Neuroni i glija (poglavlje 2) Flashcards
1
Q
Koje su dvije temeljne stanice CNS-a?
A
- neuroni(živčane stanice)
- glija stanice(potporne stanice)
2
Q
Koja su 4 glavna morfološka dijela neurona?
A
- dendriti, soma, akson, presinaptički aksonski završetak
3
Q
Što znači perikaryon?
A
- dio citoplazme što okružuje jezgru
4
Q
Što znači axoplasma?
A
- citoplazma aksona
5
Q
Što znači axolemma?
A
- membrana aksona
6
Q
Čime počinje, a čime završava akson?
A
- započinje aksonskim brežuljkom
- završava završnim razgranjenjem(telodendrion)
7
Q
Što može oblikovati pericelularne spletove?
A
- završna razgranjenja aksona
- poput košarastih stanica obavijaju neurone
8
Q
Kako nastaje sinapsa?
A
- spajanjem presinaptičkih završetaka i specijaliziranih dijelića membrane
9
Q
Što možemo vidjet Golgijevom neurohistološkom metodom?
A
- stvarni izgled cijelog neurona
10
Q
Na temelju broja staničnih nastavaka(dendrita) neurone možemo podijeliti na?
A
- Unipolarne
- Bipolarne
- Pseudounipolarne
- Multipolarne
11
Q
Kakav je to unipolarni neuron?
A
- ima jedan stanični nastavak
12
Q
Kakav je to bipolarni neuron?
A
- ima dva stanična nastavka
13
Q
Kakav je to pseudounipolarni neuron?
A
- ima jedan nastavak koji se podijeli na dva
- osjetni gangliji moždanih živaca(periferni krak prema osjetnom receptoru, a glavni prema CNS)
14
Q
Kakav je to multipolarni neuron?
A
- ima više staničnih nastavaka
- većina neurona
- ima i dendrite i akson
15
Q
Kakve su to amakrine stanice?
A
- rijetke vrste neurona koje nemaju akson a imaju dendrite
16
Q
Što su interneuroni?
A
- neuroni posrednici u prijenosu signala između drugih neurona
- najčešće inhibicijski(zatvaraju prijenos signala)
17
Q
Što su projekcijski neuroni i što rade?
A
- prenose signale iz jednog moždanog područja u drugo
- akson projiciran iz jednog u drugo područje
- oblikuju moždane puteve
18
Q
Koje su dvije najpoznatije vrste aferentnih projekcijskih neurona?
A
- prvi(primarni) neuron svakog osjetnog puta
- talamokortikalni neuroni = tijelo u talamusu, akson u kori
19
Q
Koje su tri najpoznatija eferentna projekcijska neurona?
A
- piramidni(aksoni oblikuju svjesni motorički put)
- alfamotoneuroni(aksoni inerviraju popprug. mišiće
- Purkinjeove stanice malog mozga
20
Q
Razlika između asocijacijskih i komisurnih neurona?
A
- asocijacijski = povezuje dva područja unutar iste moždane polutke
- komisurni = spaja područja u različitim moždanim polutkama
21
Q
Razlika između neurona 1. i 2. Golgijevog tipa?
A
- dugi akson
- kratki akson
22
Q
Što možemo vidjet Nisslovom metodom?
A
- boje se nukelinske kiseline jezgre i ribosoma
- vidimo tijela neurona
- može se prikazati opći plan građe sive tvari(broj, veličinu, oblik, raspored sive tvari)
- tzv. citoarhitektonika
23
Q
Citoarhitektonika služi nam za podjelu sive tvari u?
A
- jezgre
- slojeve
- polja
- područja
24
Q
Prema obliku tijela kakvi se neuroni mogu biti?
A
- zrnati
- vretenasti
- piramidni(glavna vrta neurona u kori velikog mozga)
- multipolarni
25
Što nam omogućava mijeloarhitektonika (Weigertova metoda)?
- da vidimo opći plan građe bijele tvari, međusobni raspored i usmjerenost mijeliniziranih aksona
- pokazuje položaj moždanih puteva
26
Koja je metoda dokazala postojanje sinapsi?
- elektronska mikroskopija
27
Istraživanje nemijeliziranih aksona nam je omogućila koja metoda?
Fink-Heimerova metoda
28
Čime možemo odrediti putanju aksona?
- autoradiografijom - anterogradno
- histokemijski - retrogradno
29
Kojom metodom možemo prikazati signalne molekule, narav neurotransmitera, dijelove citoskeleta i ostale razne molekule?
Imunocitohistokemijskom ili imunohistokemijskom
30
Po čemu se glija stanice razlikuju od neurona?
- imaju jednu vrstu nastavka(nemaju aksona)
- nemaju naponskih natrijskih kanala(za K imaju)
- ne stvaraju akcijske potencijale
- mogu se dijeliti cijelog života
31
Koje su dvije glavne skupine glija stanice i po čemu se razliku?
1. Makrogalija
- astrociti i oligodendrociti
- razvila se od ektoderma(neuroepitelnih stanica proliferacijskih zona stijenke neuralne cijevi)
2. Mikrogalija
- razvila se od mezoderma
32
Koje su posebne vrtse stanica glije?
SŽS
- ependimske stanice
- Bergmannova glija(oblik astrocita u kori velikog mozga)
- radijalna glija(vrsta fetalnih astrocita)
PŽS
- Schwannove stanice
- satelitne stanice
33
Koje su uloge glija stanice?
1. izgrađuju mijelinske ovojnice PŽS(Schwannove) i SŽS(oligodendrociti)
2. imunosna uloga(mikroglija, aktivacijom postaju makrofagi)
3. vodič za migrirajuće neurone(radijalna glija)
4. održavanje kon iona, pH, sinteza glutamina(astrociti)
5. stvaranje glijalnog ožiljka(astrociti)
34
Kako dijelimo astrocite i koja ja njihova razlika?
- prema izgledu na fibrozne i protoplazmatske
- fibrozni - u bijeloj tvari, brojni nastavci
- protoplazmatski - u sivoj tvari, brojni razgranatiji nastavci
35
Po čemu su astrociti posebni u SŽS?
- jedini imaju zrnca glikogena i sposobnost glikolize
36
Koja je homeostatska uloga astrocita?
- prostorno puferiranje konc. K+ - glavni nadziratelji izvanstanične moždane tekućine, djeluju kao funkcionalni sinciji(lokalno povećanje K+)
- sifon za K+ - prebacuju K+ iz izvanstanične tekućine mozga u krvotok(tkivno povećanje K+)
37
Kako dijelimo oligodendrocite?
- prema smještaju u određenom dijelu tkiva
- interfascikularne(između snopića aksona, u bijeloj tvari)
- perineurosnki sateliti(uz tijela neurona)
38
Koja je razlika između Schwannovih stanica i oligodendrocita u stvaranju mijelinske ovojnice?
- jedan oligodendrocit sudjeluje u mijelinizaciji 30-40 centralnih aksona
- jedna Schwannova stanica sudjeluje u mijelinizaciji 1 perifernog aksona
39
Kako je građen mijelizirani akson PŽS?
- od Ranvierovih čvorova(područja bez mijelina) i internodalnih segmenata(područje između)
- 1 Schwannova stanica izgrađuje 1 internodalni segment(za razliku od oligodendrocita koji sudjeluje u mijelinizaciji većeg broja aksona)
40
Koja je razlika u nemijeliniziranim aksonima među Schwannovim i oligodendrocitima?
- Sch. stanice citoplazmom obavijaju i nemijelizirane periferne aksone
- centralni aksoni nemaju glijalnih ovojnica i leže ogoljeni
41
Kako idu slojevi mijelinske ovojnice?
- vanjski mezakson
- unutarnji mezakson
- glavne crte(linea principalis)(mjesto spajanja citosolnih dvaju dijelova membrane)
- tanke interperiodne crte(linea interperiodica)(mjesto spajanja vanjskih dvaju dijelova stanične membrane)
42
Što su Schmidt-Lantermannovi usjeci?
- otočići citoplazme unutar glavne pruge
43
Što je kromatoliza(aksonska reakcija)?
- karakterističan slijed promijena Nisslove tvari pri prekidu aksona
- odgovor neurona na prekid čime nastaje preživjet i obnovit prvobitnu funkciju
44
Kojim koracima se odvija proces kromatolize?
1. razdvajanje proksimalnog i distalnog odsječka(proksimalni je spinalni)
2. degeneracija distalnog odsječka i proksimalnog do prvog Ranvierovog suženja(Wallerovska degeneracija)
3. mijelinska ovojnica svakog internodalnog ulomka se raspada u niz manjih jajastih ulomaka(tzv. ovoidi ili razgradni komorici) i razgradnja fagocitima
4. umnožavanje Sch. stanica i stvaranje Bungnerovog tračka(šuplja cjevčica koja omogućuje regeneraciju živca
5. izrastanje aksonskih mladica
6. perikarion bubri, raspršuje se Nislova tvar kroz cijelu citoplazmu(postaje blijeda)
7. povratak svega u povratni položaj
8. prvi znak uspješnog oporavka je bazofilni materijal poput kape
