Ispit

Question 1

Objasnite razliku u etiologiji i lokalizaciji kod spastične dizartrije nastale uslijed cerebralne paralize i one nastale nakon stečenog oštećenja mozga.

Answer 1

Cerebralna paraliza nastaje kao posljedica oštećenja nezrelog mozga ili mozga u razvoju, očituje se u ranoj dobi, a spastična dizartrija kod CP nastaje kao posljedica periventrikularnih lezija, kortikalnih lezija, lezija duboke sive tvari i malformacija.
Rezultat je poremećaja moždanih funkcija (motoričkog korteksa, kortikospinalnih putova, bazalnih ganglija, cerebeluma i ekstrapiramidnih putova) koji su posljedica neprogresivnih patoloških procesa i to najčešće vaskularnih poremećaja, hipoksije, infekcija te razvojnih poremećaja mozga, uključujući i hidrocefalus.

Spastična dizartrija nastala nakon stečenog oštećenja mozga nastaje zbog
bilateralnog oštećenja piramidnog i ekstrapiramidnog sustava GMN. Etiologija
spastične dizartrije kod oštećenja mozga uključuje vaskularnu i degenerativnu etiologiju (najčešće) te može nastati kao posljedica trauma glave, demijenilizacijskih bolesti poput multiple skleroze, kao posljedica tumora, infekcija ili inflamacija.

Question 2

Kod oštećenja GMN (gornjeg motoneurona) refleksi su sniženi ili povišeni?

Answer 2

Povišeni.

Question 3

Označi TOČNU tvrdnju:

a. Refleksi su ritmički motorički obrasci

b. Bihevioralne intervencije su glavne metode tretmana govorne apraksije

c. U terapiji dizartrija u središtu terapijskog fokusa uvijek se nalazi terapija artikulacijskih grešaka

d. U slučajevima kombiniranih teškoća, afazije i govorne apraksije, afazija, zbog toga što se radi o jezičnom poremećaju, nema utjecaj na uspješnost terapije govorne apraksije, koja je motorički govorni poremećaj

Answer 3

b. Bihevioralne intervencije su glavne metode tretmana govorne apraksije

Question 4

Jesu li zadnji završni put i DMN (donji motoneuron) sinonimi?

Answer 4

Da.

Question 5

Nervus recurrens i donja laringealna grana X. kranijalnog živca su dvije grane n. vagusa. T/N

Answer 5

Netočno, to su sinonimi.

Question 6

Objasnite razliku između dizartrije i apraksije.

Answer 6

Dizartrije su skupni naziv za skupinu govornih poremećaja do kojih dolazi uslijed oštećenja nekog od bazičnih motoričkih procesa koji sudjeluju u izvedbi govora (respiracija, fonacija, rezonancija, artikulacija, prozodija). Osnovna su obilježja dizartrije sporost, slabost, nekoordinacija i promjena tonusa govorne muskulature. S druge strane apraksija je obilježena poteškoćama u voljnoj izvedbi pokreta (planiranju i programiranju), a poteškoće su dominantno na razini artikulacije i prozodije. Dakle, dizartrije su obilježene poteškoćama u govornim pokretima, odnosno u kontroli govornih pokreta zbog oštećenja SZŠa ili PŽSa, a apraksija nastaje kao posljedica smanjene sposobnosti planiranja i/ili programiranja senzomotoričkih naredbi koje usmjeravaju pokrete kojima se proizvodi fonetski i prozodijski uredan govor.

Question 7

Fascikulacije su znak oštećenja GMN ili DMN?

Answer 7

DMN

Question 8

Rigiditet i reducirani opseg pokreta nakon oštećenja bazalnih ganglija obilježja su koje vrste dizartrije?

Answer 8

Hipokinetičke dizartrije.

Question 9

Motorička komponenta ispada u vidu izostanka refleksnog nagona na povraćanje (gag reflex) nastaje kao posljedica oštećenja kojeg kranijalnog živca?

Answer 9

N. vagusa (X)

NB - ako je pitanje senzorička komponenta, onda n glossopharyngeus (IX)

Question 10

Objasnite temeljnu razliku u simmptomatologiji oštećenja esktrapiramidnog nasuprot piramidnog sustava.

Answer 10

Simptomatologija oštećenja piramidnog puta uključuje parezu, paralizu i spastičnost, a oštećenje ekstrapiramidnog sustava dovodi do rigidnosti, distonije i nevoljnih pokreta (tremor, atetoza, koreja, bolizam…).

Question 11

Slabost (paraliza) javlja se nakon oštećenja GMN, DMN ili oboje?

Answer 11

Oboje.

Question 12

Klasificirajte kranijalne živce s obzirom na ulogu (motorički, senzorički, miješani) - najbrojiti brojem i nazivom.

Answer 12

MOTORIČKI
III. okulomotorni živac (n. oculomotorius)
IV. trohlearni živac (n. trochlearis)
VI. živac odmicač (n. abducens)
XI. pridodani živac (n. accessorius)
XII. podjezični živac (n. hypoglossus)

SENZORIČKI
I. njušni živci (n. olfactorius)
II. vidni živac (n. opticus)
VIII. vestibulokohlearni živac (n. vestibulocochlearis)

MJEŠOVITI
V. trigeminalni živac (n. trigeminus)
VII. lični živac (n. facialis)
IX. jezičnoždrijelni živac (n. glossppharyngeus)
X. lutajući živac (n. vagus)

Question 13

Plan zapovijeđenog pokreta sa njegovom izvedbom uspoređuju bazalni gangliji ili mali mozak?

Answer 13

Mali mozak.

Question 14

Očuvana osjetna percepcija ispod razine glasnica, i narušene iznad razine glasnica, ukazuje na vjerojatnu kompromitiranost senzoričkog inputa iz rekurensa, unutarnje gornje grane vagusa ili vanjske strane gornjeg vagusa

Answer 14

Unutarnje strane gornjeg vagusa.

Question 15

Fascikulacije jezika znak su oštećenja kortikospinalnog ili kortikobulbarnog puta?

Answer 15

Kortikobulbarnog puta.

Question 16

Bolest ili ozljeda mišića rezultirat će pojačanim ili oslabljenim refleksom?

Answer 16

Oslabljenim refleksom.

Question 17

Koji od navedenih kranijalnih živaca ne sudjeluje u govoru?
Podjezični, pridodani, trohlearni?

Answer 17

Trohlearni.

Question 18

Navedite temeljne komponente govorne proizvodnje.

Answer 18

Respiracija, fonacija, rezonancija, artikulacija, prozodija.

Question 19

Cerebralna paraliza je…?

Answer 19

Neprogresivni poremećaj promjenjive kliničke slike.

Question 20

Prema općeprihvaćenoj definiciji DGA koju daje ASHA, kod DGA temeljni je probloem u planiranju i/ili programiranju spaciotemporalnih parametara slijeda pokreta koji je najčešće poznatog porijekla. T/N

Answer 20

Netočno - porijeklo nije poznato kod DGA.

Question 21

Koji od navedenih terapijskih pristupa imaju statistički značajne dokaze o (NEPOTPUNO PITANJE)

Answer 21

Dynamic Temporal and Tactile Cueing
Rapid Syllable Transition Treatment
Integrated Phonological Awareness Intervention

The Core Vocabulary Approach
The PROMPT System
The Rate Control Therapy
Metaphon

Question 22

Nabroji podtipove dizartrije i njihovu lokalizaciju.

Answer 22

Spastična - bilateralno oštećenje GMN

Flakcidna - DMN

Ataksična - mali mozak

Hiperkinetička - bazalni gangliji (ponekad mali mozak, suprakortikalne strukture)

Hipokinetička - bazalni gangliji

Unilateralna GMN - uni- GMN

Miješana - više od jedne lezije

Neodređena

Question 23

Lateralizacija kod spastične diazrtrije.

Answer 23

Spastična dizartrija nastaje kao posljedica bilateralnih oštećenja piramidnog i ekstrapiramidnog sustava GMN.

Question 24

Negovorna obilježja hipokinetičke dizartrije?

Answer 24

Neuromuskularni simptomi: Sporost pokreta, ograničen raspon pokreta, rigidnost

Negovorna obilježja hipokinetičke dizartrije uključuju lice poput maske ili bez vidljive ekspresije u mirovanju te manjak ekspresija u socijalnim interakcijama.

U gutanju su vidljive teškoće u obliku reducirane frekvencije gutanja i pojačane salivacije.

Mogući su tremori vilice, lica i jezika u mirovanju, a to je posebno vidljivo kada se osobu zamoli da isplazi jezik (protruzija jezika).

Simetrija i snaga vilice, lica i jezika su očuvane, ali smanjen je raspon njihovog pokreta prilikom zadataka dijadohokineze.

Pregledom je moguće utvrditi i savijenost glasnica prema unutra zbog atrofije.

Tijekom disanja i govora vidljiv je reduciran opseg pokreta širenja prsnog koša.

Question 25

Koji živci čine faringealni pleksus?

Answer 25

Grane n. vagusa (X) i glossopharyngeusa (IX).

Question 26

Navedite i objasnite nadzor motoričkog sustava.

Answer 26

Tri su hijerarhijske razine direktnog nadzora: moždana kora, moždano deblo i spinalna/segmentalna razina te dva modulacijska sustava, tj. razine indirektnog nadzora, a to su mali mozak i bazalni gangliji.

Question 27

Objasnite pojmove orofacijalne i govorne apraksije.

Answer 27

Orofacijalna aprkasija je motorički govorni poremećaj koji se odnosi na smetnje u voljnom izvođenju pokreta ustima ili lica na verbalnu naredbu ili prilikom imitacije, npr. zviždanje, smješkanje, kašljanje. Govorna apraksija je motorički govorni poremećaj koji nastaje kao posljedica smanjene sposobnosti planiranja i programiranja pokreta potrebnih za proizvodnju fonetski i prozodijski urednog govora. Karakterizirana je abnormalnostima artikulacije, prozodije, brzine i tečnosti govora.