moda Flashcards
s cime povezujemo razvoj mode
razvojem gradova i pojavom kapitalizma u srednjem vijeku
elizabeth wilson - rasprava o širim društvenim i političkim problemima
- za razliku od odjevanja moda podrazumjevva promjenu radi promjene, stalnu novinu
- interdisciplinarna analiza: socijologija, antropologija, psihologija itd.
- pomaže artikulaciji aspekata kao što su raspoloženje, emocije, težnje
- prilagodba s društvenom skupinom ili diferenciranje (stalna potreba za suprotnošću) - vezanje s drugima ili isključivanje
- modna industrija i mediji utječu na javnost, potrošaći nisi pasivni - biraju što će nositi, ili kroz supkulturno odijevanje, odbacuju modnu industriju
moda i semiotika
moda je semiotički element = funkcionira unutar znakova i temelji se na kodovima
modni parametri koji se mogu analizirati unutar semiotike su brojni, npr. boja, oblici
važna u izražavanju identiteta, zajedno s kategorijama roda, dobi, rase, klase i nacionalnost
modni parameti podložni su metamorfozama i devijacijama
prvobitno e značenje zamjenjuje nekim drugim, trćim zbog ekonomskih, povijesnih, običajnih ili drugih razloga
odijevanje ključno u kominikaciji roda
važno u kampanjama za promjenom statusa žena
metaforički i metomimijski vid mode
retoričke figure metafore, metomimije i hiperbole primjenjuju se na analizu mode
metomimijska dimenzija mode
isticanje nekog tijelesnog elementa preko faktora dodira
npr. korzeti, grudnjaci, nakurnjaci, uske hlače
hiperbola
preuveličavanje odijevnog predmeta kako vbi se istaknuo neki dio tijela
npr. cilidar ili ženske frizure koji ističu muško lice, obuća koja povisuje
moda u jugoslaviji 1945-60
nsilna ideologizacija sjelokupnog društva
moda je strogo racionalizirana, za razliku od raskoši i slobode zapadne mode
uklanjanje pretjerane dekorativnosti i svođenje na funkcionalnost: udobna, praktična, neupadljivo lijepa
besklasna, radna odjeća uniformnog karaktera
paraleleni utjecaji stvaraju ambivalentni modni diskurs
- stereotip ne-modne drugarice -> nova ideološka matrica
- stereotip pomodne gosođe -> sačuvana memorija (milosticva koja ima svojeg krojača
drugarica-gosođa
pod zapadnim utjecajem ooblikuje se novi hibridni kod
utjecaj EXAT-a 51, modni časopisi, modne revije, modni saloni, razvoj tkstilne i odjevne industrije
liberalniji medijski pristup modi
ženski ćasopisi koji mogućuju oponašanje zapadne mode - vesterniacija službenog odijela
1960-ih - socijalistička srednja klasa
modna idnustrija nastoji spojiti ukus dobrog odjevanja i utjecaj zapadne mode
u SFRJ tekstilna proizvodnja nije centralizirana, već u sustavu samoupravljana (poduzeća samostalno odlučuju o proizvodnji i distribuciji)
moda socijalizma suprostavljena modi zapada
brza smjena modnih trendova percipira se kao buržoaska rastrošnost
idealna forma uvijek aktualne odjeće
državna propaganda nije etikikirala kao nepoželjan, već kao krajnji cilj socijalističkog društva u kojem će luksuz biti masova
službena moda
- grandiozni pseudoklasicizam - posuđuje elemente klasičnih buržoaskih modnih sadržaja i uključuje bezvremenski socijalni model
antimoda - moda je stalna promjena, a antimoda stabilno, nepromjenjivo, kontinuirano odjevanje)
- socijalistički dobar ukus - higijenska, udobna, praktična, neupadljivo lijepa odjeća - svakodnevna moda
socijalan moda služila je formalnom predstavljanju socijalističke realnosti
dio službene propagande
potreba za reorganizacijom jugoslavenske modne proizvodnje
1960-ih pojava domaćih modnih kreaora te spajanje nacionalnog tradicionalnog oblikovanja sa modernim zapadnim
egzotizacija modernog kostima
1970-ih estetizira se jugoslavenska mode
istovremeno dolazi do modnog raslojavanja: stariji ostaju odani modi dobrog ukusa, mladi biraju alternativno okruženje
aslternativa kasnog socijalizma
sve veća želja oza potrošnjem
samoupravljanje nudi mogućnost razvoja alternativne kulture u smisu neovisnih političkih i ekonomskih subjekata
diferencijacija se smatrala prijetnjom sustava
alternativna scena u tim se uvjetima ili povlači iz javnoti ili djeluje unutar sustava samoupravljanja, ali samo do stupnja neugrožavanja legitimnosti sustava
svaka alternativa realizira se unutar granica službenog pluralizma samoupravlljačkih interesa, pod kontrolom, ez mogućnosti stvarne političke moći
1980-ih
aleternativna moda u Hrvatskoj podrazumjeva individualizam, nasuprot kolektivizmu
krajem 1980-ih
na globalnoj se modnoj sceni afirmiraju egzotičnost, tradicionalost, povratak baštini i nećčemu autentičnom
moda i ideologia - Jovanka BRoz
minimalistički odjeveni stil: jenostavne forme, neupadljivi ornamenti i diskretan nakit
nije izraz njenog osobnog ukusa, već strategijapromocije jugoslavenkse modne industrije (pokretna reklama)
nosila i odjeću iz društvenih i privatnih sektora - o tome javno govorila, što reflektira liberalni odnos prema privatnoj proizvodnji
njeno odjevanje stvara most među različitim društvenim klasam, upravo kako bi osporila postojanje društvenih klasa
odjeća kao sredstvo izražavanja državne ideologije
odjeća kao jedan od modela društvenog povezivanja