bioloski pristup Flashcards

1
Q

sta je mp po ovom modeli

A

bolest mozga

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

depresije

A

slabost hemije, ne karaktera

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

na cemu se bazira bioloski pristup

A

na napretku neuronauka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

koje neuronauke su napredovale

A

neuroanatomija
neurohemija
psihofarmakologija
molekularna genetika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

na osnovu cega se bioloski model jos razvio

A

na osnovu socio ekonomskih faktora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

metodoloske teskoce - paradoks

A

mora da postoji validna klasifikacija da bi etiologija bila ispitana, medjutim etiologija, koja je osnov za klasifikaciju, je nepoznata

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

na cemu se zasniva etiologija poremecaja

A

na fenomenologiji

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

sizofrenije

A

heterogena grupa
razliciti simptomi imaju razlicitu etiologiju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

tri bioloska pristupa

A

neuroanatomija - struktura i funkcije mozga
neurohemija - neuronska komunikacija
genetika - efekti i uticaji gena

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

bolest =

A

lezija (povreda mozzga)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

koncept neuralne mreze

A

mozak jw integrisan sistem raznih centara
neuroni povezani vlaknima koji komuniciraju putem elektricnih impulsa i hemijskih razmena

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

kako su konceptualizovane hemijske razmene

A

bioloski supstrat misli osecanja pamcenja itd

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

mozdane strukture povezane sa psihijatrijskim poremecajima (6)

A

frontalni rezanj
limbicki sistem
bazalne ganglije
locus coeruleus
rafe
ventrikularni sistem

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

frontalni rezanj

A

misljenje planiranje kontrola odluke

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

limbicki sistem

A

emocije ucenje pamcenje hormonska regulacija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

bazalne ganglije

A

integracija sm info, veza sa simptomima depresije parkinsona sizofrenije itdlo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

locus coeruleus

A

regulise odgovore na stres

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

rafe

A

veza sa psih p

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

ventrikularni sistem

A

UVECANJE VENTRIKULA - ATROFIJA MOZGA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

podela tehnika snimanja

A

struktura (CT MR)
funkcionisanje (pet scan spect)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

sizofrenija nalazi

A

anomalija u corpus calosumu
uvecanje trece ventrikule - nije specificno za sizofreniju
hipofrontalnost - manja aktivnost frontalnog reznja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

zakljucci nalaza

A

nedosledni rezultati
metodoloski problemi *mali uzorak, neadekvatne kontrolne grue, kontrola faktora, heterogenost sizo)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

da li receptor prima nove poruke stalno

A

ne, prima ih onda kad se nt ukloni

24
Q

kako se uklanja nt

A

putem enzima
vracanjem u presinapticku membr

25
regulatorni mehanizmi snabdevanja nt
enzimi sprecavaju sintetisanje nt ako ima dovoljno zaliha podstice novo staranje ako nt opadnu autoreceptori - u pres smanjuju br oslobodjenih nt dnk povecava stvaranje nt kod dugotrajne aktivnosti neurona
26
tri glavne grupe neurpt
holinergicki biogeni amini aminokiseline
27
acetil holin
regulacija kontrakcije misica spavanje pamcenje mozd akt
28
sta se desava usled nedostatka ah
poremecaji pamcenja i nastanak alchajm,era
29
dopamin
euforija zadovoljstvo sistem za nagradu
30
sta podstice dopamin
nikotin droge alkohol
31
poremecaji usled preterano mnogo dopamina
parkonson sizofrenija - visok nivo dopamina
32
kako se regulise sizofrenija u slucaju visokog nivoa dopamina
antipsihoticma-neurolepticima - blokiraju recptore
33
serotonin
regulisanje rem faze sitost modulisanje bola i zadovoljstva
34
sta podstice serotonin
droge lsd ekseri
35
kako se leci depresija (serotonin)
medikamenti koji povecacaju nivo serotonina
36
noradrenalin
srz nadbubreznih zlezda, hormon stressa, kao nt aktivira mozd strukt i usmerava paznju
37
gaba
glavni inhibitorni neurot regulise tonus misica povecava anksioznost
38
endorfin
regulisanej emocionalnih reakcija straha
39
metode istrazivanja poremecaja
provera medikacije, reakcije na dejstva leka merenja nivoa nt provera brojnosti receptora u delovima mozga pet scna
40
sizofrenija hipoteze
povezane sa visokim nivoima dopamina
41
amfetamin
kada se koristi duze vremena izaziva halucinacije dopaminsk agonist
42
dokazi za hipotezu o sizofrenij
ne povrdjuju hipotezu na lecenje ne reaguju svi lecenje deluje na pozitivne simptome (halucinacije( ali ne na negativne tj asocijalnost efekat na nt momentalan a efektat na simptome odlozen atipicni antipsihotici uticu i na dop i na serot povecan norepinefrin - preklapanje klinicke i kontrolne grupe
43
genetike metode
porodicna agregacija studije blizanaca i usvojenika segregaciona analiza studija vee i asocijacija
44
porodicna agregacija
istrazuje zastupljenost poremecaja u porodici, da li se poremecaj prenosi u okviru porodice stopa ucestalosti korelira sa stepenom srodstv
45
problemi porodicne agregacije
nije dovoljno specigicna vazi samo za genetsku komponentu
46
blizanci i usvojenici
razdvaja genetsko od socijalnog nasledja
47
izvori varijanse poremecaja u sbiu
genetski zajednicka sredina jedinstvena sredina
48
faktori rizika
zajednicki - sredinski i genetski povecavaju konkordantnost jedinstvwni - povecavaju diskonkordantnost
49
rezultati studije blizanaca i usvojenka za sh
blizanici velika genetska naslednost usvojenici manja je konkordantnost kod njih nego kod bioloskih rodjaka
50
epigenetika
interakcija gena i sredine
51
segregaciona analiza
porodicni obrasci genetskog nasledjivanja oblici su jedan gen, oligogenetski poligenetski multifaktorijalni
52
studije vezzzze
lokacija gena - kad su locirani na hromozomu ogu biti izolovani - njihova fja je utvrdjena
53
uspesnost studije veze
uspesna je za retke poremecaje sa diskretnim simptomima. zznaci ne za psih p
54
sadasnji status
lezije mozfa ne jedna velike vec fine kvlittativne mozdane repr nt interakcija genetske studije poligenetski uticaji
55
stopa konkordantnosti manja od 100% kod mz blizanaca ukazuje na
SREDINSKE UTICAJE
56
sta objasnjavaju socijalni a sta gemetski faktori
soc stopa ucestalosti gen ko moze da oboli
57
sta se nasledjue. gen ili bolest
GEN