Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

ODNOSI > Odnosi među morskim organizmima > Flashcards

Odnosi među morskim organizmima Flashcards

1
Q

EKOLOŠKA VALENCIJA

A
  • raspon između graničnih vrijednosti
    određenog ekološkog čimbenika unutar kojeg je moguć život određene
    vrste
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

EKOLOGIJA

A

znanost koja se bavi proučavanjem odnosa među živim bićima i njihovog okoliša

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

EKOSUSTAV

A

sustav koji objedinjuje žive organizme i njihov okoliš u jedinstveno povezanu cjelinu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

ŠTO SE MOŽE SMATRATI JEDINSTVENIM EKOSUSTAVOM I ZAŠTO?

A

oceani jer se u njima odvijaju međusobno povezani skupovi odnosa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

BIOCENOZA

A

skup životinjskih i biljnih zajednica koji nastanjuju određeno područje i međusobno su povezani određenim tipovima inetrakcija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Struktura biocenoze

A

opisuje se na temelju broja vrsta i njihove relativne brojnosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Struktura biocenoze uključuje mnogo tipova interakcija među vrstama:

A
  • korištenje hrane, prostora i drugih okolišnih izvora;
  • kruženje hranjivih tvari kroz sve pripadnike zajednica (hranidbeni lanci,
    hranidbene mreže)
  • uzajamna regulacija veličine populacije (predatorstvo)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

EKOTON

A

Tranzicijska zona između 2 ili više životnih zajednica, u kojoj neke vrste
postepeno nestaju a druge se pojavljuju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

POPULACIJA

A

skup jedinki iste vrste koji žive na određenom prostoru i vremenu, izmjenjuju genetički materijal i daju plodno potomstvo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Osnovna obilježja populacije:

A
  • prostorni raspored
  • gustoća
  • starosna struktura
  • omjer spolova
  • rast i razmnožavanje
  • strategije razvoja
  • intraspecijski odnosi
  • interspecijski odnosi
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

STANIŠTE (BIOTOP)

A

prostor na kojem živi određeni organizam
(populacija), a koji se odlikuje specifičnim kompleksom ekoloških
čimbenika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

EKOLOŠKI ČIMBENICI

A
  • ABIOTIČKI: svjetlost, temperatura, salinitet, pH, …
  • BIOTIČKI → odnosi među organizmima u prirodi
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

SASTAV EKOLOŠKE VALENCIJE

A

ekološki minimum (donja granica ekološke valencije)
- ekološki maksimum (gornja granica ekološke valencije)
- ekološki optimum (uvjeti povoljni za život)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Eurivalentne vrste

A

podnose velika kolebanja pojedinih ekoloških
čimbenika (generalisti - vrste koje pokazuju široku ekološku valenciju
prema većem broju ekoloških čimbenika)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Stenovalentne vrste

A

opstaju samo ako su kolebanja ekoloških čimbenika
mala (specijalisti - vrste koje imaju usku ekološku valenciju za više
ekoloških čimbenika)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

U morskom ekosustavu jako značajni ekološki abiotički faktori su:

A

temperatura i salinitet

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Stenotermne vrste

A

– podnose male promjene temperature
- većina pelagičkih i dubokomorskih vrsta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Euritermne vrste

A
  • dobro podnose veća kolebanja temp.
  • većina vrsta koje žive u plitkim, priobalnim područjima, gdje su kolebanja
    temp. veća nego u otvorenom moru
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Stenohaline vrste

A
  • slabo otporne na promjene saliniteta
  • većina dubokomorskih i pelagičkih vrsta
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Eurihaline vrste

A

mogu preživjeti unutar velikog raspona saliniteta,
- neke mogu zalaziti i u slatke vode; većina stanovnika neritičke
provincije, sve vrste zona supralitorala i mediolitorala

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Leibigov zakon mimimuma

A

Ukoliko samo jedan faktor pređe granice tolerancije ili ukoliko je samo
jedna neophodna supstanca smanjena ispod mimimuma, vrsta će biti
eliminirana, makar svi ostali faktori i supstance bili odgovarajući

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

EKOLOŠKA NIŠA

A

POLOŽAJ NEKE VRTSE U EKOSUSTAVU, NJEZINO STANIŠTE I NAČIN NA KOJI ŽIVI

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

RAZLIČITI BIOTIČKI I ABITOIČKI FAKTORI PREDSTAVLJAJU RAZLIČITE DIEMNZIJE NIŠE: DA/NE

A

DA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Danas je općeprihvaćen koncept ekološke niše po

A

Hutchinson–u

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Fundamentalna niša

A

sveukupni uvjeti okoliša unutar kojih neki organizam može opstati

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Realizirana niša

A

dio fundamentalne niše koji vrsta stvarno zauzima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Mjerilo gustoće neke populacije

A

je broj jedinki (brojnost) ili ukupna masa
jedinki (biomasa) te vrste na nekom prostoru

28
Q

Metode za određivanje gustoće populacije

A
  • apsolutne
  • relativne
29
Q

Praćenje stanja neke populacije

A

povećanje, stagnacija ili smanjenje

30
Q

S porastom broja jedinki smanjuje se

A
  • kapacitet okoliša u kojemu se razvija
    populacija
    → pojava različitih
    kompeticijskih odnosa
31
Q

Kompeticija

A

Odnos dvije različite jedinke (populacije), u kojem se one međusobno
natječu prilikom iskorištavanja obostrano potrebnih, a ograničenih
prirodnih resursa

32
Q

Odnosi među organizmima

A

Interspecijski
- među
organizmima
različitih vrsta

Intraspecijski
- među
organizmima iste
vrste

33
Q

S povećanjem broja jedinki u populaciji povećava se kompeticija za:

A
  • spolnog partnera (potomstvo)
  • životni prostor (npr. Octopus vulgaris hobotnica: zaštićena mjesta za polaganje i čuvanje jaja)
  • hranu (u ekstremnim slučajevima kanibalizam, npr. Eledone moschata crni muzgavac)
34
Q

Posredna kompeticija

A

resursi se dijele podjednako → niti
jedna jedinka u populaciji ne dobiva dovoljno resursa → ugibaju u isto
vrijeme → ekstinkcija

35
Q

Izravna kompeticija

A

resursi se ne dijele podjednako →
neke jedinke štite određene resurse i ne dijele ih s drugim jedinkama iste
populacije → određeni broj jedinki opstaje, ostale ugibaju

36
Q

INTERSPEKCIJSKA KOMPETICIJA

A

direktna i indirektna

37
Q

Pravilo kompeticijske isključivosti

A

dvije vrste koje imaju potpuno
jednake potrebe (potpuni kompetitori) ne mogu koegzistirati na istom
mjestu u isto vrijeme

38
Q

Interspecijski odnosi se dijele na:

A
  • neutralizam
  • kompeticija
  • amenzalizam
  • komenzalizam
  • mutualizam
  • predatorstvo
  • parazitizam
39
Q

Simbioza:

A

različiti stupnjevi bliskih odnosa između dva
organizma različitih vrsta

40
Q

Simbiontski odnosi se radi jednostavnosti
reduciraju na tri kategorije:

A

komenzalizam, mutualizam i parazitizam

41
Q

Simbiontski odnosi mogu biti:

A

obligatni → neophodni za opstanak barem jednog od organizama u simbiozi
fakultativni → međusobni odnos koristan, ali nije neophodan za opstanak organizama

42
Q

Neutralizam

A

odnos između dvije vrste koje su u
međusobnom odnosu, ali ne djeluju
jedna na drugu

43
Q

Kompeticija

A

odnos dvije različite jedinke (populacije), u kojem se one međusobno natječu prilikom iskorištavanja obostrano potrebnih, a ograničenih prirodnih resursa

44
Q

Amenzalizam

A

jedinke jedne populacije onemogućuju
razvitak druge (šume Kelpa)

45
Q

Antibioza

A

odnos u kojem jedan
organizam nije pod utjecajem drugog

46
Q

Parazitizam

A

zajednica u kojoj jedan organizam
(parazit) živi na račun drugoga
(domaćin, domadar)

47
Q

Prema položaju paraziti se dijele na:

A

vanjski paraziti - ektoparaziti i
unutarnji paraziti – endoparaziti

48
Q

Prema životnom ciklusu paraziti se dijele na:

A

obligatni (pravi) ili fakultativni
(povremeni)

49
Q

zbog specifičnog načina života paraziti imaju niz adaptacija
(prilagodbi):

A
  • morfološke: oblik tijela, prijanjaljke, …
  • fiziološke: reproduktivni sustav, životni ciklus, anaerobni metabolizam, redukcija organa, …
50
Q

Predatorstvo

A

pripadnici jedne vrste ubijaju jedinke
druge vrste i njima se hrane

51
Q

Mutualizam

A

odnos između dviju ili više vrsta , u kojem
svi imaju koristi (međusobno pomaganje i
uzajamna korist; simbioza u užem smislu)

odnos može biti obligatan ili fakultativan

52
Q

Komenzalizam

A

oblik zajedničkog života dviju vrsta
organizama, gdje samo jedna od njih ima
koristi, dok druga nema ni štete ni koristi

može biti stalan i povremen

53
Q

Ličinački stadiji

A

ličinke (larve): neovisni, morfološki različiti stadiji koji se razvijaju iz
oplođenih jaja i koji prolaze kroz velike promjene prije nego poprime
obilježja odraslih (adultnih) jedinki

54
Q

Ličinački tipovi

A

stvaranje velikog broja vrlo malih jaja iz kojih se brzo izvaljuju ličinke
koje slobodno plivaju kao dio planktona. Obzirom da se u takvo jaje
ulaže vrlo malo žumanjca, takve su ličinke ovisne o hranjivim tvarima u
planktonu, plića područja - planktotrofne ličinke

proizvodnja manjeg broja jaja i snabdjevanje svakog od njih s nešto
više E u obliku žumanjca. Takva jaja se izvaljuju u ličinke koje se,
obzirom na rezerve žumanjca, ne hrane u planktonskoj fazi i provode
manje vremena u vodenom stupcu prije spuštanja na dno. Takve ličinke
uglavnom koriste planktonsku fazu za rasprostranjivanje, dublja područja - lecitotrofne ličinke

adulti produciraju vrlo malo jaja, a svaki s velikom količinom žumanjca.
Takva jaja prolaze razvoj bez dodatnih izvora E. Prolaze kroz ličinački
stadij u jaju i izvaljuju se kao juvenili. Ovo se zove nepelagički ili
direktni razvoj, dublja područja - nepelagičke ličinke ili juvenili

55
Q

Ličinke najuobičajenija među
tropskim morskim organizmima,

A

Planktonotrofne ličinke

56
Q

Ličinke najuobičajenije u polarnim područjima

A

lecitotrofne i nepelagičke ličinke

57
Q

Koji mehanizmi osiguravaju da se ličinke spuste na odgovarajuću
podlogu i tu spolno sazriju kako bi se zajednica održala?

A

većina ličinki ima preference u odnosu
na područja koja će naseliti, ako je supstrat neodgovarajući, oni se ne smještaju na njega i ne metamorfoziraju

preferiraju podloge na kojima su njihovi roditelji
sposobnost odgode spuštanja na podlogu (“settlement”)

sposobnost odgode metamorfoze dok ne nađu odgovarajući supstrat

58
Q

Prostorno-vremenska varijabilnost u sastavu zajednica i brojnosti vrsta ovisi o:

A
  • strategijama životnih ciklusa različitih vrsta koje tvore zajednicu
  • njihovoj međusobnoj interakciji (prevenstveno efektu predacije i
    kompeticije)
  • njihovoj interakciji s okolišem
59
Q

Strategije životnog ciklusa

A

1) oportunistička ili r-selekcija

2) ekvilibrijska (ravnotežna) ili K-selekcija

60
Q

K- i r- selekcijska teorija

A

dominantne strategije s karakterističnim obilježjima koja uvjetuju uspjeh
u određenom okolišu

nazivi r- i K- odnose se na parametre logističke jednadžbe, gdje je r stopa
rasta populacije (reproductive)

prihvatni kapacitet okoliša: maksimalni broj jedinki neke vrste koji se
može održati u datom okruženju

stopa smrtnosti nepredvidljiva, često neovisna o gustoći

61
Q

Vrste r-selekcije

A

iskorištavaju prazne niše i produciraju mnogo
potomstva, a svaki od njih ima relativno malu vjerojatnost opstanka do
odrasle dobi

62
Q

Vrste K-selekcije

A

su snažni kompetitori u napućenim nišama, koje
stvaraju mnogo manji broj potomaka, a svaki od njih ima relativno veliku
vjerojatnost opstanka do odrasle dobi

63
Q

Oportunističke vrste:

A

kratki životni ciklus, brzi razvoj do spolne
zrelosti, mnogo reproduktivnih razdoblja tijekom godine, ličinke su u
vodi najveći dio ili tijekom cijele godine, velika stopa smrtnosti, male
tjelesne dimenzije

favorizirane na podlogama gdje postoje učestali
poremećaji nekog određenog agensa:
- valovi i druga gibanja mora koja miješaju dno ili odnose gornje slojeve
sedimenta (u plitkim vodama mekih dna)
- brzo taloženje sedimenta na morskom dnu
- biološka aktivnost (npr. kad velike ribe npr. raže kopaju po morskom dnu)

64
Q

Ekvilibrijske vrste:

A

dugi životni ciklus, relativno dug razvoj do
dosezanja spolne zrelosti, jedan ili nekoliko razdoblja razmnožavanja
tijekom godine, niska stopa smrtnosti, velike tjelesne dimenzije

nastoje naseliti područja koja nisu često izložena
poremećajima → mogućnost zaokruživanja svog životnog ciklusa.
Prečesti poremećaji bi značili uništenje prije nego bi dosegli spolnu
zrelost → ne bi bilo ličinki u moru koje bi ponovno naselile to područje

65
Q

KOJA VRSTA JE BOLJA?

A

ekvilibrijske vrste bolji kompetitori od oportunističkih i ako imaju na raspolaganju dovoljno vremena oni su u prednosti u odnosu na oportuniste

66
Q
A

ODNOSI (5 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions