Brainscape's Knowledge GenomeTM


Top Flashcards (Certified)
All Flashcards

ODNOSI > Odnosi među morskim organizmima > Flashcards

Odnosi među morskim organizmima Flashcards

(66 cards)

Start Studying
1
Q

EKOLOŠKA VALENCIJA

A
  • raspon između graničnih vrijednosti
    određenog ekološkog čimbenika unutar kojeg je moguć život određene
    vrste
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

EKOLOGIJA

A

znanost koja se bavi proučavanjem odnosa među živim bićima i njihovog okoliša

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

EKOSUSTAV

A

sustav koji objedinjuje žive organizme i njihov okoliš u jedinstveno povezanu cjelinu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

ŠTO SE MOŽE SMATRATI JEDINSTVENIM EKOSUSTAVOM I ZAŠTO?

A

oceani jer se u njima odvijaju međusobno povezani skupovi odnosa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

BIOCENOZA

A

skup životinjskih i biljnih zajednica koji nastanjuju određeno područje i međusobno su povezani određenim tipovima inetrakcija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Struktura biocenoze

A

opisuje se na temelju broja vrsta i njihove relativne brojnosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Struktura biocenoze uključuje mnogo tipova interakcija među vrstama:

A
  • korištenje hrane, prostora i drugih okolišnih izvora;
  • kruženje hranjivih tvari kroz sve pripadnike zajednica (hranidbeni lanci,
    hranidbene mreže)
  • uzajamna regulacija veličine populacije (predatorstvo)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

EKOTON

A

Tranzicijska zona između 2 ili više životnih zajednica, u kojoj neke vrste
postepeno nestaju a druge se pojavljuju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

POPULACIJA

A

skup jedinki iste vrste koji žive na određenom prostoru i vremenu, izmjenjuju genetički materijal i daju plodno potomstvo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Osnovna obilježja populacije:

A
  • prostorni raspored
  • gustoća
  • starosna struktura
  • omjer spolova
  • rast i razmnožavanje
  • strategije razvoja
  • intraspecijski odnosi
  • interspecijski odnosi
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

STANIŠTE (BIOTOP)

A

prostor na kojem živi određeni organizam
(populacija), a koji se odlikuje specifičnim kompleksom ekoloških
čimbenika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

EKOLOŠKI ČIMBENICI

A
  • ABIOTIČKI: svjetlost, temperatura, salinitet, pH, …
  • BIOTIČKI → odnosi među organizmima u prirodi
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

SASTAV EKOLOŠKE VALENCIJE

A

ekološki minimum (donja granica ekološke valencije)
- ekološki maksimum (gornja granica ekološke valencije)
- ekološki optimum (uvjeti povoljni za život)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Eurivalentne vrste

A

podnose velika kolebanja pojedinih ekoloških
čimbenika (generalisti - vrste koje pokazuju široku ekološku valenciju
prema većem broju ekoloških čimbenika)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Stenovalentne vrste

A

opstaju samo ako su kolebanja ekoloških čimbenika
mala (specijalisti - vrste koje imaju usku ekološku valenciju za više
ekoloških čimbenika)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

U morskom ekosustavu jako značajni ekološki abiotički faktori su:

A

temperatura i salinitet

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Stenotermne vrste

A

– podnose male promjene temperature
- većina pelagičkih i dubokomorskih vrsta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Euritermne vrste

A
  • dobro podnose veća kolebanja temp.
  • većina vrsta koje žive u plitkim, priobalnim područjima, gdje su kolebanja
    temp. veća nego u otvorenom moru
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Stenohaline vrste

A
  • slabo otporne na promjene saliniteta
  • većina dubokomorskih i pelagičkih vrsta
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Eurihaline vrste

A

mogu preživjeti unutar velikog raspona saliniteta,
- neke mogu zalaziti i u slatke vode; većina stanovnika neritičke
provincije, sve vrste zona supralitorala i mediolitorala

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Leibigov zakon mimimuma

A

Ukoliko samo jedan faktor pređe granice tolerancije ili ukoliko je samo
jedna neophodna supstanca smanjena ispod mimimuma, vrsta će biti
eliminirana, makar svi ostali faktori i supstance bili odgovarajući

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

EKOLOŠKA NIŠA

A

POLOŽAJ NEKE VRTSE U EKOSUSTAVU, NJEZINO STANIŠTE I NAČIN NA KOJI ŽIVI

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

RAZLIČITI BIOTIČKI I ABITOIČKI FAKTORI PREDSTAVLJAJU RAZLIČITE DIEMNZIJE NIŠE: DA/NE

A

DA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Danas je općeprihvaćen koncept ekološke niše po

A

Hutchinson–u

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Fundamentalna niša
sveukupni uvjeti okoliša unutar kojih neki organizam može opstati
26
Realizirana niša
dio fundamentalne niše koji vrsta stvarno zauzima
27
Mjerilo gustoće neke populacije
je broj jedinki (brojnost) ili ukupna masa jedinki (biomasa) te vrste na nekom prostoru
28
Metode za određivanje gustoće populacije
- apsolutne - relativne
29
Praćenje stanja neke populacije
povećanje, stagnacija ili smanjenje
30
S porastom broja jedinki smanjuje se
- kapacitet okoliša u kojemu se razvija populacija → pojava različitih kompeticijskih odnosa
31
Kompeticija
Odnos dvije različite jedinke (populacije), u kojem se one međusobno natječu prilikom iskorištavanja obostrano potrebnih, a ograničenih prirodnih resursa
32
Odnosi među organizmima
Interspecijski - među organizmima različitih vrsta Intraspecijski - među organizmima iste vrste
33
S povećanjem broja jedinki u populaciji povećava se kompeticija za:
- spolnog partnera (potomstvo) - životni prostor (npr. Octopus vulgaris hobotnica: zaštićena mjesta za polaganje i čuvanje jaja) - hranu (u ekstremnim slučajevima kanibalizam, npr. Eledone moschata crni muzgavac)
34
Posredna kompeticija
resursi se dijele podjednako → niti jedna jedinka u populaciji ne dobiva dovoljno resursa → ugibaju u isto vrijeme → ekstinkcija
35
Izravna kompeticija
resursi se ne dijele podjednako → neke jedinke štite određene resurse i ne dijele ih s drugim jedinkama iste populacije → određeni broj jedinki opstaje, ostale ugibaju
36
INTERSPEKCIJSKA KOMPETICIJA
direktna i indirektna
37
Pravilo kompeticijske isključivosti
dvije vrste koje imaju potpuno jednake potrebe (potpuni kompetitori) ne mogu koegzistirati na istom mjestu u isto vrijeme
38
Interspecijski odnosi se dijele na:
- neutralizam - kompeticija - amenzalizam - komenzalizam - mutualizam - predatorstvo - parazitizam
39
Simbioza:
različiti stupnjevi bliskih odnosa između dva organizma različitih vrsta
40
Simbiontski odnosi se radi jednostavnosti reduciraju na tri kategorije:
komenzalizam, mutualizam i parazitizam
41
Simbiontski odnosi mogu biti:
obligatni → neophodni za opstanak barem jednog od organizama u simbiozi fakultativni → međusobni odnos koristan, ali nije neophodan za opstanak organizama
42
Neutralizam
odnos između dvije vrste koje su u međusobnom odnosu, ali ne djeluju jedna na drugu
43
Kompeticija
odnos dvije različite jedinke (populacije), u kojem se one međusobno natječu prilikom iskorištavanja obostrano potrebnih, a ograničenih prirodnih resursa
44
Amenzalizam
jedinke jedne populacije onemogućuju razvitak druge (šume Kelpa)
45
Antibioza
odnos u kojem jedan organizam nije pod utjecajem drugog
46
Parazitizam
zajednica u kojoj jedan organizam (parazit) živi na račun drugoga (domaćin, domadar)
47
Prema položaju paraziti se dijele na:
vanjski paraziti - ektoparaziti i unutarnji paraziti – endoparaziti
48
Prema životnom ciklusu paraziti se dijele na:
obligatni (pravi) ili fakultativni (povremeni)
49
zbog specifičnog načina života paraziti imaju niz adaptacija (prilagodbi):
- morfološke: oblik tijela, prijanjaljke, ... - fiziološke: reproduktivni sustav, životni ciklus, anaerobni metabolizam, redukcija organa, ...
50
Predatorstvo
pripadnici jedne vrste ubijaju jedinke druge vrste i njima se hrane
51
Mutualizam
odnos između dviju ili više vrsta , u kojem svi imaju koristi (međusobno pomaganje i uzajamna korist; simbioza u užem smislu) odnos može biti obligatan ili fakultativan
52
Komenzalizam
oblik zajedničkog života dviju vrsta organizama, gdje samo jedna od njih ima koristi, dok druga nema ni štete ni koristi može biti stalan i povremen
53
Ličinački stadiji
ličinke (larve): neovisni, morfološki različiti stadiji koji se razvijaju iz oplođenih jaja i koji prolaze kroz velike promjene prije nego poprime obilježja odraslih (adultnih) jedinki
54
Ličinački tipovi
stvaranje velikog broja vrlo malih jaja iz kojih se brzo izvaljuju ličinke koje slobodno plivaju kao dio planktona. Obzirom da se u takvo jaje ulaže vrlo malo žumanjca, takve su ličinke ovisne o hranjivim tvarima u planktonu, plića područja - planktotrofne ličinke proizvodnja manjeg broja jaja i snabdjevanje svakog od njih s nešto više E u obliku žumanjca. Takva jaja se izvaljuju u ličinke koje se, obzirom na rezerve žumanjca, ne hrane u planktonskoj fazi i provode manje vremena u vodenom stupcu prije spuštanja na dno. Takve ličinke uglavnom koriste planktonsku fazu za rasprostranjivanje, dublja područja - lecitotrofne ličinke adulti produciraju vrlo malo jaja, a svaki s velikom količinom žumanjca. Takva jaja prolaze razvoj bez dodatnih izvora E. Prolaze kroz ličinački stadij u jaju i izvaljuju se kao juvenili. Ovo se zove nepelagički ili direktni razvoj, dublja područja - nepelagičke ličinke ili juvenili
55
Ličinke najuobičajenija među tropskim morskim organizmima,
Planktonotrofne ličinke
56
Ličinke najuobičajenije u polarnim područjima
lecitotrofne i nepelagičke ličinke
57
Koji mehanizmi osiguravaju da se ličinke spuste na odgovarajuću podlogu i tu spolno sazriju kako bi se zajednica održala?
većina ličinki ima preference u odnosu na područja koja će naseliti, ako je supstrat neodgovarajući, oni se ne smještaju na njega i ne metamorfoziraju preferiraju podloge na kojima su njihovi roditelji sposobnost odgode spuštanja na podlogu (“settlement”) sposobnost odgode metamorfoze dok ne nađu odgovarajući supstrat
58
Prostorno-vremenska varijabilnost u sastavu zajednica i brojnosti vrsta ovisi o:
- strategijama životnih ciklusa različitih vrsta koje tvore zajednicu - njihovoj međusobnoj interakciji (prevenstveno efektu predacije i kompeticije) - njihovoj interakciji s okolišem
59
Strategije životnog ciklusa
1) oportunistička ili r-selekcija 2) ekvilibrijska (ravnotežna) ili K-selekcija
60
K- i r- selekcijska teorija
dominantne strategije s karakterističnim obilježjima koja uvjetuju uspjeh u određenom okolišu nazivi r- i K- odnose se na parametre logističke jednadžbe, gdje je r stopa rasta populacije (reproductive) prihvatni kapacitet okoliša: maksimalni broj jedinki neke vrste koji se može održati u datom okruženju stopa smrtnosti nepredvidljiva, često neovisna o gustoći
61
Vrste r-selekcije
iskorištavaju prazne niše i produciraju mnogo potomstva, a svaki od njih ima relativno malu vjerojatnost opstanka do odrasle dobi
62
Vrste K-selekcije
su snažni kompetitori u napućenim nišama, koje stvaraju mnogo manji broj potomaka, a svaki od njih ima relativno veliku vjerojatnost opstanka do odrasle dobi
63
Oportunističke vrste:
kratki životni ciklus, brzi razvoj do spolne zrelosti, mnogo reproduktivnih razdoblja tijekom godine, ličinke su u vodi najveći dio ili tijekom cijele godine, velika stopa smrtnosti, male tjelesne dimenzije favorizirane na podlogama gdje postoje učestali poremećaji nekog određenog agensa: - valovi i druga gibanja mora koja miješaju dno ili odnose gornje slojeve sedimenta (u plitkim vodama mekih dna) - brzo taloženje sedimenta na morskom dnu - biološka aktivnost (npr. kad velike ribe npr. raže kopaju po morskom dnu)
64
Ekvilibrijske vrste:
dugi životni ciklus, relativno dug razvoj do dosezanja spolne zrelosti, jedan ili nekoliko razdoblja razmnožavanja tijekom godine, niska stopa smrtnosti, velike tjelesne dimenzije nastoje naseliti područja koja nisu često izložena poremećajima → mogućnost zaokruživanja svog životnog ciklusa. Prečesti poremećaji bi značili uništenje prije nego bi dosegli spolnu zrelost → ne bi bilo ličinki u moru koje bi ponovno naselile to područje
65
KOJA VRSTA JE BOLJA?
ekvilibrijske vrste bolji kompetitori od oportunističkih i ako imaju na raspolaganju dovoljno vremena oni su u prednosti u odnosu na oportuniste
66

ODNOSI (5 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions