moda Flashcards
s cime povezujemo razvoj mode
razvojem gradova i pojavom kapitalizma u srednjem vijeku
elizabeth wilson - rasprava o širim društvenim i političkim problemima
- za razliku od odjevanja moda podrazumjevva promjenu radi promjene, stalnu novinu
- interdisciplinarna analiza: socijologija, antropologija, psihologija itd.
- pomaže artikulaciji aspekata kao što su raspoloženje, emocije, težnje
- prilagodba s društvenom skupinom ili diferenciranje (stalna potreba za suprotnošću) - vezanje s drugima ili isključivanje
- modna industrija i mediji utječu na javnost, potrošaći nisi pasivni - biraju što će nositi, ili kroz supkulturno odijevanje, odbacuju modnu industriju
moda i semiotika
moda je semiotički element = funkcionira unutar znakova i temelji se na kodovima
modni parametri koji se mogu analizirati unutar semiotike su brojni, npr. boja, oblici
važna u izražavanju identiteta, zajedno s kategorijama roda, dobi, rase, klase i nacionalnost
modni parameti podložni su metamorfozama i devijacijama
prvobitno e značenje zamjenjuje nekim drugim, trćim zbog ekonomskih, povijesnih, običajnih ili drugih razloga
odijevanje ključno u kominikaciji roda
važno u kampanjama za promjenom statusa žena
metaforički i metomimijski vid mode
retoričke figure metafore, metomimije i hiperbole primjenjuju se na analizu mode
metomimijska dimenzija mode
isticanje nekog tijelesnog elementa preko faktora dodira
npr. korzeti, grudnjaci, nakurnjaci, uske hlače
hiperbola
preuveličavanje odijevnog predmeta kako vbi se istaknuo neki dio tijela
npr. cilidar ili ženske frizure koji ističu muško lice, obuća koja povisuje
moda u jugoslaviji 1945-60
nsilna ideologizacija sjelokupnog društva
moda je strogo racionalizirana, za razliku od raskoši i slobode zapadne mode
uklanjanje pretjerane dekorativnosti i svođenje na funkcionalnost: udobna, praktična, neupadljivo lijepa
besklasna, radna odjeća uniformnog karaktera
paraleleni utjecaji stvaraju ambivalentni modni diskurs
- stereotip ne-modne drugarice -> nova ideološka matrica
- stereotip pomodne gosođe -> sačuvana memorija (milosticva koja ima svojeg krojača
drugarica-gosođa
pod zapadnim utjecajem ooblikuje se novi hibridni kod
utjecaj EXAT-a 51, modni časopisi, modne revije, modni saloni, razvoj tkstilne i odjevne industrije
liberalniji medijski pristup modi
ženski ćasopisi koji mogućuju oponašanje zapadne mode - vesterniacija službenog odijela
1960-ih - socijalistička srednja klasa
modna idnustrija nastoji spojiti ukus dobrog odjevanja i utjecaj zapadne mode
u SFRJ tekstilna proizvodnja nije centralizirana, već u sustavu samoupravljana (poduzeća samostalno odlučuju o proizvodnji i distribuciji)
moda socijalizma suprostavljena modi zapada
brza smjena modnih trendova percipira se kao buržoaska rastrošnost
idealna forma uvijek aktualne odjeće
državna propaganda nije etikikirala kao nepoželjan, već kao krajnji cilj socijalističkog društva u kojem će luksuz biti masova
službena moda
- grandiozni pseudoklasicizam - posuđuje elemente klasičnih buržoaskih modnih sadržaja i uključuje bezvremenski socijalni model
antimoda - moda je stalna promjena, a antimoda stabilno, nepromjenjivo, kontinuirano odjevanje)
- socijalistički dobar ukus - higijenska, udobna, praktična, neupadljivo lijepa odjeća - svakodnevna moda