60. - 80.

Question 1

Materijalna neustavnost zakona

Answer 1

postoji kad zakon svojim odredbama sadržajno proturječi odredbama ustava.

Question 2

Među materijalnim odredbama najvažnije mjesto zauzima

Answer 2

povratno djelovanje ili retroaktivnost
zakona – načelno se smatra samo iznimno dopustivom, a u nekim područjima zabranjuje se u cjelosti
(npr. zakoni koji propisuju oblike kaznenih djela).

Question 3

Drugi oblici materijalne neustavnosti odnose se na sadržajnu neusklađenost zakona i ustava, pri
čemu razlikujemo;

Answer 3

contra constitutionem – neposredna suprotnost (s Ustavom)

praeter constitutionem – uređivanje odnosa suprotno smislu ustava

Question 4

opinio iuris

Answer 4

(opće usvojena, internalizirana društvena norma prema kojoj se vlast mora pokoravati ustavu i
zakonu)

Question 5

nadzor ustavnosti i zakonitosti zakona i drugih propisa

Answer 5

nadzor ustavnosti zakona
sudska funkcija, jer se sastoji u usporedbi sadržaja pravnih propisa različite
pravne snage i izricanju sankcije u slučaju utvrđene nesuglasnosti među njima
pretpostavka nadzora ustavnosti zakona jest postojanje krutog ustava

Question 6

nadzor ustavnosti i zakonitosti podzakonskih propisa

Answer 6

povjerava se također sudovima, a tamo gdje postoje, ustavnim sudovima
u zemljama angloameričke pravne tradicije nadzor obavljaju redoviti sudovi u
sklopu općeg sudbenog nadzora
no, i u europskoj pravnoj tradiciji pravo je sudova da pri rješavanju sporova
ispituju zakonitost podazakonskih akata, te ako ih smatraju nezakonitima, izuzmu
od primjene – tzv. iznimka nezakonitosti, odnosno ekscepcija ilegalnosti
ustavnost i zakonitost podzakonskih propisa osigurava se i tzv. instancijskim
nadzorom – nadzorom viših državnih tijela u odnosu na propise koje donose niža
tijela, npr. Vlada nadzira akte tijela državne uprave

Question 7

nadzor zakonitosti pojedinačnih pravnih akata (sudska presuda ili rješenje upravnog
tijela)

Answer 7

osigurava se u žalbenom postupku pred višim sudom i u upravnom sporu pred
Upravnim sudovima i Višim upravnim sudom RH

Question 8

ustavnosudski nadzor ustavnosti pojedinačnih pravnih akata u povodu ustavne tužbe

Answer 8

nakon što su iscrpljena sva druga redovna i izvanredna pravna sredstva (obilježje
mnogih, pa tako i hrvatskog ustava)

Question 9

kod posrednog ili akcesornog ocjenjivanja ustavnosti zakona

Answer 9

Ppitanje ustavnosti nije meritum (bit) sudskog postupanja. Ono se javlja kao
prethodno pitanje, koje valja riješiti kako bi se mogao riješiti sam predmet
sudbenog spora
Stoga, kod takvog odlučivanja odluka suda o ustavnosti zakona ima učinak samo
u odnosu na konkretan slučaj u kojem se zakon izuzima od primjene – dakle,
djeluje samo između stranaka (inter partes)
takva odluka ima retroaktivno važenje u pogledu ustavnosti zakona
sustav se naziva i difuznim ili decentraliziranim jer o ustavnosti odlučuju svi
sudovi
takav sustav primijenjuju Danska, Švedska, Norveška, Irska i Estonija

Question 10

kod neposrednog ili apstraktnog odlučivanja o ustavnosti zakona

Answer 10

pitanje ustavnosti zakona predstavlja samu bit spora koji sud mora riješiti, tako
da se njegova zadaća sastoji u ocjeni zakona in abstracto, bez obzira na
konkretan slučaj
pitanje ustavnosti sada je meritum spora, pa se radi o ustavnom sporu, a odluka
su da djelovat će erga omnes
sustav se naziva centraliziranim jer o ustavnosti zakona sada odlučuje ustavni sud
Njemačka, Italija, Austrija, Španjolska i većina tranzicijskih zemalja

Question 11

neke zemlje primjenjuju mješoviti sustav centraliziranog nadzora od strane Vrhovnih
sudova, npr.

Answer 11

Portugal, Grčka i Švicarska

Question 12

Načelno se ukidanje od poništavanja razlikuje na sljedeći način:

Answer 12

ukidanje pravnih propisa – djeluje samo za budućnost (pro futuro ili ex nunc), od trenutka
donošenja odluke kojom se propis ukida, te ne dira u ranije nastale pravne posljedice
B. poništavanje pravnih propisa – pak djeluje retroaktivno (ex tunc) od samog trenutka
donošenja osporenog akta koji kao da nije niti donesen, pa bi trebalo sanirati sve posljedice
do kojih je doveo

Question 13

Načelo pravne sigurnosti zahtijeva da

Answer 13

se određeni odnosi protekom rokova smatraju definitivno

uređenim te se u njih ne smije više dirati.

Question 14

načelo ekonomičnosti

Answer 14

koje postavlja zbiljske

granice mogućnostima naknada šteta, pa i one nastale primjenom neustavnog zakona.

Question 15

Razlikujemo;

Answer 15

sustav nakonadnog (a posteriori) nadzora ustavnosti – takav koji se provodi tek nakon što je
zakon objavljen i stupio na snagu
2. sustav prethodnog (a priori) nadzora – njegova prednost jest što se njime sprječava primjena
neustavnog zakona i nstupanje štetnih posljedica.
Ipak, činjenica je da se (najčešće) neustavnost njegovih odredbi može uočiti tek u provedbi
zakona. Osim toga, u takvom sustavu, građani ne mogu sami poticati njegovo ispitivanje.
3. mješoviti sustav prethodnog i naknadnog nadzora – Portugal

Question 16

Ustavni sud

Answer 16

je državno tijelo visokog autoriteta čija je prvenstvena zadaća nadzor nad ustavnošću
zakona.

Question 17

Djelokrug Ustavnog suda

Answer 17

Ustavni sudovi ispituju ustavnost zakona in abstracto, neovisno o konkretnom pravnom predmetu ili
sporu. Uspoređujući međusobno norme ustava i zakona, donose odluke koje nisu ograničene na
konkretan slučaj, već djeluju erga omnes (prema svima). To znači da se zakon ili njegove odredbe, za
koje ustavni sud zaključi da su protuustavne poništavaju ili ukidaju. O primjeni jednog ili drugog
rješenja ovise pravne posljedice utvrđene neustavnosti.
Ustavnim sudovima se povjerava i nadzor nad ustavnošću i zakonitošću podzakonskih propisa i o
djelokrugu lokalne samouprave. Odlučuju u sporovima o pravima i dužnostima najviših tijela državne
vlasti. U federativnim državama povjerava im se i rješavanje sporova o ustavnim pravima među
državama članicama federacija, te među državama i federalnim tijelima. Nadziru zakonitost provedbe
izbora i referenduma te narodnih inicijativa ili narodnih veta, sude za povredu ustava visokim
državnim dužnosnicima. U povodu pojedinačnog zahtjeva pojedinca, čija su ustavna prava
povrijeđena (ustavna žalba ili ustavna tužba) pružaju zaštitu sloboda i prava čovjeka i građanina
protiv povreda počinjenih aktima sudbenih, upravnih i drugih javnih vlasti. Neki su ovlašteni i za
tumačenje Ustava i zakona, te donose tzv. interpretativne odluke, na zahtjev najviših državnih tijela ili
dužnosnika. Drugi nadziru provedbu propisa i odlučuju je li ona u suglasnosti s ustavnim načelima.

Question 18

Izvori

Answer 18

Ustav RH: temeljne odredbe o položaju, sastavu, djelokrugu i odlučivanju
Ustavni zakon o Ustavnom sudu – te izmjene i dopune (a koji se donosi po postupku izmjene
Ustava, tako da njegove odredbe imaju nadzakonsku snagu, veći i od organskih zakona, te
istu kao i sam Ustav):
uvjeti za izbor sudaca i prestanak njihove dužnosti
uvjeti i rokovi za pokretanje postpuka ocjene ustanosti i zakonitosti
postupak i pravno djelovanje sudskih odluka
zaštita ustavnih sloboda i prava čovjeka i građanina
te druga važna pitanja za rad Ustavnog suda
Poslovnik
unutarnje ustrojstvo Ustavnog suda

Question 19

Sastav i djelokrug

Answer 19

Ustavni sud RH čini 13 sudaca. Bira ih Sabor na prijedloga Odbora za ustav, poslovnik i politički
sustav. Biraju se na vrijeme od 8 godina, bez ograničenja mogućnosti ponovnog izbora.
Biraju se iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih
profesora pravnih znanosti.
Ustavni zakon određuje da za suca može biti izabrana osoba koja je hrvatski državljanin i diplomirani
pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci, uz izuzetak osobe koja je stekla
doktorat pravnih znanosti, za koju se zahtijeva 12 godina rada u struci. Zahtijeva da se kandidat
istaknuo u struci svojim znanstvenim ili stručnim radovima ili javnim djelovanjem.
Određuje i da sudac ne smije pripadati ni jednoj političkoj stranci, niti svojim djelovanjem i
postupanjem smije iskazivati osobnu naklonost prema bilo kojoj političkoj stranci. Suci ne mogu
obavljati nikakvu drugu javnu ni profesionalnu dužnost.
Suci između članova biraju predsjednika, na rok od 4 godine. Imenovanje predsjednika izvana škodilo
bi njegovoj autonomiji, a moglo bi biti iskorišteno kao sredstvo političkog pritiska na sud.

Question 20

Postupak izbora

Answer 20

Novelirani Ustavni zakon propisuje postupak izbora sudaca Ustavnog suda.
Odbor Hrvatskog sabora nadležan za Ustav započinje postupak objavljivanjem u Narodnim novinama
poziva pravosudnim institucijama, pravnim fakultetima, odvjetničkoj komori, pravničkim udrugama,
političkim strankama, pravnim osobama i pojedincima, poziva za isticanje kandidata za jednog ili više
sudaca Ustavnog suda. Pojedinac može sam sebe istaknuti kao kandidata. Odbor obavlja sa svakim
kandidatom za kojeg utvrdi da ispunjava propisane uvjete javni razgovor. Sastavlja listu kandidata
koji ulaze u uži izbor. Lista mora sadržavati više kandidata od broja sudaca koji se bira i mora biti
obrazložena. Zastupnici Hrvatskog sabora glasuju pojedinačno o svakom predloženom kandidatu. Za
izbor je potrebna većina ukupnog broja zastupnika Hrvatskog sabora.
Suci Ustavnog suda između sebe biraju predsjednika suda, tajnim glasovanjem na rok od četiri
godine, uz mogućnost ponavljanja mandata. Imenovanje predsjednika izvana škodilo bi autonomiji
suda, a moglo bi biti iskorišteno kao sredstvo političkog pritiska na sud od onih koje sud mora
nadzirati, to jest zakonodavne ili izvršne vlasti.

Question 21

Djelokrug Ustavnog suda RH

Answer 21

Određuje se isključivo i samo Ustavom i Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu.
Djelokrug (nadležnost) obuhvaća;
A) osnovni djelokrug utvrđen Ustavom
1. odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom,
2. odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom,
3. može ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali
važiti ako od tog prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka
nije prošlo više od godine dana,
4. odlučuje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka državnih tijela, tijela jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su
tim odlukama povrijeđena ljudska prava i temeljne slobode, kao i pravo na lokalnu i
područnu (regionalnu) samoupravu zajamčeni Ustavom RH,
5. prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i
nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor,
6. rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti,
7. odlučuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike,
8. nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može, u skladu s Ustavom,
zabraniti njihov rad,
9. nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove
koji nisu u djelokrugu sudova
B) druge poslove određene Ustavom
1. opći nadzor nad donošenjem provedbenih propisa od strane Vlade i drugih nadležnih
tijela. Ako Ustavni sud utvrdi da nadležno tijelo nije donijelo propis za izvršenje
odredaba Ustava, zakona i drugih propisa, a bilo je dužno takav propis donijeti, o
tome obavještava Vladu, a o propisima koje je bila dužna donijeti Vlada, obavještava
Hrvatski sabor,
2. primanje svečane prisege Predsjednika Republike, kojom se on obvezuje na vjernost
Ustavu,
3. odluka o postojanju okolnosti kada je Predsjednik Republike spriječen obavljati svoju
dužnost zbog bolesti ili nesposobnosti, kada obavljanje predsjedničke dužnosti
privremeno preuzima predsjednik Hrvatskog sabora,
4. odluka o nastupanju okolnosti, kao što je smrt, ostavka ili odluka Ustavnog suda o
odgovornosti Predsjednika Republike za povredu Ustava, čime prestaje mandat
Predsjednika, a dužnost privremeno preuzima predsjednik Hrvatskog sabora,
5. prethodno odobrenje o pritvoru ili pokretanju kaznenog postupka protiv Predsjednika
Republike (predsjedničkom imunitetu),
6. odluka o žalbi razriješenog suca protiv odluke o razrješenju,
7. odluka o žalbi protiv odluke Državnog sudbenog vijeća o stegovnoj odgovornosti
suca,
8. odlučivanje o ustavnosti pitanja o kojem se putem narodne inicijative zahtijeva
raspisivanje referenduma

Ustavni sud odlučuje i o suglasnosti zakona s međunarodnim ugovorima.
Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje o suglasnosti međunarodnih ugovora s Ustavom jer u članku
128. Ustava nije propisana ta nadležnost.
Ustavni sud može ispitivati formalnu ustavnost zakona o potvrdi odnosno ratifikaciji međunarodnog
ugovora. Kad je riječ o ispitivanju materijalne ustavnosti zakona o potvrdi međunarodnog ugovora
ona bi uvijek bila ujedno i ispitivanje materijalne ustavnosti međunarodnog ugovora čiji se tekst s tim
zakonom potvrđuje i unosi u unutarnji pravni poredak RH. Zbog toga Ustavni sud ne bi imao pravo da
se kroz ispitivanje materijalne ustavnosti zakona o potvrdi međunarodnog ugovora posredno upusti u
ispitivanje ustavnosti međunarodnog ugovora. Odredbe međunarodnih ugovora mogu se mijenjati ili
ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni ili suglasno općim pravilima međunarodnog
prava.

Question 22

Jamstva neovisnosti suda i sudaca

Answer 22

1. stabilnost položaja
   Ustav navodi, da ustavni sudac može biti razriješen prije isteka mandata samo u slučajevima:
   a) ako to sam zatraži
   b) ako bude osuđen na zatvorsku kaznu
   c) ako trajno izgubi sposobnost obvaljanja te dužnosti
2. kaznenopravni imunitet
   imunitet neodgovornosti
   a) sudac ne može biti pozvan za izraženo mišljenje ili glasovanje
   b) radi se o materijalnopravnom imunitetu koji štiti njegovu funkciju
   c) štiti ga apsolutno i bez vremenskog ograničenja
   imunitet nepovredivosti
   a) imunitet procesnopravne prirode
   b) štiti ga na način da ne može biti uhićen niti se može pokrenuti protiv njega kazneni
   postupak bez odobrenja Ustavnog suda
   c) iznimka – ako je izravno zatečen u činjenju KD teže prirode (za KD 5godina zatvora)

Question 23

Akti Ustavnog suda

Answer 23

Ustavni sud donosi odluke i rješenja.
Odluka se donosi o meritumu stvari o kojoj se sud izjašnjava, a u svim ostalim slučajevima rješenje.
Odluka i rješenje moraju imati;

a) uvod – imena sudaca koji su donijeli odluku
b) izreku – najvažnija, u njoj se navodi stajalište suda o meritumu stvari o kojoj je
odlučivao
c) obrazloženje – navodi razloge zbog kojih je odlučeno kao u izreci
Svaki sudac ima pravo izdvojiti svoje mišljenje i objaviti ga uz pismeno obrazloženje.
Razlikujemo slučajeve:
sudac prihvaća odluku većine o meritumu, ali nije suglasan sa razlozima
(concurring opinion)
sudac se protivi odluci o meritumu i obrazloženju (dissenting opinion)

Odluke i važnija rješenja objavljuju se u Narodnim novinama, službenom glasilu RH, a odluka koja se
odnosi na ocjenu nekog propisa, i u službenom glasilu, odnosno na isti način na koji je taj propis bio
objavljen. Praksa Ustavnog suda dostupna je i na Internetu.
Odluke i rješenja Ustavnog suda obvezatni su za sve fìzičke i pravne osobe, sva tijela državne vlasti i
lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Vlada RH osigurava preko tijela državne uprave provedbu odluka i rješenja Ustavnog suda. Ustavni
sud može sam odrediti tijelo kojem povjerava provedbu svoje odluke ili rješenja. Ustavni sud može
odrediti način provedbe svoje odluke ili rješenja.

Question 24

A. prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti

Answer 24

svatko je ovlašten inicirati, no takva inicijativa ne obvezuje Ustavni sud na
pokretanje postupka (on sam odlučuje o prijedlogu)

Question 25

B. odluka samog ustavnog suda

Answer 25

Ustavni sud može sam pokrenuti postupak, bez ograničenja

Question 26

C. zahtjev ovlaštenog tijela

Answer 26

na zahtjev ovlaštenih tijela, sud je dužan provesti postupak, te donijeti
odluku
to pravo ima:
1/5 saborskih zastupnika
radno tijelo Hrvatskog sabora
predsjednik RH
Vlada (ali samo glede podzakonskih propisa, ne i zakona)
Vrhovni sud ili drugi sud, pučki pravobranitelj, predstavnička tijela
jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave ako se pitanje
ustavnosti/zakonitosti pojavi u postupku pred sudom/odnosno za
pitanja iz njihove nadležnosti

Question 27

postupanje Ustavnog suda

Answer 27

Postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti smatra se, na zahtjev ovlaštenih predlagača, pokrenutim
na dan primitka zahtjeva u Ustavnom sudu, odnosno na dan predaje zahtjeva preporučenim putem
pošti. Kod svih ostalih inicijativa i prijedloga, postupak se pokreće donošenjem rješenja Ustavnog
suda.
Ustavni sud prvo ispituje dopuštenost podneska: da li je nadležan za odlučivanje u toj stvari, da li je
podnesak pravodoban, te da li postoje pretpostavke za odlučivanje o meritumu. Ako ti uvjeti nisu
zadovoljeni, rješenjem odbacuje zahtjev, prijedlog ili ustavnu tužbu. U protivnom, ako se radi o
prijedlogu, odlučuje o tome hoće li donijeti rješenje kojim pokreće postupak, odnosno provodi
postupak ako se radi o zahtjevu.
Postupak vodi sudac Ustavnog suda. Suca izvjestitelja, koji priprema predmet za odlučivanje na
sjednici suda imenuje predsjednik Ustavnog suda.
U postupku Ustavni sud primjenjuje odredbe odgovarajućih postupovnih zakona, ali tek supsidijarno
ako Ustavnim zakonom nije drukčije određeno. Ustavni sud raspravlja na sjednici, a može održati
savjetodavnu ili javnu raspravu. Odluka se u svakom slučaju donosi na posebnoj sjednici.
Djelovanje ustavnog suda je javno, javne su i sjednice i javne rasprave. Novinari mogu prisustvovati
sjednicama, a predsjednik ustavnog suda može dozvoliti i televizijski ili radio prijenos tijeka sjednice.
Međutim, javnost se iz određenih razloga, na prijedlog suca izvjestitelja, može isključiti s rasprave
(interes morala, javnog reda, državne sigurnosti ili obrane, zaštita maloljetnika ili privatnog života
sudionika u postupku, vojna, službena ili poslovna tajna).
Kad je postupak pokrenut, Ustavni sud može odlučiti da, do donošenja konačne odluke, privremeno
obustavi izvršenje pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju na temelju zakona ili drugog
propisa čija se ustavnost ocjenjuje. Uvjet za odluku jest ocjena suda da bi posljedice, u slučaju
izvršenja bile teške i nepopravljive.
Za potrebe postupka Ustavni sud može zahtijevati od državnih tijela, privrednih poduzeća, te drugih
ustanova ili pojedinaca, isprave i obavijesti potrebne za vođenje postupka. Takve je podatke svatko
dužan staviti na raspolaganje Ustavnom sudu, a u slučaju neispunjavanja zahtjeva Ustavni sud može
naložiti oduzimanje isprava.
Ako tijekom postupka pred Ustavnim sudom osporeni akti prestanu važiti ili budu usklađeni s
Ustavom i zakonom, Ustavni sud će ipak dovršiti postupak pa, ako utvrdi neustavnost ili nezakonitost,
donijeti odluku, kako bi onaj kome je pojedinačnim aktom donesenim na temelju takvog propisa
povrijeđeno neko pravo, mogao zahtijevati njegovu izmjenu, ako je na to ovlašten odredbama
Ustavnog zakona. Ustavni sud može ispitati ustavnost i zakonitost propisa koji je prestao važiti, ali
samo ako od prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga nije prošlo vise od godine dana.
Odluke i rješenja Ustavni sud donosi većinom glasova svih sudaca, ako Ustavom i Ustavnim zakonom
nije drukčije određeno. Ustavni sud odlučuje dvotrećinskom većinom o odgovornosti Predsjednika
Republike, dok ustavni zakon određuje odlučivanje o određenim pitanjima u tročlanim ili
šesteročlanim vijećima.

Question 28

Ukidanje ili poništavanje propisa

Answer 28

Ustav propisuje da će Ustavni sud ukinuti zakon za koji utvrdi da je neustavan, dok će drugi propis
ako utvrdi da je neustavan ili nezakonit ukinuti ili poništiti. Odredbe prestaju važiti danom objave
odluke Ustavnog suda u NN, ali USRH može odrediti i neki drugi datum.
Sud je obvezan poništiti propis:
1. ako se njime vrijeđaju ljudska prava i temeljne slobode
2. ako se njime vrši diskriminacija

Question 29

Pravne posljedice ukidanja odnosno poništavanja

Answer 29

Prema odredbama Ustavnog zakona predviđene su slijedeće pravne posljedice odluka Ustavnog suda
o neustavnosti/nezakonitosti propisa:
a) u slučaju poništavanja nekog propisa, svatko kome je povrijeđeno neko pravo
pravomoćnim pojedinačnim aktom na temelju poništenog zakona ima pravo tražiti
izmjenu tog pojedinačnog akta putem ponavljanja postupka. Rok je 6mj. od dana
objave odluke USRH
b) u slučaju ukidanja propisa, samo ona osoba koja je podnijela prijedlog za ocjenu
ustavnosti/zakonitosti ima pravo zahtijevati promjenu pojedinačnog akta putem
ponavljanja postupka. Dakle, djeluje pro futuro. Rok je 6mjeseci od dana objave
odluke USRH
c) rokova i ograničenje nema kada je u pitanju osuda za KD. Takva pravomoćna osuda,
utemeljena na neustavnom/nezakonitom propisu, ne proizvodi pravne učinke, i može
se izmijeniti u ponovljenom kaznenom postupku. Kaznena osuda koja nije
pravomoćna u trenutku ukidanja zakonske odredbe na kojoj je utemeljena neće ni
moći steći pravomoćnost.
Ukinute, odnosno poništene odredbe propisa neće se primjenjivati od dana stupanja na snagu odluke
Ustavnog suda. To se odnosi i na postupke koji su u tijeku (prije pravomoćnosti), pod uvjetom da se
ukinute odnosno poništene odredbe neposredno primjenjuju i toj pravnoj stvari.

Question 30

Ustavna tužba

Answer 30

Pored ispitivanja ustavnosti/zakonitosti, ustavna tužba je najvažnija i najčešća zadaća suda.
Ustavna tužba nije ni redovni niti izvanredni pravni lijek, nego dodatno i izuzetno sredstvo zaštite
ustavom zajamčenih ljudskih prava i temeljnih sloboda od strane posebnog tijela koje izvan sustava
redovnog i specijaliziranog pravosuđa, štiti temelje ustavnog sustava demokratske države utemeljene
na vladavini prava, a to su ljudska prava i temeljne slobode. Ustavna tužba je krajnje sredstvo kada
ostale institucije zaštite sloboda i prava nisu ispunile svoju zadaću ili bi njihova intervencija bila
zakašnjela sa stajališta zaštite povrijeđenih sloboda i prava.
Ustavni zakon određuje ustavnu tužbu na slijedeći način; „Svatko može pokrenuti ustavnu tužbu ako
smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima,… povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna
sloboda zajamčena Ustavom.
Iz čega slijedi;
1. ovlaštenik na podnošenje ustavne tužbe
svatko; državljanin i stranac, fizička i pravna osoba
2. razlog za podnošenje ustavne tužbe
povreda Ustavnih prava, a ne zakonskih ili drugih
o ljudska prava, temeljne slobode, ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i
područnu (regionalnu) samoupravu
3. predmet ustavne tužbe
povreda mora biti učinjena pojedinačnim pravnim aktom, npr. sudska presuda
4. donositelji pobijanog akta
nečije ustavno pravo mogu povrijediti svojim pojedinačnim aktom državna tijela, ili
druga tijela koja imaju javne ovlasti (nedržavna tijela, npr. HZZO, Hrvatske željeznice)
5. iscrpljen redovni pravni put (U-IIIA)
potrebna je pravomoćna presuda
uz iznimku – u slučaju kada sud o pravima stranke nije odlučio u razumnom roku, ili u
slučaju kada osporeni akt grubo vrijeđa ustavna prava, a potpuno je razvidno da bi
nepokretanjem ustavnosudskog postupka za podnositelja mogle nastupiti teške i
nepopravljive posljedice
6. rok za podnošenje ustavne tužbe
u roku od 30 dana od dana primitka konačne odluke, odnosno uz prekluzivni rok od 3
mjeseca uz opravdane razloge (restitutio in integrum)
7. odgoda izvršenja osporenog akta
privremena mjera po zahtjevu tužitelja
ustavna tužba ne sprječava primjenu osporenog akta, tek nakon prijedloga
podnositelja ustavne tužbe Ustavni sud može odgoditi ovrhu
8. postupanje Ustavnog suda
postupak vodi sudac izvjestitelj, koji priprema predmet za odlučivanje i predlaže
nacrt odluke
vijeće od 6 sudaca odlučuje o ustavnoj tužbi
vijeće od troje sudaca odlučuje postoje li postupovne pretpostavke za odlučivanje
vijeće može odlučivati samo jednoglasno i u punom sastavu, u protivnom će se
odlučivati na sjednici Ustavnog suda
ispituju se samo one povrede ustavnih prava koje su istaknute u tužbi, a neće se uzeti
u razmatranje kad se ne radi o povredi ustavnog prava
9. razlozi za odbacivanje ustavne tužbe
USRH će odbaciti tužbu ako:
nije nadležan
ako je tužba nepravodobna, nepotpuna, nerazumljiva
ako je tužba nedopuštena
a) ako nisu iscrpljena druga pravna sredstva
b) ako je tužbu podnijela neovlaštena osoba
c) ako je tužbu podnijela osoba koja ne može biti nositelj ustavnih
prava
10. odluka Ustavnog suda
USRH odlučuje o tužbi odlukom kojom se tužba usvaja ili odbija kao neosnovana
odbija kao neosnovna – kada US utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se akt
osporava
usvaja – ustavni sud utvrđuje neustavnost akta, te navodi koje je pravo
osporeno, nadalje, sada US ukida osporavani akt, te vraća predmet na
ponovni postupak tijelu koje je donijelo ukinuti akt
11. obvezatnost pravnih stajališta Ustavnog suda
nadležno tijelo je dužno poštivati pravna stajališta Ustavnog suda
12. troškovi postupka
USRH može narediti da podnositelj tužbe koji nije uspio s tužbom nadoknadi troškove
postupka pred Ustavnim sudom, ako ih je prouzročio svojom krivnjom

Question 31

Pozitivan sukob nadležnosti

Answer 31

nastaje kada dva ili više državnih tijela istodobno smatraju da su
ovlaštena odlučiti u određenoj stvari. Ona svojataju predmet i ne mogu se suglasiti kome on po
Ustavu pripada. Dođe li do sukoba nadležnosti zato što određena tijela prihvaćaju ili svojataju ovlast
u istom predmetu, svako od tih tijela može zahtijevati od Ustavnog suda da riješi nastali sukob
nadležnosti. Takav zahtjev može podnijeti i stranka, osoba čiji je interes zbog nastalog sukoba
nadležnosti povrijeđen, ili bi mogao biti povrijeđen. Zahtjev se podnosi u roku od 30 dana od dana
saznanja da je i drugo tijelo prihvatilo nadležnost. Ustavni sud može odrediti da se do njegove odluke
prekine postupak pred tijelima medu kojima je došlo do sukoba nadležnosti.

Question 32

Negativan sukob nadležnosti

Answer 32

nastaje kada određena državna tijela smatraju da nisu ovlaštena
odlučiti u određenoj stvari, tako da nijedno od njih ne želi prihvatiti odlučivanje u određenoj pravnoj
stvari. Ako dođe do sukoba nadležnosti zato što određena tijela odbijaju nadležnost u određenom
predmetu, zahtjev Ustavnom sudu za rješenje sukoba nadležnosti može se podnijeti u roku od 30
dana od dana nastupanja konačnosti odluke izvršnog ili pravomoćnosti odluke sudbenog tijela,
odnosno od dana donošenja odgovarajuće odluke zakonodavnog tijela, kojom se odbija nadležnost.
Takav zahtjev ima pravo podnijeti stranka koja zbog odbijanja nadležnosti nije mogla ostvariti svoje
pravo, kao i svako od tijela državne vlasti obuhvaćenih sukobom nadležnosti.

Question 33

Odgovornost predsjednika Republike

Answer 33

Predsjednik RH je odgovoran za povredu Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti.
Postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti predsjednika Republike može pokrenuti Hrvatski
sabor dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.
O odgovornosti predsjednika Republike odlučuje Ustavni sud dvotrećinskom većinom glasova svih
sudaca u roku od 30 dana od zaprimanja prijedloga kojim se pokreće odgovornost predsjednika. Ako
utvrdi odgovornost, predsjedniku Republike prestaje dužnost po sili Ustava. U suprotnom će odbiti
zahtjev Sabora.
Zahtjev za utvrđivanje odgovornosti predsjednika Republike sadrži činjenični opis i pravnu naznaku,
te dokaze o povredi Ustava koja se stavlja na teret predsjedniku Republike. Ustavni sud je dužan
pribaviti stajalište Predsjednika Republike o zahtjevu sabora te mu omogućiti sudjelovanje u
postupku.

Question 34

Nadzor na ustavnošću programa i djelovanja političkih

stranaka

Answer 34

Ustav RH određuje da je slobodno osnivanje političkih stranaka, koje se ustrojavaju po teritorijalnom
načelu. Protuustavne su političke stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju
podrivanju demokratskog poretka ili ugrožavaju opstojnost RH. O protuustavnosti odlučuje Ustavni
sud.
Prema Ustavu zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na
nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.
Zahtjev za zabranu rada političke stranke ili njezina dijela može podnijeti:
1. predsjednik RH,
2. Hrvatski sabor,
3. Vlada,
4. Vrhovni sud,
5. tijelo (minstarstvo) nadležno za registraciju političkih stranaka,
6. Državni odvjetnik RH,
7. pučki pravobranitelj.

Question 35

Nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora

Answer 35

Postupak Ustavnog suda zbog nezakonitih ili neustavnih postupaka u tijeku provođenja izbora može
zahtijevati:
svaka politička stranka,
svaki kandidat,
najmanje 100 birača ili najmanje 5 posto birača izborne jedinice.
Zahtjev se podnosi u tijeku izbora, a najkasnije do isteka roka od 30 dana od dana kada su objavljeni
rezultati izbora.
Kad utvrdi da sudionici u izborima postupaju na neustavan ili nezakonit način, Ustavni sud će o tome
obavijestiti javnost sredstvima javnog priopćavanja, te po potrebi upozoriti nadležna tijela. Kad naiđe
na povredu ustavnosti i zakonitosti koja je utjecala ili mogla utjecati na rezultate izbora, Ustavni sud
će poništiti sve ili pojedine izborne radnje i odluke koje su prethodile takvoj povredi.

Question 36

Nadzor ustavnosti i zakonitosti referenduma

Answer 36

Kada deset posto birača zahtijeva raspisivanje referenduma o nekom pitanju, Ustavni sud, na zahtjev
Hrvatskog sabora, donosi odluku jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma koje
propisuje Ustav, te je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom.

Question 37

Izborni sporovi

Answer 37

Protiv odluka nadležnog izbornog povjerenstva u zaštiti izbornog prava, političke stranke, kandidati i
birači (najmanje 100 odnosno 5% birača izborne jedinice) mogu podnijeti žalbu Ustavnom sudu u
roku od 48 sati od dana kada je primljeno pobijano rješenje.
Ustavni sud odlučuje u roku od 48 sati od dana primitka žalbe. Žalba ne odgađa obavljanje izbornih
radnji propisanih izbornim zakonom. Podnošenje žalbe isključuje pravo kasnijeg podnošenja ustavne
tužbe.

Question 38

Odlučivanje

Answer 38

U nadzoru izbora i referenduma Ustavni sud odlučuje na sjednici.
O izbornim sporovima Ustavni sud odlučuje u vijeću od tri suca, koje imenuje na prijedlog svog
predsjednika. Vijeće može odluku donijeti samo jednoglasno. Ako se jednoglasnost ne može postići ili
Vijeće iz drugih razloga smatra da odluku treba prepustiti plenumu, konačnu odluku donosi Ustavni
sud na sjednici.

Question 39

POLITIČKI UTJECAJ USTAVNOG SUDA

Answer 39

Ustavni sudovi mogu utjecati na politički proces na nekoliko načina:
1. štite prava oporbe, odnosno parlamentarne manjine i olakšavaju joj da vladajuću
većinu zadržava u granicama ustavnih ovlasti,
2. štite prava etničkih, vjerskih, socijalnih i političkih manjina i time nadoknađuju
njihovu slabu zastupljenost u odlučujućim tijelima,
3. nadzirući djelotvornost i kakvoću zakona, pridonose racionalizaciji procesa
odlučivanja, te mogu smanjiti političke sukobe i ispravljati odstupanja kojima su
sklone velike stranke ili moćne koalicije,
4. djeluje kao zaštitnik ustavnih načela o odgovornosti izvršne vlasti,
5. djelovanje ustavnih sudova pridonosi jačanju pravne svijesti građana i primjeni
ustavnih načela u zakonodavstvu i životu.

Question 40

Institucija pučkog pravobranitelja potječe od

Answer 40

klasične skandinavske institucije justitiae ombudsman,
parlamentarnog povjerenika za zaštitu prava građana pred državnom upravom i drugim vlastima,
koji je prvi put ustavno uspostavljen švedskim Ustavom iz 1809. godine.

Question 41

Pučki pravobranitelj

Answer 41

uspostavljen je Ustavom RH, kao zasebna parlamentarna institucija izvansudske
zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom i međunarodnim ugovorima koji su na
snazi u RH. On djeluje na temelju pritužbi, koje mu ima pravo uputiti građanin ili stranac, ili na vlastiti
poticaj. Njegove intervencije nemaju pravno obvezujuću snagu, već značenje upozorenja, prijedloga i
savjeta. On djeluje svojim moralnim autoritetom, s osloncem na parlament i javnost.
Ustav određuje da je pučki pravobranitelj opunomoćenik Hrvatskog sabora koji štiti ustavna i
zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti.
Također, po uzoru na neke druge zemlje, 2003. uspostavljeni su i specijalizirani Pravobranitelj za
djecu i Pravobranitelj za ravnopravnost spolova, a 2008. i Pravobranitelj za osobe s invaliditetom.
Svatko ima pravo podnositi pritužbe pučkom pravobranitelju, bez potrebe da dokaže pravni interes.
Radi se o općem pravu pritužbe, takozvanoj actio popularis.
Pučki pravobranitelj može predlagati donošenje i izmjenu zakona. Odgovoran je Hrvatskom saboru,
koji ga i bira na rok od osam godina, i kojem je dužan podnositi redovita i izvanredna izvješća.
Sabor može razriješiti pučkog pravobranitelja i prije isteka mandata.

Question 42

Zakon određuje temeljna načela postupanja javnih dužnosnika:

Answer 42

dužnosnici u obnašanju javnih dužnosti moraju postupati časno, pošteno, savjesno,
odgovorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene im
dužnosti te povjerenje građana,
2. dužnosnici su osobno odgovorni za svoje djelovanje u obnašanju javnih dužnosti na koje
su imenovani, odnosno izabrani prema tijelu ili građanima koji su ih imenovali ili izabrali,
3. dužnosnici ne smiju koristiti javnu dužnost za osobni probitak ili probitak osobe koja je s
njima povezana. Dužnosnici ne smiju biti ni u kakvom odnosu ovisnosti prema osobama
koje bi mogle utjecati na njihovu objektivnost,
4. građani imaju pravo biti upoznati s ponašanjem dužnosnika kao javnih osoba, a koje su u
vezi s obnašanjem njihove dužnosti.

Question 43

Brigu o provedbi Zakona vodi

Answer 43

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, kao stalno, neovisno i
samostalno državno tijelo.

Question 44

Povjerenstvo se sastoji od

Answer 44

Predsjednika i četiri člana Povjerenstva. Predsjednika i članove
Povjerenstva bira Hrvatski sabor tajnim glasovanjem na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i
upravne poslove Hrvatskoga sabora, temeljem javnog poziva. Predsjednik i članovi Povjerenstva
biraju se na razdoblje od pet godina.