Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

USTAVNO PRAVO > 21.-40. > Flashcards

21.-40. Flashcards

1
Q

Ustavna vladavina

A

označava oblik uređenja političke zajednice u kojoj je
vlast ograničena ustavom i pravom. Ideja ustavne vladavine odražava stari demokratski ideal po
kojem se građani ne pokoravaju drugim ljudima, već zakonima: non sub homine sed sub lege.
Koncept ustavne vladavine utemeljen je na idejama vladavine prava i konstitucionalizma.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

VLADAVINA PRAVA (RULE OF LAW)

A

Pojam označava sustav političke vlasti utemeljen na poštivanju ustava, zakona i drugih propisa, kako
od građanstva (adresata), tako i od nositelja vlasti (adresanata).
Svi zakoni, drugi propisi kao i postupci nositelja vlasti moraju biti utemeljeni na zakonu, odnosno na
zakonu utemeljenom propisu. To izražava ustavno načelo ustavnosti i zakonitosti.
Vladavina prava zahtijeva i da ustav i zakoni imaju određen sadržaj, tako da služe zaštiti ljudskih
prava i sloboda u odnosima građana i tijela javne vlasti, u okviru demokratskog političkog sustava.
Jedino demokratski ustav može osigurati ozbiljenje načela vladavine prava.
Načelo vladavine prava izraženo je u čl. 5. Ustava RH, kao jedno od temeljnih vrednota, te je prije
svega usmjereno na:
načelo ustavnosti i zakonitosti
težnju da pravo bude u službi zaštite ljudskih prava i sloboda

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Pojam konstitucionalizma obuhvaća:

A

a) skup političkih teorija kojima je zajedničko što zahtijevaju da javna vlast u obnašanju svojih
funkcija mora poštivati ograničenja i pravne postupke što ih uređuje ustav i zakon te
djelovati u interesu pojedinaca članova političke zajednice
b) sustav ustavnih institucija usmjerenih na ozbiljenje ustavne vladavine, putem ograničavanja
i uzajamnog nadzora svih nositelja vlasti u državi, te ustavnim jamstvima zaštite ljudskih
prava i temeljnih sloboda
c) zbiljski demokratski politički sustav koji djeluje u skladu s navedenim načelima i na njima
temeljenim institucionalnim rješenjima; građani imaju ustavno pravo i mogućnost na općim
izborima mirnim putem smijeniti nositelje vlasti, a to je minimalni uvjet da bi se neka država
mogla odrediti kao demokratska

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

KONSTITUCIONALIZAM

A

Državna tijela izražavaju državni suverenitet prema drugim državama i međunarodnim
organizacijama, obnašaju određene funkcije u interesu političke zajednice, na način predviđen
ustavom i zakonima, te na temelju mandata stečenog od naroda putem izbora. Suverenitet pripada
narodu kao ukupnosti svih državljana (narodni ili pučki suverenitet). Svako državno tijelo ograničeno
je u djelovanju pravom: zakonodavno tijelo mora se pridržavati ustava, a izvršna i sudbena vlast
ustava i zakona.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Ideja o prirodnom pravu

A

prirodno pravo, kao skupina prava koja se stječe rođenjem i koje je
nadrđeno državnom pravu, budući da proizlazi iz samog prirodnog poretka stvari; temeljem ove
teorije građani imaju pravo srušiti vlast koja krši njihova prava; Hugo Grotius je utemeljitelj

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Teorija društvenog ugovora

A

smatraju (Thomas Hobbes) kako su ljudi isprva živjeli u ratu svih protiv
svih, a da bi mogli živjeti u miru uspostavili su državu, te na nju prenijeli svoja suverena prava

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Ideje o apsolutnoj vlasti

A

najprisutnije u povijesti; smatraju da vlast mora biti iznad zakona; to
predstavlja teorijsko opravdanje diktatura

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

RAZLIKOVANJE USTAVA PREMA STUPNJU OZBILJENJA

A

Američki autor Carl Lowenstein uveo je podjelu ustava glede njihova odnosa prema ustavnoj
vladavini. On razlikuje:
1. normativni ustav – onaj koji zadovoljava zahtjeve ustavne vladavine i doista je ozbiljen u
životu, te usmjerava demokratski politički proces u zemlji (ideal tip)
2. nominalni ustav – zadovoljava normativne zahtjeve ustavne vladavine, želi ga se provesti, ali
iz određenih razloga nije u cijelosti ozbiljen u životu
3. semantički ustav – ustav po značenju riječi, bez obzira na svoje normativne značajke nije
uopće primijenjen u životu glede bitnih pitanja ustavne vladavine, te služi isključivo
prikrivanju zbiljskih odnosa i procesa u političkoj vlasti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

PRVI PISANI USTAVI

A

Prvi pisani ustavi (Ustav SAD-a 1787., francuski Ustav iz 1791. i poljski Ustav iz 1791.) rezultat su
revolucija i izraz nastojanja da se ideje zbog kojih je podignuta revolucija i promjene koje su
postignute, utvrde i učine temeljem novog poretka u političkoj zajednici.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Nastanak američkog Ustava iz 1787.

A

13 američkih kolonija na istočnoj obali Sjeverne Amerike izborilo je nezavisnost od Velike
Britanije revolucijom za nezavisnost od 1775-1783. godine. Sazvale su II. Kontinentalni
kongres koji je 04.07.1776. godine usvojio Deklaraciju nezavisnosti. Deklaracija se temelji na
Lockeovu shvaćanju prirodnog prava, kao temeljnog prava na pobunu protiv vlasti, te
odvajanje od države koja krši prirodna prava. Autor deklaracije nezavisnosti je Thomas
Jefferson. U 27 paragrafa navode se nepravde i kršenja sloboda i prava koja je počinio
britanski kralj i njegovi ministri.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Prijelazno razdoblje: Konfederacija

A

Kongres je zatim pristupio izradi nacrta temeljnog akta konfederacije, usvojen tijekom rata, u
studenom 1777. godine, te je zatražena ratifìkacija od država. Članci o konfederaciji stupili su
na snagu 1781. godine, kao međudržavni ugovor o prijateljskom savezu suverenih država.
Zajedničko tijelo saveza je Kongres u koji svaka država šalje delegaciju i svaka ima po jedan
glas bez obzira na veličinu i broj stanovnika. Delegacije su vezane imperativnim mandatom,
odlučuju isključivo prema naputcima svoje države.
Kongres bira Odbor država kojeg čini po 1 zastupnik iz svake države. Odbor obavlja poslove
kad Kongres nije u zasjedanju. O najvažnijim pitanjima, Kongres je odlučivao 2/3-inskom
većinom glasova svih država. Odluke obvezuju države, ali ne i njihove građane. I savez i
države imaju pravo istupati u međunarodnim odnosima. Članci o konfederaciji usvojeni su i
mogli su se mijenjati samo jednoglasnom odlukom država članica. Države imaju pravo istupiti
iz konfederacije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Ustavna konvencija u Philadelphiji

A

Poslije rata vođe revolucije, posebice iz industrijski i trgovački orijentiranih sjevernih država,
smatrali su da bi osnivanjem čvršće »unije«, bio omogućen brži gospodarski razvitak i
prosperitet. U svibnju 1787. godine ustavna konvencija u Philadlphiji je zasjedala četiri
mjeseca, da bi u rujnu usvojila ustavni tekst i poslala ga na potvrdu ustavnim konventima
država članica konfederacije. Za stupanje Ustava na snagu zahtijevala se potvrda 2/3 država
članica (9 od 13). Ratifikacija je završena u roku 10 mjeseci, Ustav je stupio na snagu 1789.
Konvenciju je činilo 55 zastupnika (34 pravnika). Thomas Jefferson i John Adams nisu nazočili
konvenciji, a neki su je napustili jer su se protivili koncepciji ustava. Konačan tekst Nacrta
potpisalo je 37 sudionika. Najistaknutiji autori, Madison, Hamilton i John Jay, obrazložili su
ciljeve i koncepciju Ustava u 87 članaka objavljenih prvo u novinama, a kasnije u zbirci pod
nazivom «The Federalist».
Dva su pitanja dominirala Konvencijom: nadzora političke vlasti te uređenje odnosa među
državama. Ustavom je razrađena dioba vlasti, sudbeni nadzor nad zakonodavnom i izvršnom
vlasti, federalizam i lokalna samouprava.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Nepovjerenje prema nositeljima vlasti: provjere i ravnoteže (checks and balances)

A

Utemeljitelji su smatrali kako svaka »vlast povjerena da bi se unaprijedila javna dobrobit
može biti korištena na pogrešan način ili izravno zloupotrebljena«. Smatrali su da ni sebi ne
mogu vjerovati kad se radi o odlučivanju o svojim interesima nasuprot interesima drugih.
U Ustavu je provedena dioba vlasti između zakonodavne (Kongres), izvršne (predsjednik), te
sudbene (sudovi, Vrhovni sud SAD). Provedena je i u pojedinim funkcijama vlasti, u kojima
sudjeluju različita tijela koja se nadziru i koče.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Jedinstvo uz samostalnost dijelova: federalizam

A

U raspravama na Konvenciji sukobljavali su se federalisti (Virginia Plan), pristaše jačanja
središnje vlasti i antifederalisti (New Jersey Plan), koji su se zalagali za čuvanje prava država.
Postignut je «Veliki kompromis» na prijedlog države Connecticut, čiji je rezultat dvodomna
struktura zakonodavnog tijela - Kongresa:
o Zastupnički dom, u koji građani neposredno biraju zastupnike u svojim izbornim okruzima, pa su veće države jače zastupljene, o Senat u koji zakonodavno tijelo svake države članice upućuje po 2 senatora.
Time je nastao klasični ustavni model federativne države. Pomireni su interesi velikih i malih
država, iako je pitanje odnosa među državama dovelo do građanskog rata 1861.-1865.
godine.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Trajnost ustava

A

Najtrajniji ustav na svijetu je kratak, ima 7 dužih članaka (odjeljaka), te do 27 ustavnih
amandmana, koji sadrže 85 odredbi ili pravila. To omogućuje prilagodbe društvenim
prilikama, što čini Vrhovni sud SAD svojim tumačenjima pri obavljanju nadzora ustavnosti
zakona, pa ga neki zbog toga nazivaju i »permanentnom ustavnom konvencijom«.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Nastanak nepisanog ustava VB

A

Velika Britanija nema ustav kao jedinstven, svečano donesen dokument nadzakonske pravne snage.
U Engleskoj se još u 12. stoljeću smatralo da se vladar mora pokoravati Bogu i zakonima koje je sam
donosio. Ta je vladareva obveza potvrđena Velikom poveljom sloboda (Magna Carta Libertatum) iz
1215. godine, koja utvrđuje vladareve obveze prema baronima, te im priznaje pravo na pobunu ako
bi preuzete obveze bile prekršene.
1295. godine sazvan je Ogledni parlament (Model Parliament), u kojem uz plemiće i crkvene
dostojanstvenike sudjeluju i građani, pa zbog toga ima dvodomnu strukturu: Dom lordova i Donji
dom (House of Commons). Svrha sazivanja Parlamenta bila je da se ne mogu uvoditi porezi ili druga
davanja bez pristanka obveznika danog preko njihovih predstavnika.
Tijekom 18. stoljeća uspostavljena je ravnoteža između monarhijske vlasti i Parlamenta, nestaje
vladarevo pravo zakonodavne sankcije, pojavljuje se Kabinet kao skup vladarevih pomoćnika –
ministara, te prvi oblici preuzimanja političke odgovornosti Kabineta i Prvog ministra pred
Parlamentom za odluke koje donose u ime vladara. Postupno se uspostavlja i jača nezavisnost
sudbene vlasti. Dio promjena utvrđen je zakonima koje je donio Parlament, a veći dio oblikovan je
kao ustavni običaji - konvencije ili kroz pravorijeke sudova. Tijekom 19. stoljeća postupno je
uspostavljen sustav predstavničke vlade, a izvršna vlast (i danas u rukama vladara), prelazi na
izabrani i odgovorni Kabinet.

17
Q

Britanski ustav kao sustav pravila izvodi se iz četiri izvora:

A
  1. zakoni Parlamenta (Statute Law)
  2. jurisprudencija sudova
  3. parlamentarni običaji i pravila (Common Law)
  4. ustavni običaji (konvencije) i tumačenja znanstvenih autoriteta na području ustavnog
    prava
18
Q

Zakonsko pravo (Statute law)

A

obuhvaća akte Parlamenta koji u cijelosti ili djelomično uređuju
područje ustavnog prava.
1995. godine Parlament je donio amandman na Bill of Rights iz
1689. godine kojim je omogućio zastupnicima da, odričući se svoje parlamentarne povlastice,
podnose tužbe protiv medija zbog objavljivanja određenih informacija.

19
Q

Običajno pravo (Common Law)

A

uređuje sve manji dio ustavne materije, jer se zamjenjuje zakonima.
Neka najvažnija načela britanskog ustava uređena su isključivo pravnim običajima (suverenitet Parlamenta, monarha, politička odgovornost ministara, nezavisnost sudbene vlasti, formalni pojam
zakona). Pravila o postupanju domova Parlamenta, pravima i dužnostima i imunitetu zastupnika
smatraju se dijelom Common Law, dok su dijelom obuhvaćeni kasnijim zakonima ili sudskim
odlukama.

20
Q

Ustavne konvencije

A

su osobitost britanskog ustavnog prava. Određuju se kao pravila ponašanja
utvrđena dugotrajnim postupanjem, pa se smatraju obvezatnim, ali ne uživaju sudsku zaštitu ni
zaštitu dužnosnika u domovima Parlamenta iako ih oni mogu uzimati u obzir. To su pravila čije se
poštivanje temelji na shvaćanju o njihovoj obvezatnosti od strane onih na koja se ta pravila i odnose,
ali nema sudbene niti druge pravne sankcije. Sankcija za kršenje konvencije koja dolazi u obzir je
političke prirode.

21
Q

ustavna revolucija

A
  1. prijelaz iz kontrolirane planske u tržišnu ekonomiju
  2. prijelaz iz jednopartijske vladavine u višestranačku demokraciju
  3. prijelaz iz sustava arbitrarne i neograničene vlasti prema ustavnoj vladavini i pravnoj državi
22
Q

USTAV SFRJ IZ 1974. GODINE

A

Ustav je odredio socijalističke republike (BiH, HR, SRB, SLO, MAK, CG) i dvije autonomne pokrajine
(Vojvodina i Kosovo).
Odlučeno;
savezni ustav se mijenja suglasnošću skupština republika i auto. pokrajina
republike imaju pravo na odcjepljenje i samoodređenje
svi poslovi koji Ustavom nisu propisani kao savezni, ostaju u nadležnosti republika i
autonomnih pokrajina
Vijeće republika i pokrajina je prvi dom Savezne skupštine, te je najvažnije zakonodavno
tijelo
predsjedništvo je kolegijalni državni poglavar u koji ulazi po jedan predstavnik svake republike
i pokrajine, te predsjednik Centralnog komiteta vladajuće partije, Saveza komunista;
Predsjednik Predsjedništva bira se na godinu dana, po unaprijed utvrđenom redoslijedu
republika i pokrajina; Predsjedništvo je kolegijalni zapovjednik oružanih snaga, koje se sastoje
od JNA, kao zajedničke oružane sile i teritorijalne obrane republika i pokrajina
sva kolektivna tijela federacije su bila utemeljena na ravnopravnoj zastupljenosti republika
i autonomnih pokrajina

23
Q

USTAV IZ 1974.

A

Na temelju ustava iz 1974. omogućeno je jačanje državnosti i i izgradnja republičkih institucija, pa
primjerice, SRH (Socijalistička republika Hrvatska) imala je;
Sabor, Izvršno vijeće, Vrhovni sud, Ustavni sud
Funkciju državnog poglavara obavlja Predsjedništvo, koje ima osam članova izabranih od Sabora, a u
njegov sastav ulazi i predsjednik Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske. Predsjednik
Predsjedništva bira se iz reda članova na jednu godinu. Preko delegacija u saveznim tijelima, on
sudjeluje u odlučivanju na razini federacije.

24
Q

Zakon

o izboru odbornika i zastupnika - kada je donesen

A
  1. veljače 1990.
25
Q

Njegova temeljna rješenja glede;

A
  1. kandidiranja – isticanje kandidata obavljeno je prikupljanjem potpisa građana koji imaju
    prebivalište na području izborne jedinice za koju se kandidat ističe; kandidat, osim općeg biračkog
    prava, mora imati prebivalište na području političke zajednice za čiju se skupštinu natječe
  2. zaštita izbornog prava – osigurana podnošenjem prigovora izbornim povjerenstvima, čiji su
    predsjednici diplomirani pravnici, u pravilu suci; te pravom priziva Vrhovnom sudu RH
    Osnovan je i Republički odbor za nadzor izbora pod predsjedanjem predsjednika Ustavnog suda RH, a
    činilo ga je 7 istaknutih javnih osoba, koje nisu smjele biti članovima vodstva političkih stranaka –
    akcent stavljen na predizbornu kampanju.
  3. utvrđivanje izbornih rezultata – primjenjen sustav apsolutne većine u malim izbornim jedinicama, s
    izborima koji se provode u dva kruga:
26
Q
  1. utvrđivanje izbornih rezultata – primjenjen sustav apsolutne većine u malim izbornim jedinicama, s
    izborima koji se provode u dva kruga:
A

u prvom krugu izabire se kandidat koji je dobio natpolovičnu većinu glasova svih birača koji
su glasovali u izobrnoj jedinici, pod uvjetom da broj glasova koji je dobio nije manji od 1/3
birača upisanih u birački popis u toj izbornoj jedinici ako niti jedan od kandidata ne dobije takvu većinu, nakon 14 dana održava se drugi krug
izbora, u kojem se natječu samo oni kandidati koji su u prvom krugu dobili najmanje 7%
glasova birača koji su pristupili izborima
u drugom krugu, prema pravilima relativne većine, pobjeđuje onaj kandidat koji dobije
najviše glasova. Ako bi dva, ili više kandidata dobili isti broj glasova, izbori se u toj izbornoj
jedinici ponavljaju.

27
Q

Nakon što je obavljen prijenos vlasti Sabor je već u srpnju donio amandmane na Ustav SRH iz 1974.
Tim je amandmanima;

A

izbačen naziv socijalistička iz naziva republike Hrvatske
promijenjen grb i zastava
predsjednik predsjedništva postao je predsjednik republike, a članovi predsjedništva
potpredsjednicima
Vladi je omogućeno poduzimanje mjera u cilju ostvarenja jedinstvenosti pravnog poretka

28
Q

Predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman je 25. srpnja 1990. podnio Saboru formalnu inicijativu

A

Politička i metodologijska polazišta te političko-pravna načela za izradu Ustava Republike
Hrvatske

29
Q

Ta temeljna načela su bila određena na slijedeći način:

A
  1. Ustav RH mora slijediti pozitivnu hrvatsku državno-pravnu tradiciju
  2. Ustav mora osigurati povratak europskoj, uz oslonac na sjevernoameričku ustavnu tradiciju
  3. Ustav treba biti po mjeri običnog čovjeka
  4. Ustav treba biti trajnije vrijednosti
30
Q

Temeljem referenduma, Sabor je 25.lipnja 1991. Donio dvije važne odluke:

A
  1. Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne RH

2. Ustavnu odluku RH o suverenosti i samostalnosti

31
Q

ODLUKA SABORA OD 08.10.1991.

A

Istekom roka moratorija Sabor RH je 08.10.1991. na sjednici u Zagrebu usvojio Odluku o raskidanju
svih državnopravnih veza na temelju kojih je Republika Hrvatska zajedno s ostalim republikama i
pokrajinama tvorila dosadašnju Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju. RH odriče legitimitet
i legalitet svim tijelima SFRJ niti priznaje valjanim bilo koji pravni akt tih tijela te priznaje samostalnost
i suverenost ostalih republika.
Tom odlukom Sabor je potvrdio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti i ostale dokumente od
25.06.1991. godine. Zbog toga se danom stjecanja suverenosti i neovisnosti RH smatra 25.06.1991.
godine.

32
Q

MEĐUNARODNO PRIZNANJE REPUBLIKE HRVATSKE

A

Po proglaenju neovisnosti 25. lipnja 1991., međusobno su se priznale Hrvatska i Slovenija, a daljnje
priznanje uslijedilo je od djelomično priznatih baltičkih država i Ukrajine koje su se odvojile od
Sovjetskog Saveza. Prva općepriznata zemlja koja je priznala RH kao slobodnu i nezavisnu bio je Island
19. prosinca 1991., a opće međunarodno priznanje uslijedilo je 15. siječnja 1992. godine temeljem
odluke zemalja članica Europske zajednice, koju su slijedile druge države.
U rujnu 1991. godine u Den Haagu počela je s radom Konferencija o Jugoslaviji. Imenovala je
Arbitražno povjerenstvo, pod predsjedanjem Roberta Badintera, a ono je donijelo jednu odluku i
petnaest mišljenja vezanih uz raspad SFRJ, od kojih su najvažnija da je SFRJ u procesu raspadanja (I);
da srpsko stanovništvo ima pravo na unutarnje, ali ne i vanjsko samoodređenje u RH i RBiH (II); da se
granice bivših republika uređuju po načelu uti possidetis (III); da republike trebaju riješiti probleme
državne sukcesije u skladu s načelima i pravilima međunarodnog prava (IX); da su države slijednice
sve države nastale raspadom SFRJ (X) i mišljenje u kojemu su utvrđeni datumi sukcesije za svaku
pojedinu državu (XI).

33
Q

PRVI NARAŠTAJ: KLASIČNA PRAVA ČOVJEKA I GRAĐANINA

A

Prava I. generacije – uvode ih već deklaracije s kraja 18. i početka 19. st. Prije svega to su: osobne
slobode i prava (pravo na život, zabrana zlostavljanja, zabrana prisilnog rada,..), političke slobode i
prava (biračko pravo, sloboda tiska, okupljanja, udruživanja, pravo pritužbe..), pravo vlasništva.
Vezane uz pojavu prvih dokumenata kojima se jamče prava i slobode.
Magna Charta Libertatum, Bill of Rights, Habeas Corpus Act, Američka deklaracija
nezavisnosti, Francuska deklaracija o pravima čovjeka i građanina
Dakle, dominiraju tzv. negativna prava, odn. prava koja su usmjerena na zaštitu privatne sfere
pojedinca od djelovanja državnih vlasti.

34
Q

DRUGI NARAŠTAJ; GOSPODARSKA, SOCIJALNA I KULTURNA

PRAVA

A

Prava II. generacije – obuhvaćaju gospodarska, socijalna, kulturna prava, a pojavljuju se ustavima
nakon I. Svjetskog rata (npr. Weimarski ustav Njemačke republike 1919.), ističu se; pravo na rad,
pravo na dostojnu zaradu, pravo zaposelnih i članova obitelji na socijalno osiguranje, pravo na
štrajk,..
Uz negativna, sada se unose i tzv. pozitivna prava, koja znače dužnost države da pojedincima osigura
određenu sigurnost - ta su prava temelj koncepcije intervencijske, socijalne države – koja jamči svojim
građanima minimum socijalne sigurnosti, a osobito skupinama slabijih i hendikepiranih članova.
Ova jamstva najčešće ostaju samo deklaracija, ne postoji pravna sankcija niti tijelo koje bi pružilo
zaštitu građaninu koji se na takvo pravo poziva. Ona su uvijek lex imperfecta, nepotpuni pravni
propis.
Društveno-ekonomska prava unose se i u ustave građanskih država nakon II. Svjetskog rata (Italija,
Njemačka, Španjolska).

35
Q

TREĆI NARAŠTAJ; EKOLOŠKA I DRUGA PRAVA

A

Prava III. generacije – javljaju se početkom 60tih 20. st., u prvom redu to su pravo na zdrav život
čovjeka i cijeli sklop ekoloških prava. Pravima trećeg naraštaja smatraju se prava na zaštitu
čovjekovog prirodnog okoliša, prava nerođenih i prava drugih živih bića, osim čovjeka, tj. životinja i
biljnih vrsta na zaštitu od ugrožavanja njihova opstanka.
Pravo čovjeka na zaštitu prìvatne sfere obuhvaća i jamstva zaštite u sklopu razvijenih računalnih
sustava, pohranjivanja i korištenja informacija. Tome se dodaju nova prava, čiji je sadržaj dosta
neodređen: pravo na mir, na razvitak, na zajedničko nasljeđe, na humanitarnu pomoć i druga - četvrti
naraštaj prava čovjeka.

36
Q

Opća deklaracija o ljudskim pravima, 1949.

A

Opća skupština OUN usvojila je 10.12.1949. godine Opću deklaraciju o ljudskim pravima i taj se dan
slavi kao Međunarodni dan prava čovjeka.
Na temelju načela Deklaracije, 1966. usvojena (stupili na snagu 1976.) su dva važna dokumenta:
1. Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima
2. Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima
Ovi dokumentu predvidjeli su gradnju sustava zaštite temeljnih sloboda i prava (npr. osnovan Odbor
za ljudska prava OUN).

37
Q

EUROPSKE KONVENCIJE

A
  1. Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, 1950.
  2. Europska socijalna povelja, 1961.
  3. Europska konvencija o sprječavanju mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili
    kažnjavanja, 1957.
  4. Europska okvirna konvencija o zaštiti nacionalnh manjina
  5. Europska povelja o lokalnoj samoupravi
38
Q

EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA U STRASSBOURGU

A

Europski sud za ljudska prava je stalni sud utemeljen 1998. Time je
zamijenjen raniji dvostupni sustav u kojem je zahtjeve za zaštitu prvenstveno razmatrala Komisija za
ljudska prava, a tek najozbiljniji slučajevi su dolazili pred Sud, nakon neuspjelog postupka postizanja
prijateljskog sporazuma.
Sud čine suci imenovani na šest godina (uz mogućnost ponovnog izbora), iz reda uglednih pravnih
stručnjaka koji ispunjavaju uvjete za suce i visokog moralnog ugleda ili ugledni pravni stručnjaci. Broj
sudaca jednak je broju država članica Vijeca Europe (45).
Nadležnost Suda obuhvaća sve predmete tumačenja i primjene Konvencije, uključujući pojedinačne
zahtjeve, međudržavne pritužbe i savjetodavna mišljenja na zahtjev Vijeća ministara.
Sud djeluje putem odbora od tri suca, vijeća od sedam sudaca, te u velikom vijeću od sedamnaest
sudaca.
Pojedinac, državljanin ili stranac, koji boravi u nekoj od država članica Vijeća Europe ili pravna osoba,
te nevladina udruga ili skupina pojedinca, nakon što je iscrpio sva domaća pravna sredstva, može
podnijeti individualan zahtjev za zaštitu Konvencijom (i dodatnim protokolima) zaštićenih prava,
Europskom sudu za ljudska prava. Pojedinac ima izravan pristup pred Sudom.
Ako zahtjev ocjeni dopuštenim, Sud će najprije zahtijevati izjašnjenje vlade države protiv koje je
zahtjev podnesen i nastojati postići nagodbu medu strankama, prijateljsku nagodbu (friendly
settlement). Ali ako pitanje ne bude riješeno, Europski sud za ljudska prava nastavlja postupak pred
nadležnim vijećem. Na strani žalitelja može sudjelovati pravni zastupnik i nevladina organizacija. Ako
Sud utvrdi da postoji povreda Konvencije i dodatnih protokola, odlučuje o pravednoj naknadi
povrijeđenoj stranci.
Odluke suda su obvezatne i o njihovoj provedbi vodi računa Vijeće ministara vanjskih poslova Vijeća
Europe.
Odredbe Ustava RH su sukladne s jamstvima sadržanim u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.

USTAVNO PRAVO (4 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions