Ispit Flashcards
Objasnite razliku u etiologiji i lokalizaciji kod spastične dizartrije nastale uslijed cerebralne paralize i one nastale nakon stečenog oštećenja mozga.
Cerebralna paraliza nastaje kao posljedica oštećenja nezrelog mozga ili mozga u razvoju, očituje se u ranoj dobi, a spastična dizartrija kod CP nastaje kao posljedica periventrikularnih lezija, kortikalnih lezija, lezija duboke sive tvari i malformacija.
Rezultat je poremećaja moždanih funkcija (motoričkog korteksa, kortikospinalnih putova, bazalnih ganglija, cerebeluma i ekstrapiramidnih putova) koji su posljedica neprogresivnih patoloških procesa i to najčešće vaskularnih poremećaja, hipoksije, infekcija te razvojnih poremećaja mozga, uključujući i hidrocefalus.
Spastična dizartrija nastala nakon stečenog oštećenja mozga nastaje zbog
bilateralnog oštećenja piramidnog i ekstrapiramidnog sustava GMN. Etiologija
spastične dizartrije kod oštećenja mozga uključuje vaskularnu i degenerativnu etiologiju (najčešće) te može nastati kao posljedica trauma glave, demijenilizacijskih bolesti poput multiple skleroze, kao posljedica tumora, infekcija ili inflamacija.
Kod oštećenja GMN (gornjeg motoneurona) refleksi su sniženi ili povišeni?
Povišeni.
Označi TOČNU tvrdnju:
a. Refleksi su ritmički motorički obrasci
b. Bihevioralne intervencije su glavne metode tretmana govorne apraksije
c. U terapiji dizartrija u središtu terapijskog fokusa uvijek se nalazi terapija artikulacijskih grešaka
d. U slučajevima kombiniranih teškoća, afazije i govorne apraksije, afazija, zbog toga što se radi o jezičnom poremećaju, nema utjecaj na uspješnost terapije govorne apraksije, koja je motorički govorni poremećaj
b. Bihevioralne intervencije su glavne metode tretmana govorne apraksije
Jesu li zadnji završni put i DMN (donji motoneuron) sinonimi?
Da.
Nervus recurrens i donja laringealna grana X. kranijalnog živca su dvije grane n. vagusa. T/N
Netočno, to su sinonimi.
Objasnite razliku između dizartrije i apraksije.
Dizartrije su skupni naziv za skupinu govornih poremećaja do kojih dolazi uslijed oštećenja nekog od bazičnih motoričkih procesa koji sudjeluju u izvedbi govora (respiracija, fonacija, rezonancija, artikulacija, prozodija). Osnovna su obilježja dizartrije sporost, slabost, nekoordinacija i promjena tonusa govorne muskulature. S druge strane apraksija je obilježena poteškoćama u voljnoj izvedbi pokreta (planiranju i programiranju), a poteškoće su dominantno na razini artikulacije i prozodije. Dakle, dizartrije su obilježene poteškoćama u govornim pokretima, odnosno u kontroli govornih pokreta zbog oštećenja SZŠa ili PŽSa, a apraksija nastaje kao posljedica smanjene sposobnosti planiranja i/ili programiranja senzomotoričkih naredbi koje usmjeravaju pokrete kojima se proizvodi fonetski i prozodijski uredan govor.
Fascikulacije su znak oštećenja GMN ili DMN?
DMN
Rigiditet i reducirani opseg pokreta nakon oštećenja bazalnih ganglija obilježja su koje vrste dizartrije?
Hipokinetičke dizartrije.
Motorička komponenta ispada u vidu izostanka refleksnog nagona na povraćanje (gag reflex) nastaje kao posljedica oštećenja kojeg kranijalnog živca?
N. vagusa (X)
NB - ako je pitanje senzorička komponenta, onda n glossopharyngeus (IX)
Objasnite temeljnu razliku u simmptomatologiji oštećenja esktrapiramidnog nasuprot piramidnog sustava.
Simptomatologija oštećenja piramidnog puta uključuje parezu, paralizu i spastičnost, a oštećenje ekstrapiramidnog sustava dovodi do rigidnosti, distonije i nevoljnih pokreta (tremor, atetoza, koreja, bolizam…).
Slabost (paraliza) javlja se nakon oštećenja GMN, DMN ili oboje?
Oboje.
Klasificirajte kranijalne živce s obzirom na ulogu (motorički, senzorički, miješani) - najbrojiti brojem i nazivom.
MOTORIČKI
III. okulomotorni živac (n. oculomotorius)
IV. trohlearni živac (n. trochlearis)
VI. živac odmicač (n. abducens)
XI. pridodani živac (n. accessorius)
XII. podjezični živac (n. hypoglossus)
SENZORIČKI
I. njušni živci (n. olfactorius)
II. vidni živac (n. opticus)
VIII. vestibulokohlearni živac (n. vestibulocochlearis)
MJEŠOVITI
V. trigeminalni živac (n. trigeminus)
VII. lični živac (n. facialis)
IX. jezičnoždrijelni živac (n. glossppharyngeus)
X. lutajući živac (n. vagus)
Plan zapovijeđenog pokreta sa njegovom izvedbom uspoređuju bazalni gangliji ili mali mozak?
Mali mozak.
Očuvana osjetna percepcija ispod razine glasnica, i narušene iznad razine glasnica, ukazuje na vjerojatnu kompromitiranost senzoričkog inputa iz rekurensa, unutarnje gornje grane vagusa ili vanjske strane gornjeg vagusa
Unutarnje strane gornjeg vagusa.
Fascikulacije jezika znak su oštećenja kortikospinalnog ili kortikobulbarnog puta?
Kortikobulbarnog puta.