju „kćer“; neke vrste adaptirane da se lako odlome
  kako bi producirale više fragmenata (važan dio obnavljanja grebena od
  šteta uslijed raznih poremećaja, a transplantacija fragmenata jedan od
  načina na koji znanstvenici pomažu obnavljanju oštećenih grebena)
• Spolno razmnožavanje: produciraju jaja i spermije koji se spajaju i formiraju ličinku planulu, koja je karakteristična za žarnjake; neki su odvojenog spola, ali uglavnom hermafroditi; u nekih koralja jaja se oplođuju i razvijaju unutar polipa, a u većine tako da se spolni produkti ispuštaju u vodu

Question 29

Najspektakularniji oblik spolnog
razmnožavanja

Answer 29

mnogo različitih koraljnih vrsta na grebenu ispušta spolne produkte u isto vrijeme

Question 30

Oblici koralja

Answer 30

tanjurasti, listasti, stupičasti, masivni, razgranati, inkrustirajući i solitarni

Question 31

Simbiontske zooxantellae

Answer 31

One osiguravaju hranu koralju, a zauzvrat
dobivaju zaštitu,

Question 32

Koralji se hrane na nekoliko različitih načina:

Answer 32

-zooxantellae su najvažniji izvor hranjivih tvari koralja (“ishrana iznutra”)

-hrane se i zooplanktonom kojeg hvataju tentakulima ili mukusnim mrežama

• probavljaju organski materijal izvan tijela pomoću mezenterijskih filamenata
• apsorbiraju otopljenu organsku tvar (DOM) iz morske vode

Question 33

Jedan dio nutrijenata dobivaju:

Answer 33

• apsorbiraju iz morske vode
• dobivaju iz zooplanktona kojim se koralji
  hrane
  -iz cijanobakterija koje fiksiraju N
• dobivaju iz otpadnih produkata

Question 34

Za rast koralja neophodne su

Answer 34

dovoljne količine svjetla i visoke temp.

prilikom stresa izbjeljuju (gube boju)

ne podnose velika smanjenja saliniteta

neodgovara im puno mekog sedimenta

morska voda u kojoj žive koralji mora biti čista,

Question 35

potencijalna opasnost

Answer 35

akvaristika: sakupljači riba

Question 36

Odnosi među organizmima u
zajednicama koraljnih grebena

Answer 36

Primjeri mutualizma:
- koralji i zooxantelle
-neke moruzgve, puževi, veliki
školjkaši također imaju fotosintetske
simbionte
-neki plaštenjaci imaju fotosintetske

Vrlo česte simbioze spužvi

Simbioze s fotosintetskim organizmima

Udružuju se i s heterotrofnim bakterijama

Većina koralja ima određeni broj
fakultativnih i obligatnih simbionata
(paraziti, komensali ili mutualisti),
često su to rakovi

Question 37

Kompeticija kod koralja

Answer 37

oštra, mnoge vrste agresivne, ubijaju tkivo susjednih koralja

Primjeri:
- uspravni rast i grananje (sprječava prodor svjetla susjedima)
- probavni mezenterijski filamenti: ispružaju ih i probavljaju tkivo susjednog koralja
- “tentakuli čistači” – posebni dugi nastavci sa žarnim stanicama - nematocistima (noću se šire na susjedne kolonije i ubijaju ih)

Question 38

Važan predator koralja

Answer 38

Morska zvjezdača