Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Temelji neuroznanosti > Neuroni i glija (poglavlje 2) > Flashcards

Neuroni i glija (poglavlje 2) Flashcards

1
Q

Koje su dvije temeljne stanice CNS-a?

A
  • neuroni(živčane stanice)
  • glija stanice(potporne stanice)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Koja su 4 glavna morfološka dijela neurona?

A
  • dendriti, soma, akson, presinaptički aksonski završetak
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Što znači perikaryon?

A
  • dio citoplazme što okružuje jezgru
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Što znači axoplasma?

A
  • citoplazma aksona
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Što znači axolemma?

A
  • membrana aksona
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Čime počinje, a čime završava akson?

A
  • započinje aksonskim brežuljkom
  • završava završnim razgranjenjem(telodendrion)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Što može oblikovati pericelularne spletove?

A
  • završna razgranjenja aksona
  • poput košarastih stanica obavijaju neurone
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Kako nastaje sinapsa?

A
  • spajanjem presinaptičkih završetaka i specijaliziranih dijelića membrane
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Što možemo vidjet Golgijevom neurohistološkom metodom?

A
  • stvarni izgled cijelog neurona
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Na temelju broja staničnih nastavaka(dendrita) neurone možemo podijeliti na?

A
  1. Unipolarne
  2. Bipolarne
  3. Pseudounipolarne
  4. Multipolarne
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Kakav je to unipolarni neuron?

A
  • ima jedan stanični nastavak
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Kakav je to bipolarni neuron?

A
  • ima dva stanična nastavka
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Kakav je to pseudounipolarni neuron?

A
  • ima jedan nastavak koji se podijeli na dva
  • osjetni gangliji moždanih živaca(periferni krak prema osjetnom receptoru, a glavni prema CNS)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Kakav je to multipolarni neuron?

A
  • ima više staničnih nastavaka
  • većina neurona
  • ima i dendrite i akson
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Kakve su to amakrine stanice?

A
  • rijetke vrste neurona koje nemaju akson a imaju dendrite
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Što su interneuroni?

A
  • neuroni posrednici u prijenosu signala između drugih neurona
  • najčešće inhibicijski(zatvaraju prijenos signala)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Što su projekcijski neuroni i što rade?

A
  • prenose signale iz jednog moždanog područja u drugo
  • akson projiciran iz jednog u drugo područje
  • oblikuju moždane puteve
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Koje su dvije najpoznatije vrste aferentnih projekcijskih neurona?

A
  • prvi(primarni) neuron svakog osjetnog puta
  • talamokortikalni neuroni = tijelo u talamusu, akson u kori
19
Q

Koje su tri najpoznatija eferentna projekcijska neurona?

A
  • piramidni(aksoni oblikuju svjesni motorički put)
  • alfamotoneuroni(aksoni inerviraju popprug. mišiće
  • Purkinjeove stanice malog mozga
20
Q

Razlika između asocijacijskih i komisurnih neurona?

A
  • asocijacijski = povezuje dva područja unutar iste moždane polutke
  • komisurni = spaja područja u različitim moždanim polutkama
21
Q

Razlika između neurona 1. i 2. Golgijevog tipa?

A
    • dugi akson
    • kratki akson
22
Q

Što možemo vidjet Nisslovom metodom?

A
  • boje se nukelinske kiseline jezgre i ribosoma
  • vidimo tijela neurona
  • može se prikazati opći plan građe sive tvari(broj, veličinu, oblik, raspored sive tvari)
  • tzv. citoarhitektonika
23
Q

Citoarhitektonika služi nam za podjelu sive tvari u?

A
  • jezgre
  • slojeve
  • polja
  • područja
24
Q

Prema obliku tijela kakvi se neuroni mogu biti?

A
  1. zrnati
  2. vretenasti
  3. piramidni(glavna vrta neurona u kori velikog mozga)
  4. multipolarni
25
Q

Što nam omogućava mijeloarhitektonika (Weigertova metoda)?

A
  • da vidimo opći plan građe bijele tvari, međusobni raspored i usmjerenost mijeliniziranih aksona
  • pokazuje položaj moždanih puteva
26
Q

Koja je metoda dokazala postojanje sinapsi?

A
  • elektronska mikroskopija
27
Q

Istraživanje nemijeliziranih aksona nam je omogućila koja metoda?

A

Fink-Heimerova metoda

28
Q

Čime možemo odrediti putanju aksona?

A
  • autoradiografijom - anterogradno
  • histokemijski - retrogradno
29
Q

Kojom metodom možemo prikazati signalne molekule, narav neurotransmitera, dijelove citoskeleta i ostale razne molekule?

A

Imunocitohistokemijskom ili imunohistokemijskom

30
Q

Po čemu se glija stanice razlikuju od neurona?

A
  • imaju jednu vrstu nastavka(nemaju aksona)
  • nemaju naponskih natrijskih kanala(za K imaju)
  • ne stvaraju akcijske potencijale
  • mogu se dijeliti cijelog života
31
Q

Koje su dvije glavne skupine glija stanice i po čemu se razliku?

A
  1. Makrogalija
    - astrociti i oligodendrociti
    - razvila se od ektoderma(neuroepitelnih stanica proliferacijskih zona stijenke neuralne cijevi)
  2. Mikrogalija
    - razvila se od mezoderma
32
Q

Koje su posebne vrtse stanica glije?

A

SŽS
- ependimske stanice
- Bergmannova glija(oblik astrocita u kori velikog mozga)
- radijalna glija(vrsta fetalnih astrocita)
PŽS
- Schwannove stanice
- satelitne stanice

33
Q

Koje su uloge glija stanice?

A
  1. izgrađuju mijelinske ovojnice PŽS(Schwannove) i SŽS(oligodendrociti)
  2. imunosna uloga(mikroglija, aktivacijom postaju makrofagi)
  3. vodič za migrirajuće neurone(radijalna glija)
  4. održavanje kon iona, pH, sinteza glutamina(astrociti)
  5. stvaranje glijalnog ožiljka(astrociti)
34
Q

Kako dijelimo astrocite i koja ja njihova razlika?

A
  • prema izgledu na fibrozne i protoplazmatske
  • fibrozni - u bijeloj tvari, brojni nastavci
  • protoplazmatski - u sivoj tvari, brojni razgranatiji nastavci
35
Q

Po čemu su astrociti posebni u SŽS?

A
  • jedini imaju zrnca glikogena i sposobnost glikolize
36
Q

Koja je homeostatska uloga astrocita?

A
  • prostorno puferiranje konc. K+ - glavni nadziratelji izvanstanične moždane tekućine, djeluju kao funkcionalni sinciji(lokalno povećanje K+)
  • sifon za K+ - prebacuju K+ iz izvanstanične tekućine mozga u krvotok(tkivno povećanje K+)
37
Q

Kako dijelimo oligodendrocite?

A
  • prema smještaju u određenom dijelu tkiva
  • interfascikularne(između snopića aksona, u bijeloj tvari)
  • perineurosnki sateliti(uz tijela neurona)
38
Q

Koja je razlika između Schwannovih stanica i oligodendrocita u stvaranju mijelinske ovojnice?

A
  • jedan oligodendrocit sudjeluje u mijelinizaciji 30-40 centralnih aksona
  • jedna Schwannova stanica sudjeluje u mijelinizaciji 1 perifernog aksona
39
Q

Kako je građen mijelizirani akson PŽS?

A
  • od Ranvierovih čvorova(područja bez mijelina) i internodalnih segmenata(područje između)
  • 1 Schwannova stanica izgrađuje 1 internodalni segment(za razliku od oligodendrocita koji sudjeluje u mijelinizaciji većeg broja aksona)
40
Q

Koja je razlika u nemijeliniziranim aksonima među Schwannovim i oligodendrocitima?

A
  • Sch. stanice citoplazmom obavijaju i nemijelizirane periferne aksone
  • centralni aksoni nemaju glijalnih ovojnica i leže ogoljeni
41
Q

Kako idu slojevi mijelinske ovojnice?

A
  • vanjski mezakson
  • unutarnji mezakson
  • glavne crte(linea principalis)(mjesto spajanja citosolnih dvaju dijelova membrane)
  • tanke interperiodne crte(linea interperiodica)(mjesto spajanja vanjskih dvaju dijelova stanične membrane)
42
Q

Što su Schmidt-Lantermannovi usjeci?

A
  • otočići citoplazme unutar glavne pruge
43
Q

Što je kromatoliza(aksonska reakcija)?

A
  • karakterističan slijed promijena Nisslove tvari pri prekidu aksona
  • odgovor neurona na prekid čime nastaje preživjet i obnovit prvobitnu funkciju
44
Q

Kojim koracima se odvija proces kromatolize?

A
  1. razdvajanje proksimalnog i distalnog odsječka(proksimalni je spinalni)
  2. degeneracija distalnog odsječka i proksimalnog do prvog Ranvierovog suženja(Wallerovska degeneracija)
  3. mijelinska ovojnica svakog internodalnog ulomka se raspada u niz manjih jajastih ulomaka(tzv. ovoidi ili razgradni komorici) i razgradnja fagocitima
  4. umnožavanje Sch. stanica i stvaranje Bungnerovog tračka(šuplja cjevčica koja omogućuje regeneraciju živca
  5. izrastanje aksonskih mladica
  6. perikarion bubri, raspršuje se Nislova tvar kroz cijelu citoplazmu(postaje blijeda)
  7. povratak svega u povratni položaj
  8. prvi znak uspješnog oporavka je bazofilni materijal poput kape

Temelji neuroznanosti (28 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions