Brainscape's Knowledge GenomeTM


Top Flashcards (Certified)
All Flashcards

ODNOSI > Odnosi među morskim organizmima 4 > Flashcards

Odnosi među morskim organizmima 4 Flashcards

1
Q

Epipelagijal

A
  • dio pelagijala (otvorenog mora), obuhvaća područje koje se proteže od površine mora do dubine od 200 m (epipelagijska zona ~ fotička zona)
  • područje u kojem se odvija najveći dio primarne produkcije mora i oceana
  • veliki broj predatora
  • fitoplankton (primarni proizvođač) i zooplankton
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Podjela epipelagijala

A
  • obalne (neritičke) vode – unutar kontinentske podine (šelfa)
  • oceanske vode – izvan šelfa
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Prilagodbe za život u pelagijalu

A

Povećanje otpora vode (plankton):
-male dimenzije tijela
- oblik tijela kao padobrana (meduze)

Povećanje “plovnosti”:
- pohranjivanje lipida
- mali mjehurići plina u stanicama
- velike, čvrste peraje
-kontrola sastava tjelesnih tekućina
- plivaći mjehur (ribe)
- komorice s plinom (glavonošci)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Plivaći mjehur

A
  • Leđna izbočina jednjaka, s kojim je u nekih vrsta riba povezan pomoću zrakovoda
  • Proteže se između probavila i bubrega duž
    cijele leđne strane trbušne šupljine
  • Ispunjen je plinom i bogat krvnim žilama
  • Nemaju ga hrskavičnjače i veći broj
    koštunjača,
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Funkcije plivaćeg mjehura

A
  • Održavanje plovnosti i ravnoteže
  • Pomoćni respiratorni organ
  • Organ za produkciju zvuka
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Nautilus:

A
  • Komorice s plinom kod glavonožaca
  • međusobno su povezane centralnim
    cjevolikim tkivom (sifunkul), koje prolazi
    longitudinalno kroz ljušturu
  • njegova osnovna funkcija je da prazni vodu iz novih komorica koje nastaju kako ljuštura
    raste
  • Sifunkul uklanja soli iz tekućina koje
    zaostaju u novoformiranoj komorici, radi manja koncentracija soli u
    krvi procesom osmoze
  • uklanjanjem vode iz komorica smanjuje se
    ukupna gustoća ljušture, a time ljušturica
    postaje sredstvo za plutanje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Sepiidae

A

Unutrašnja ljuštura s mnoštvo malih komorica sa zrakom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Ostale prilagodbe

A
  • Visoko razvijeni osjetilni organi (za otkrivanjepredatora/plijena):
  • vid, uglavnom kod svih jako razvijen
  • bočna pruga, kod velikog broja riba
  • eholokacija (biosonar), daljinski osjetilni organ (dupini, drugi kitovi)
  • detekcija električnih impulsa – Lorencijeve ampule - hrskavičnjače
  • Zaštitna obojenost i kamuflaža
  • bezbojnost (plankton)
  • srebrnasta boja
  • obratna (kontra) obojenost
  • lateralno spljošteno tijelo
  • vertikalne pruge, neujednačeni uzorci obojenosti
  • Brzo plivanje
  • aerodinamično tijelo
    -sustav za održavanje temperature tijela
    kod nekih vrsta (rete mirabile)
  • veliki udio mišića za plivanje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Kod tuna i tunama sličnih vrsta mišići za plivanje čine blizu

A

75% ukupne mase
tijela

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Mišiće riba čine 2 tipa mišićnih vlakana

A

crveni i bijeli

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Vertikalne migracije

A

Česta pojava kod zooplanktona:
noću bliže površini (ishrana) –
danju dublje (skrivanje od
predatora)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Trofička struktura epipelagijala

A
  • veliki broj vrsta
  • sastav hrane za mnoge vrste nije poznat
    -neke vrste zauzimaju različite stepenice hranidbenog lanca
  • različita ishrana u različitim fazama životnog ciklusa (npr. ribe)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Osnovni hranidbeni lanac:

A

fitoplankton → zooplankton → mali nekton → veliki nekton → top predatori

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

U vodenom stupcu postoje ogromne količine

A

otopljene organske tvari (DOM)

Detritus je isto bitan u ovoj zoni kao izvor hrane

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Mnoge vrste zooplanktona i malih riba hrane

A

morskim snijegom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Za fotosintezu trebaju biti zadovoljena 2 osnovna uvjeta:

A

– dovoljna količina sunčeve svjetlosti
– dovoljna opskrba neophodnim nutrijentima

17
Q

Svjetlost može biti limitirajući faktor:

A

-u zimskom razdoblju na visokim zemljopisnim širinama (kraći dani, slaba sunčeva svjetlost)
- pri lošim vremenskim uvjetima (naoblaka, nevrijeme)
- u područjima s velikom sedimentacijom
- u nečistim vodama
- u područjima s mnogo planktona (self-shading)

18
Q

U epipelagijalu ima dovoljno svijetla, a malo

A

nutriijenata

19
Q

Osim nutrijenata i svjetlosti glavni faktori koji utječu na produktivnost
oceana su:

A
  • dubina
  • temperatura
  • vjetrovi i
  • površinske struje
20
Q

Primarna produkcija obično varira tijekom godine:

A
  • Tropska područja: sezonske promjene relativno male, stabilni vodeni stupac;
    uglavnom konstantne, ali relativno niske razine primarne produkcije tijekom
    godine
  • Hladna polarna područja: nema stratifikacije i primarna produkcija visoka
    tijekom ljeta (Antarktika), zimi jako
    reducirana, svjetlo limitirajući faktor
  • Umjerena područja:
  • zimi svjetlo limitirajući faktor, mala pp
  • proljeće – velika “proljetna cvatnja”
  • ljeto – uglavnom mala pp, nutrijenti limitirajući faktor
    -jesen: ili velika pp - “jesenska cvatnja” ili mala pp., svjetlo limitirajući faktor
21
Q

Tri tipa upwellinga:

A
  • obalni
  • ekvatorijalni
  • antarktički
22
Q

Glavna područja upwellinga

A

najbogatija ribolovna područja

23
Q

Izostanak upwellinga dovodi do

A

gotovo potpunog prestanka
primarne produkcije, kolapsa ribolova

24
Q

Koraljni grebeni

A

su vrlo bogate životne zajednice, a ujedno i najveće geološke strukture na Zemlji koje stvaraju živi organizmi

25
Građa k. grebena
Izgrađeni su od velikih količina CaCO3, vapnenca kojeg talože živi organizmi staništa su za mnogobrojne morske organizme (koralji su im sklonište i/ili izvor hrane) najbogatija i najkompleksnija životna zajednica mora
26
Tri su osnovna tipa koraljnih grebena:
1.priobalni tip, u plitkim vodama duž obale tropskih otoka ili kontinenata, koralji su do razine mora ili nešto ispod nje i prema otvorenom oceanu 2.barijerni tip, paralelno s obalom, odvojen od obale lagunom (Veliki koraljni greben u Australiji) 3.atolni tip, greben prstenastog oblika, često okružuje otok, obično ima plitku, pjeskovitu lagunu u sredini
27
Građa koralja
Koraljni polip: * Imaju usta, tentakule, probavilo i mezenterijske filamente * Najčešće se radi o kolonijama velikog broja polipa koji su povezani tankim pokrovnim tkivom
28
Razmnožavanje koralja
* Vegetativna reprodukcija (dijeljenje): kako se pojedini polip razmnožava vegetativno dijeljenjem na nove polipe, kolonija u cjelini raste * Fragmentacija: događa se kad se komad koraljne kolonije otpadne i naraste u novu koloniju „kćer“; neke vrste adaptirane da se lako odlome kako bi producirale više fragmenata (važan dio obnavljanja grebena od šteta uslijed raznih poremećaja, a transplantacija fragmenata jedan od načina na koji znanstvenici pomažu obnavljanju oštećenih grebena) * Spolno razmnožavanje: produciraju jaja i spermije koji se spajaju i formiraju ličinku planulu, koja je karakteristična za žarnjake; neki su odvojenog spola, ali uglavnom hermafroditi; u nekih koralja jaja se oplođuju i razvijaju unutar polipa, a u većine tako da se spolni produkti ispuštaju u vodu
29
Najspektakularniji oblik spolnog razmnožavanja
mnogo različitih koraljnih vrsta na grebenu ispušta spolne produkte u isto vrijeme
30
Oblici koralja
tanjurasti, listasti, stupičasti, masivni, razgranati, inkrustirajući i solitarni
31
Simbiontske zooxantellae
One osiguravaju hranu koralju, a zauzvrat dobivaju zaštitu,
32
Koralji se hrane na nekoliko različitih načina:
-zooxantellae su najvažniji izvor hranjivih tvari koralja (“ishrana iznutra”) -hrane se i zooplanktonom kojeg hvataju tentakulima ili mukusnim mrežama - probavljaju organski materijal izvan tijela pomoću mezenterijskih filamenata - apsorbiraju otopljenu organsku tvar (DOM) iz morske vode
33
Jedan dio nutrijenata dobivaju:
- apsorbiraju iz morske vode - dobivaju iz zooplanktona kojim se koralji hrane -iz cijanobakterija koje fiksiraju N - dobivaju iz otpadnih produkata
34
Za rast koralja neophodne su
dovoljne količine svjetla i visoke temp. prilikom stresa izbjeljuju (gube boju) ne podnose velika smanjenja saliniteta neodgovara im puno mekog sedimenta morska voda u kojoj žive koralji mora biti čista,
35
potencijalna opasnost
akvaristika: sakupljači riba
36
Odnosi među organizmima u zajednicama koraljnih grebena
Primjeri mutualizma: - koralji i zooxantelle -neke moruzgve, puževi, veliki školjkaši također imaju fotosintetske simbionte -neki plaštenjaci imaju fotosintetske Vrlo česte simbioze spužvi Simbioze s fotosintetskim organizmima Udružuju se i s heterotrofnim bakterijama Većina koralja ima određeni broj fakultativnih i obligatnih simbionata (paraziti, komensali ili mutualisti), često su to rakovi
37
Kompeticija kod koralja
oštra, mnoge vrste agresivne, ubijaju tkivo susjednih koralja Primjeri: - uspravni rast i grananje (sprječava prodor svjetla susjedima) - probavni mezenterijski filamenti: ispružaju ih i probavljaju tkivo susjednog koralja - “tentakuli čistači” – posebni dugi nastavci sa žarnim stanicama - nematocistima (noću se šire na susjedne kolonije i ubijaju ih)
38
Važan predator koralja
Morska zvjezdača

ODNOSI (5 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions