Brainscape's Knowledge GenomeTM


Top Flashcards (Certified)
All Flashcards

ODNOSI > Odnosi među morskim organizmima 2 > Flashcards

Odnosi među morskim organizmima 2 Flashcards

1
Q

GLAVNI PROIZVOĐAČ U OCEANIMA

A

fitoplankton

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

MIKSOTROFNI ORGANIZMI

A

organizmi koji provode fotosintezu, ali ovisno oprilikama u okolišu mogu prijeći na heterotrofni način prehrane

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

OMNIVORI

A

ORGANIZMI KOJI SPADAJU U KATEGORIJU POTROŠAĆA, uzimaju hranjive tvari iz više od jedne trofičke razine; koji se hrane
biljnim i životinjskim organizmima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

VRSTE PRODUKCIJA

A

primarna - izgrađuju živu materiju, kruže
unutar kompleksnih biogeokemijskih ciklusa, koje u živi svijet uključuju autotrofne biljke

sekundarna - proizvodnja organske tvari na razinikonzumenta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

PRIMJER KONZUMENATA

A

Heterotrofni organizmi, heterotrofi (POTREBNA PRETHODNO FORMIRANA ORGANSKA MATERIJA)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

PRIMJER PRIMARNIH PROIZVOĐAČA

A

Autotrofni organizmi, autotrofi (POTREBNA SUNČEVA SVJ.)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

PODJELA AUTOTROFNIH ORGANIZAMA

A

KEMOAUTOTROFNI I FOTOAUTROTROFNI ORGANIZMI

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

OBNAVLJAČI

A

ORGANIZMI KOJIMA SE KRUG ZATVARA, organske spojeve pretvaraju u anorganske tvari i tako omogućavaju obnavljanje procesa organske produkcije; razgrađuju uginule morske organizme i mineraliziraju ih do jednostavnih spojeva (CO2 i mineralnih soli), uz oslobađanje toplinske energije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Kretanje materije i otopljenih plinova je

A

ciklično

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

NUTRIJENTI

A

tvari potrebne organizmu za život i rast ili tvari koje
sudjeluju u metabolizmu organizma, a koje organizam mora uzimati iz
okoliša:
potrošači ih dobivaju hranom (H2, O2, N, C, F, hranjive soli, vitamini,
minerali, …)
- proizvođači ih uzimaju iz vanjske sredine
- makronutrijenti (potrebni u relativno velikim količinama) i mikronutrijenti (potrebni u vrlo malim količinama)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Kvantitativno
najznačajniji ciklus N u
moru:

A

nitrat → organski-N → amonijak → nitrit →
nitrat

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

regenerirani N se koristi u

A

mikrobnoj hranidbenoj mreži

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

TROFIČKA RAZINA

A

položaj u hranidbenom lancu koji je
određen brojem koraka u prijenosu energije do te razine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Tko je prvi opisao hranidbeni lanac morskog ekosustava?

A

Hardy

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Hranidbene mreže

A
  • Mikrobna hranidbena mreža
  • Klasična (ribolovna) hranidbena mreža
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Mikrobna hranidbena mreža

A
  • Dominira ciklusima ugljika, dušika i drugih nutrijenata u sustavu i
    omogućava njihovo kruženje
  • Mikrobna hranidbena mreža je masom 5-10 puta veća od svih
    višestaničnih morskih organizama zajedno
  • Mikroorganizmi sami proizvode nutrijente poput vitamina koji su
    potrebni primarnim producentima
  • Uključuje bakterije i Archaea, flagelate i
    cilijate, te viruse
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

“Ribolovna” hranidbena mreža

A

→ fitoplankton → zooplankton → mala riba (srdela, haringa) → top predatori (tuna, tuljani, veliki morski psi, kitovi)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Dvije osnovne skupine morskih organizama u otvorenim oceanima (pelagijalu):

A
  • Plankton (organizmi koji lebde u moru)
  • Nekton (organizmi koji se slobodno i aktivno kreću u stupcu morske vode neovisno o morskim strujama i valovima)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

PODJELA PLANKTONA

A

fitoplankton
zooplankton

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

PODJELA PLANKTONA PREMA VELIČINI

A
  • pikoplankton
  • nanoplankton
  • mikroplankton
  • mezoplankton
  • makroplankton
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

PODJELA PLANKTONA PREMA PODRUĆJU NA KOJEM ŽIVE

A

neretički i oceanski

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

PREMA TRAJANJU PLANKTONSKOG NAČINA ŽIVOTA

A
  • holoplankton (euplankton, pravi plankton) – cijeli životni ciklus se odvija u vodenom stupcu, neovisno o morskom dnu
  • meroplankton – planktonski način života samo u nekim fazama životnog ciklusa (npr. ličinke mekušaca, rakova, ascidia, jaja
    nekih riba npr. srdele, …)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

FITOPLANKTON

A
  • morske jednostanične biljke koje u velikom broju naseljavaju osvijetljene, gornje dijelove oceana
  • neke od morskih biljaka su eukarioti, a ostali su prokarioti
24
Q

ZOOPLANKTON

A

planktonske morske životinje: rakovi,
ličinački stadiji nekih rakova, riba i meduza, jednostanični organizmi poput cilijata ili ameboida

25
DIJATOMEJE
dominiraju u umjerenim i polarnim područjima oceana
26
DINOFLAGELATI
dominiraju u tropskim i suptropskim područjima
27
KOKOLITOFORIDI
dominiraju u tropskim dijelovima oceana
28
CIJANOBAKTERIJE
modro-zelene alge (najstarija grupa foto-autotrofnih organizama)
29
KOPEPODI
najzastupljenija skupina rakova
30
VRTSE KOJE SPADAJU U NEKTON
- hrskavičnjače (morski psi) - koštunjače: mala plava riba (Scomber scombrus), velika plava riba (Thunnus thynnus) - morski sisavci (kitovi, dupini) - glavonošci (pelagijske vrste lignjuna) - morski gmazovi (morske kornjače) - morske ptice (pingvini)
31
Organizmi vezani uz morsko dno mogu biti
sesilni (pričvršćeni za dno), vagilni (pokretni) ili sedentarni (mali opseg kretanja) BENTOS - morsko dno
32
Semibentoske vrste
obitavaju na morskom dnu, ali i u vodenom stupcu
33
Prilagodbe (adaptacije) morskih organizama na uvjete okoliša obuhvaćaju:
- oblik tijela (predstavlja prilagodbu na određeni način života) - obojenost (kromatofori su pigmenti koji daju boju tijela) - pokretljivost, - način ishrane, - specifična ponašanja, - strategije razmnožavanja, - strategije ranih razvojnih stadija,...
34
OBLICI TIJELA
* aerodinamični oblik tijela * dorzoventralno spljošteno tijelo * lateralno spljošteno tijelo * zmijoliki oblik tijela * vrpčasti oblik tijela * končasti oblik tijela * tijelo izduženo u vertikalnom presjeku * trokutasti i čunjasti oblik tijela * okrugli oblik tijela
35
Načini sprječavanja gubitka topline:
1) Velike tjelesne dimenzije (mali odnos površine tijela i volumena) 2) Izolacijski sloj: -debeli sloj potkožnog masnog tkiva (i do 33% ukupne mase tijela, debljine i preko 60 cm) -krzno: gubi veliki dio izolacijskih svojstava u vodenom mediju (morske vidre, morski lavovi) 3) Adaptacije krvožilnog sustava: - specifičan raspored krvnih žila u perajama (najveća dodirna površina s vodom bez masnog tkiva) - protustrujni sustav cirkulacije: – arterije koje u ekstremitete (peraje) dovode krv iz tijela okružene su većim brojem malih vena koje odvode krv natrag u tijelo – ohlađena krv u venama apsorbira toplinu iz arterije
36
Oslobađanje od dijela topline:
mahanjem peraja (kitovi), otvorena usta i dahtanje (morski lavovi i tuljani)
37
Adaptacije vezane uz ronjenje
- velike količine krvi u tijelu -veći kapacitet za vezanje O2 po jedinici volumena krvi -značajno usporavanje rada srca tijekom ronjenja (brahikardija) - optjecajni sustav pri zaronu prekida opskrbljivati krvlju razne organe i organske sustave -mišićni sustav i ostali organi tolerantni na anaerobne uvjete te nastavljaju funkcionirati bez dotoka krvi -mišićni sustav je bogat mioglobinom
38
Zašto se kod morskih sisavaca ne javlja dekompresijska bolest?
- udišu zrak na površini, a ne na dubinama pod povećanim pritiskom - tzv. kolaps pluća – uslijed pritiska okolne vode, tkiva za izmjenu plina u plućima ne funkcioniraju -posebne kapljice masnoće i sluzi u respiratornim putovima imaju funkciju apsorpcije N, tako da ne može ući u krvotok
39
Dekompresijska (kesonska) bolest:
- disanje pod povišenim tlakom – otapanje N u krvi i tkivima - pri izronu (naglo smanjivanje p) javljaju se mjehurići plinovitog N u tkivima i krvi koji mogu imati štetni učinak
40
Morski sisavci zaranjaju na dubine
160-900 m
41
gubitak vode nadoknađuju na 2 načina:
-pijenjem morske vode (na taj način unose i neželjene količine soli koju eliminiraju preko bubrega) - dobivanjem vode iz hrane
42
PODJELA KROMATOFORA
ksantofori (žuti), eritrofori (crveni/narančasti), leukofori (bijeli), melanofori (crni/smeđi), cijanofori (plavi), iridofori (=guanofori, mali kristali koji djeluju poput zrcala i i njihova površina reflektira određene boje svjetlosti)
43
Što je fiziološka promjena boje
mijenjanje obojenosti kontrakcijom ili ekspanzijom pigmenata u kromatoforima
44
Morski organizmi koriste boju u različite svrhe:
- kamuflaža (kriptička koloracija) - stapanje s okolišem radi vrebanja plijena, sakrivanja od predatora (listovi, grdobine, glavonošci) - zaštita (zaštitna koloracija) - epipelagički nekton - “obratna” obojenost (eng. countershading), prozirnost zooplanktona -upozorenje (koloracija upozorenja) – otrovne vrste - privlačenje pozornosti - intenzivno obojenje radi privlačenja spolnog partnera
45
miomere,
Ritmičko pokretanje koje omogućuju mišićne trake
46
POKRETLJIVOST S OBZIROM NA VRSTE
a) duguljaste vrste riba pokreću se uvijanjem tijela u lateralnim valovima koji putuju od glave do repa (npr. jegulja) b) brze vrste s kraćim tijelima plivaju gibanjem uglavnom samo repnog dijela tijela (npr. tune) c) neke vrste pokreću se samo pomicanjem peraja (prsne, podrepne i/ili repne peraje/repa) (npr. papigače) d) ima vrsta koje plivaju samo pomicanjem baze repa, dok ostatak (glomaznog) tijela ostaje nepokretan (četevrozupka)
47
Način ishrane i vrsta hrane uvjetuje
različita građa zubi, probavnog sustava, izgled usta i usnog aparata
48
Oblici ponašanja:
- teritorijalnost - formiranje jata - migracije - reproduktivno ponašanje
49
TERITORIJALNOST
bentoske (semibentoske) vrste stalna ili povremena u područjima s velikom gustoćom populacija uz teritorijalnost često vezano agresivno ponašanje
50
FORMIRANJE JATA
javlja se kod velikog broja vrsta riba stalna ili povremena zaštita od predatora povećava se efikasnost plivanja Ponekad korisno pri hranjenju i razmnožavanju
51
MIGRACIJE
Organizirano kretanje većeg broja jedinki iste vrste iz jednog životnog prostora u drugi i to u određeno vrijeme i u određenoj životnoj dobi broj jedinki može biti velik Prema smjeru mogu biti vertikalne i horizontalne prema periodičnosti mogu biti dnevne, sezonske, godišnje, jednom u životu Uglavnom radi hranjenja ili razmnožavanja
52
REPRODUKTIVNO PONAŠANJE
adultne jedinke promjena obojenja udvaranje
53
TIPOVI MIGRACIJA
* DIADROMNE vrste - migriraju između mora i slatkih voda (mogu biti anadromne, katadromne ili amfidromne) * POTAMODROMNE vrste – migriraju unutar slatkih voda, uglavnom uzvodno radi mriještenja * OCEANODROMNE vrste – migriraju u slanim vodama, odnosno u morima i oceanima
54
Diadromne vrste
- Anadromne - većinu svog životnog vijeka žive u moru i dolaze u slatku vodu samo zbog mrijesta (losos) - Katadromne - većinu svog životnog vijeka provode u slatkoj vodi, u more dolaze samo zbog mrijesta (jegulja) - Amfidromne - migriraju iz slanih u slatke vode i obratno, najčeše u potrazi za plijenom (neke vrste morskih pasa)
55
Oceanodromne vrste
- porodica Scombridae: tunj (Thunnus thynus) - 17 porodica morskih pasa i raža (Chondrichthyes) - haringa (Clupea harengus) - bakalar (Gadus morhua) - psina golema (Cetorhinus maximus) - golub uhan (Mobula mobular) - sabljarka (Xiphias gladius)

ODNOSI (5 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions