1.-20.

Question 1

Sličnost između politološke discipline i ustavnog prava

Answer 1

predmet znanstvenog interesa – političke institucije i politički sustav što obuhvaća
sve političke institucije koje su se razvile i postoje u sklopu određene države.

Question 2

Razlika između politološke discipline i ustavnog prava

Answer 2

ustavno pravo izučava samo one političke institucije koje su uređene pravom i
samo u mjeri u kojoj su uređene pravom.

Question 3

vlast

Answer 3

mogućnost provedbe volje i unatoč otporu onoga ili onih prema kome je volja upućena

Question 4

U najširem smislu politika je

Answer 4

svjesna djelatnost kojom se neka društvena skupina nastoji usmjeriti da bi se ostvarili njeni određeni ciljevi

Question 5

Autoritet

Answer 5

vlast gdje se određena posebna politika ostvaruje odnosima među ljudima unutar kojih pojedinci prihvaćaju odluke pojedinaca dobrovoljno, a ne zbog mogućih sankcija jer su uvjereni da su one u njihovom interesu

Question 6

Dva su osnovna razloga zbog kojih odnosi u vlasti u pojedinim društvenim skupinama nastaju i održavaju se:

Answer 6

Ovisnost pripadnika skupine kojima se nameće volja o onima koji je nameću. Ta ovisnost može biti fizička i psihička, a može biti i gospodarska i ideološka.

Sama priroda politike jer izbor cilja i usmjeravanje društvene skupine prijeko potrebno traži usklađivanje svih pojedinačnih i posebnih interesa, a to je moguće samo kroz podjelu rada na one koji odlučuju i one koji izvršavaju odluke.

Question 7

Što postoji kod svake vlasti?

Answer 7

odnos uzajamnosti između onih koji nameću i onih kojima se nameće

Question 8

Legalitet

Answer 8

sustav pravnih institucija i mehanizama kojim se država samoograničava pravom određujući unaprijed pravila igre za sve formalne (državna tijela) i zbiljske (političke stranke i osobe) vlastodršce

Question 9

Dva su temeljna svojstva svake posebne politike:

Answer 9

Politika je borba, bitka za vlast i oko vlasti jer vlast omogućuje pojedincima i skupinama kojima pripada da s pomoću nje izvlače za sebe gospodarske i druge koristi

Politika je ujedno i djelatnost kojom se usklađivanjem pojedinačnih i posebnih interesa osigurava oblikovanje zajedničkog interesa

Question 10

Pojam politike kao državne i politike i pojam političkih institucija kao institucija državne politike koji čine predmet ustavnog prava obuhvaća:

Answer 10

Institucije državnog ustrojstva (u smislu izbora ili imenovanja nositelja i obnašatelja pojedinih državnih vlasti, njihova djelokruga, međusobnih odnosa, načina donošenja odluka)

Institucije djelovanja građana u odnosu na državnu vlast (kroz ostvarivanje njihovih pravom utvrđenih osobnih i kolektivnih sloboda, prava i dužnosti)

Cjelovit sustav institucija (koje u međusobnoj povratnoj sprezi određuju u prvom redu obilježja i sadržaj svih odluka tijela državne vlasti bez obzira radi li se o pravnim propisima ili političkim odlukama)

Question 11

Te institucije (odnosno društvene skupine i pojedinci koji kao politički subjekti čine temeljni sadržaj državne politike kao stalnog političkog procesa) su:

Answer 11

nacija i druge etničke skupine, političke stranke, različite društvene skupine koje se okupljaju na temelju gospodarskog interesa te, interesne skupine i vodeće političke osobe.

Question 12

Političke institucije koje čine predmet ustavnog prava su

Answer 12

svi oni državni i nedržavni politički subjekti i složen sustav njihovih povrtanih međusobnih veza kroz koje se kontinuirano oblikuje i stvara državna politika – kao jedina relevantna politika za ustavno pravo jer se njome ostvaruje politička vlast u određenoj državi.

Question 13

Državna politika od ostalih se razlikuje po tome što

Answer 13

raspolaže monopolom legitimne fizičke prisile te po tome što je politika globalnog društva, a ne politike jedne više ili manje složene skupine.

Question 14

Normativistička metoda

Answer 14

Proučavale su se i analizirale ustavne norme, objašanjavale se namjere ustavotvorca, ispitivalo se jesu li se mogla naći bolja pravničko-tehnička rješenja, istraživale su se pravne praznine i nelogičnosti u ustavnim i zakonskim rješenjima, tumačile ih pomoću jezične i logične analize. Na osnovi toga donosili su se zaključci i razvijale se prethodno ili naknadno razne pravne teorije o svrhovitosti ili o potrebi njihove izmjene ili donošenju novih propisa iz određenog područja ustavnog prava.Negativnost metode prije svega što nije vodila dovoljno računa o stvarnosti, stoga se njezina primjena svodi samo na prvi korak u istraživanju političke institucije.

Question 15

Usporedna (komparativna) metoda

Answer 15

A. Normativističkom varijantom usporedne metode koristila se klasična znanost o ustavnom pravu proučavajući propise ustavnog prava koji uređuju iste ili slične društvene odnose u različitim državama – primjerice o izbornom sustavu, odnosu zakonodavne i izvršne vlasti, o nadzoru ustavnosti zakona
B. suvremena znanost ustavnog prava usporednu metodu koristi kako bi uspoređivala političke institucije od njihovog začetka, kao političkih ideja preko pravnih propisa pa do ostvarivanja u političkoj zbilji i to ne odvojeno, već uvijek povezano u njihovoj ukupnosti političkih sustava.

Question 16

Povijesna metoda

Answer 16

A. normativističkom varijantom se prati samo razvojni put i mijenjanje pravnih propisa u određenoj političkoj instituciji
B. suvremenom varijantom se u svom totalitetu prati i proučava povijesni razvoj određene političke institucije, od političke ideje, preko pravne formulacije u propisu, pa do političke zbilje.
Normativistička varijanta ograničena je na ustavno pravo, dok suvremena varijanta povezuje ustavno pravo i političke znanosti (baš poput usporedne).

Question 17

Teleoološka metoda

Answer 17

Ispituje ulogu pravne norme u društvu.
A. subjektivnom varijantom se u prvi plan stavlja ono što je zakonodavac, odnosno ustavotvorac, stvarno htio; dok se
B. objektivna varijanta favorizira ono što najbolje odgovara aktualnim potrebama i ciljevima društva.

Question 18

Specifične politološke metode

Answer 18

mahom iz sociologije i socijalne psihologije, a proučavaju odnose izvan pravno uređenih političkih institucija, primjerice; rad političkih stranaka, interesnih skupina, oblikovanje javnog mnijenja, stvaranje političkih odluka kroz politički proces
Radi se uglavnom o kvantitativnim i empirijskim metodama: posredno i neposredno promatranje, promatranje i sudjelovanje, eksperimentalna metoda.

Question 19

Pomoćne metode – matematičke i grafičke metode

Answer 19

Ustavno pravo kao znanstvena disciplina mora u prvom redu nastojati odgovoriti na pitanje kakav je odnos između onoga što bi prema ustavnim propisima trebalo biti i onoga što stvarno jest, dok politologiju zanima što u političkoj zbilji jest.
Navedene metode dokaz su ambivalentnosti ustavnog prava; ono je dakle, istodobno pravna, ali i politološka znanost, pa će se primjerice znanstvenici ustavnog prava, ponajprije koristiti rezultatima politoloških istraživanja, što je još jedan dokaz njihove uske povezanosti.

Question 20

norme kojima se uređuju slobode, prava i dužnosti čovjeka i građanina

Answer 20

Ovo je temeljna skupina, jer odražava samu ideju ustavnosti – ograničenje države i njene vlasti vladavinom prava (ono „omekšavanje“ koje vlastodržac mora vršiti). Ova skupina određuje okvir cjelokupnog pravnog poretka, te daje i sadržajni temelj drugim granama prava.

Question 21

norme kojima se uređuje ustrojstvo državne vlasti

Answer 21

Dakle, riječ je o normama kojima se utvrđuju temeljna načela državne vlasti, a dalje i:
koja su to temeljna državna tijela
izbor, odnosno postupak imenovanja, a eventualno i odgovornosti svakog od temeljnh državnih tijela
djelokrug (nadležnost) temeljnih državnih tijela
međusobni vertikalni i horizontalni odnosi temeljnih državnih tijela
horizontalni – odnosi različitih državnih tijela na istoj razini obavljanja državne vlasti
vertikalni – odnosi državnih tijela na različitim teritorijalnim/područnim razinama obnašanja državne vlasti – u pravilu odnosi središnjih i lokalnih tijela
uređuje način rada i odlučivanja, tj. donošenja odluka od strane temeljnih državnih tijela

Question 22

norme kojima se uređuju odnosi između nedržavnih političkih subjekata i države

Answer 22

Uređuje odnose nedržavnih političkih subjekata (poput političkih stranaka, interesnih skupina i sl.) i države. Ipak, te odnose pravo uređuje samo segmentarno jer veći dio tih odnosa zbiljski je izvan pravne regulacije. Unatoč „slaboj“ pravnoj regulativi, one su od velike važnosti jer se upravo kroz takve subjekte ostvaruje politički proces oblikovanja i djelovanja državne vlasti (a što je prepoznao i Ustav RH iz 2000.).

Question 23

Odnos UP sa kaznenim pravom

Answer 23

Načelo nullum crimen sine lege, nulla poena sine lege ujedno je i ustavna norma, no detaljno se ne razrađuje kao u kaznenom pravu.

Question 24

Upravno pravo

Answer 24

Ustav naređuje da akti upravnih organa budu u skladu sa zakonima i podvrgava ih provjeri sudskih tijela. To je ustavna norma, no ujedno i norma upravnog prava u kojem se ona detaljno razrađuje, posebno po pitanju sudske provjere akata upravnih organa – upravnog spora.

Question 25

Međunarodno pravo

Answer 25

Odnos međunarodnog i ustavnog prava osebujan je i različit od odnosa ustavnog prava s drugim granama. Danas predvladava (kako u svijetu, tako i u nas) monističko shvaćanje odnosa međunarodnog i unutarnjeg državnog prava koje polazi od povezanosti pa i jedinstvenosti ovih pravnih poredaka pri čemu primat ima međunarodno pravo.

Question 26

pisani ustav

Answer 26

U većini (demokratskih) država temeljni izvor ustavnog prava je pisani ustav, kao najviši pravni akt (kruti ustav) u kojem se nalazi pretežit broj normi ustavnog prava
Naravno da se norme ustavnog prava ne mogu propisivati isključivo u ustavu (neovisno o njegovoj opširnosti), već uvijek i u određenoj mjeri i zakonima, pa i podzakonskim općim aktima. Što je ustav sažetiji, to će se veći broj normi ustavnog prava uređivati zakonima.
Hrvatski Ustav po broju članaka (152) i prema ukupnoj količini teksta, spada među kraće suvremene demokratske ustave.

Question 27

organski zakoni

Answer 27

Prema Ustavu RH organski zakoni su:
zakoni kojima se uređuju nacionalna prava, a koje Hrvatski sabor donosi 2/3 većinom glasova svih zastupnika, te
zakoni kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela, te ustrojstvo lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koje Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika.

Question 28

ustavni zakoni

Answer 28

Ustavni zakon u punom smislu riječi je samo onaj koji je kao takav definiran samim Ustavom, te je, osim što nosi naziv „ustavni zakon“, donesen po postupku predviđenom za donošenje i promjenu odredbi samog Ustava RH.
Takvi su Ustavni zakoni:
Ustavni zakon o Ustavnom sudu RH
Ustavni zakon za provedbu Ustava RH
izmjene i dopune navedenih zakona
Pored navedenih koji su Ustavni zakoni u punom smislu, postoji cijeli niz ustavnih zakona koji zapravo predstavljaju organske zakone, a kojima je iz političkih razloga, odnosno važnosti materije koju uređuju dan naziv „ustavni zakon“.
Primjerice: Ustavni zakon o pravima nacionalnh manjina iz 2002. – u njemu se uređuju nacionalna prava i razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i slobode, što je nedvojbeno prema čl. 83. Ustava kategorija organskih zakona.
Ovakva falsa nominatio ne mijenja pravnu prirodu zakona, ne čini ih pravno drukčijim od onog što oni po Ustavu i po svom sadržaju jesu, a Ustavni sud ih ne ocjenjuje po njihovom imenu, nego po njihovoj pravnoj prirodi.

Question 29

zakoni

Answer 29

U državama koje ne prihvaćaju kategoriju organskih zakona, sve se norme koje se inače odnose na organske zakone (izborni sustav, ustrojstvo državne vlasti, odnosi središnjih i područnih državnih tijela) razrađuju zakonom. Svi su ti zakoni u takvim državama izvori ustavnog prava.
Budući da Ustav RH prihvaća kategoriju organskih zakona i to vrlo široko, a osim toga previđa i kategoriju Ustavnih zakona, ostali se zakoni praktički ne mogu javiti kao izvori ustavnog prava.

Question 30

podzakonski propisi

Answer 30

Od podzakonskih propisa izvorima ustavnog prava smatraju se:
poslovnici temeljnih državnih tijela.
Poslovnicima se razrađuju ustavne odredbe o načinu rada, a napose odlučivanja državnih tijela. U RH primjerice: Poslovnik Hrvatskog Sabora, Poslovnik Ustavnog suda RH, Poslovnik Vlade RH.

Od podzakonskih općih akata, kao izvori ustavnog prava mogu se pojaviti i
uredbe su opći pravni akti, koje u skladu s Ustavom i zakonom donose izvršna tijela
Od dvih vrsta uredbi kao samostalni izvor prava pojavljuju se uredbe iz nužde – one se donose kada je onemogućeno redovito djelovanje tijela državne vlasti; u ratnom stanju ili uvjetima neposredne ugroženosti državne neovisnosti, a kojima se ovlašćuje izvršna vlast da uređuje one odnose koje izvan stanja nužde uređuje zakonima predstavničko tijelo.
Ako bi se izvršnim tijelima dalo Ustavom da mogu obustavljati primjenu ili čak mijenjati odredbe ustava, tada su takve uredbe samostalni izvor ustavnog prava (one su praktički ustavni akti) i imaju ustavnopravnu snagu
Prema Ustavu RH, Predsjednik donosi uredbe iz nužde sa zakonskom snagom za vrijeme trajanja ratnog stanja, u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskog sabora.
Ako Predsjednik temeljem gore navedenog donese uredbu koja pripada sadržajno organskim zakonima te su uredbe tada izvor ustavnog prava.

Question 31

ustavni običaj

Answer 31

Pisani izvori ustavnog prava su: ustav, organski zakoni, zakoni, poslovnici i podzakonski opći akti, te zaista obuhvaćaju gotovo sve norme ustavnog prava. Upravo su stoga, ustavni običaj u ustavnom pravu još više nego u drugim granama prava minorizirani (iznimka V.B.).

U RH se ustavni običaj može se razviti u dva slučaja:
kad pisani izvori ustavnog prava ne uređuju određeni politički odnos ili instituciju
kad pisani izvor pol.odnos ili instituciju ne uređuje u dovoljnoj mjeri
U oba slučaja dugotrajnim istovrsnim činjenjem ili nečinjenjem određenih radnji (longa consuetudo) stvara se svijest o nužnosti (opinio necessitatis) takvog ponašanja državnog tijela ili drugog političkog subjekta. Tako nastaje ustavni običaj kao nepisana dopuna ustava.
U RH devedesetih godina prošlog stoljeća ministri su bili birani iz reda saborskih zastupnika. Taj je običaj vrijedio do donošenja Zakona o izborima zastupnika u Sabor RH iz 1992. koji je propisao da zastupnik ne može istodobno biti predsjednik, potpredsjednik, ministar i drugi član Vlade RH.
Ustavnim običajem se ne mogu mijenjati norme uređene pisanim izvorom ustavnog prava. Ustavni običaji mogu samo nadopunjavati pravne praznine.
Ustavni običaji se mogu mijenjati na dva načina:
odjednom bilo kojim pisanim izvorom ustavnog prava (od ustava pa do podzakonskog općeg akta)
postupno oblikovanjem novog, sadržajno suprotnog ustavnog običaja

Question 32

Ustav u materijalnom smislu

Answer 32

Ustav obuhvaća sve pravne izvore ustavnog prava u državi, bez obzira je li riječ o pisanom ustavu, organskom zakonu, zakonu, podzakonskom općem aktu ili ustavnom običaju. (u V.B. npr. povelje, paktovi itd.)
Svaka država ima ustav u materijalnom smislu jer su uvijek, neovisno o pravnom obliku, postojala pravila kojima se uređivalo ustrojstvo državne vlasti.
Osim oblika uređivanja, kroz povijest se uvelike mijenja i sadržaj ustava u materijalnom smislu. Sve do građanskih revolucija, sva državna vlast bila je u rukama monarha, a ta je vlast ujedno bila i nasljedna. Priznavala su se i određena prava prema staleškoj pripadnosti stanovnika neke države. Razvojem prirodnopravne škole (15./16.st.) i teorije o društvenom ugovoru (17.st.) nastoji se ograničiti državna vlast i to dvostruko: priznavanjem i pravnim oblikovanjem u pisanom propisu koji bi po pravnoj snazi bio iznad svih ostalih pravnih akata te propisivanjem unaprijed prava i dužnosti za sva pa i najviša državna tijela i to također u pisano pravnom propisu najviše pravne snage kako bi bio obvezan i za sve subjekte državne vlasti.

Question 33

Ustav u formalnom smislu

Answer 33

To je pisani opći pravni akt koji nosi naziv ustav - riječ je o jedinstvenom aktu u kojem su skupljene sve temeljne, ali i najveći broj drugih pravnih normi koje uređuju ustavnu materiju.
Upravo zato se često naziva i kodificiranim ustavom, te se, s obzirom na obilježja normi koje obuhvaća, smatra ne samo pravnim, nego i političkim aktom.
Neki teoretičari izjednačavaju ga s krutim ustavom u smislu pisanog općeg pravnog akta koji ima veću pravnu snagu od zakona i ostalih općih pravnih akata u nekoj državi. Ipak, u povijesti su donošeni i meki ustavi (francuski iz 1830.). Dakle, i meki ustav je ustav u formalnom smislu jer je riječ o jedinstvenom općem pravnom aktu koji nosi naziv ustav, a obuhvaća najveći broj normi ustavnog prava, a pritom pitanje pravne snage nije primarno za određenje pojma ustava.

Question 34

pisani ustav

Answer 34

predstavljaju različite vrste pravnih akata (od formalnog ustava pa do podzakonskih općih akata) u kojima se nalaze norme ustavnog prava

Question 35

Nepisani ustav

Answer 35

sinonim za sustav ustavnih običaja što postoje u određenoj državi. Naziva se i realni ustav, u smislu što pokazuje zbilju, a ne ono što ustav idealizira.

Question 36

DIOBA USTAVA U FORMALNOM SMISLU

PREMA NAČINU DONOŠENJA

Answer 36

ustavna povelja ili oktroirani ustav – formalno ustavnopravno jednostrani akt vladara kojim on dijeli vlast između sebe i predstavničkog tijela odnosno naroda
Takav je, primjerice, Ustav Kraljevine Jugoslavije kojeg je 1931. oktroirao kralj Aleksandar.
ustavni pakt – formalno ustavnopravno dvostrani akt monarha i naroda koji u njegovu donošenju sudjeluje preko predstavničkog tijela
Međutim, već od početka 20. st., u europskim parlamentarnim demokracijama s monarhističkim oblikom vladavine (npr. Švedska, Norveška, Danska, Belgija, Nizozemska i druge), monarh je zbiljski samo simboličan.
narodni ustav – formalno ustavnopravno jednostrani akt naroda, u svim državama s republikanskim oblikom vladavine, a koji se donosi više ili manje na demokratski način. Donosi ga i mijenja ili narod neposredno na ustavotvornom referendumu ili to čini predstavničko tijelo naroda.

Question 37

Kruti ustavi

Answer 37

ustavi koji se mogu revidirati samo na način koji se razlikuje od načina donošenja ili mijenjanja zakona

Question 38

Meki ustavi

Answer 38

ustavi koji se mogu mijenjati na isti način kao i zakoni, drugim riječima, svaki zakon može mijenjati bilo koju normu formalnog mekog ustava

Question 39

STUPNJEVANJE KRUTOSTI USTAVA

Answer 39

Razlikujemo četiri stupnja krutosti ustava:
Zabrana svake promjene
Najviši teorijski stupanj krutosti ustava bio kad bi ustav sadržavao opću zabranu da ga se mijenja, takav ustav bio bi vječan. Ipak, unatoč zahtjevima škole prirodnog prava, ova je opcija ostala samo u sferi teorije.
Privremena zabrana promjene
Privremena zabrana promjene. Ustav zabranjuje njegovo mijenjanje u cijelosti, ali samo na određeno vrijeme. Primjerice; prvi francuski Ustav iz 1791. zabranjivao mijenjanje na 4 godine.
Trajna zabrana promjene pojedinih odredbi
Slučaj kada ustav trajno zabranjuje mijenjanje, ali samo nekih točno određenih normi. Uglavnom se odnosi na zabranu ustavom propisanog oblika vladavine.
Čl.142. st. 2. Ustava RH zabranjuje udruživanje RH u saveze koji bi mogli dovesti do obnove jugoslavenske države ili kakve druge balkanske državne sveze.
Što se tiče pitanja pravne snage tih zabrana – ako se steknu politički uvjeti, ta zabrana će (bez problema) biti prekršena.
Ustavna revizija u posebnom postupku
Najmanji stupanj krutosti ustava. Ovakav Ustav dopušta svoje mijenjanje u cijelosti, ali samo na način predviđen ustavom, a koji se razlikuje od načina mijenjanja zakona. Dakako, fraza način predviđen Ustavom se razlikuje pa se ovaj stupanj može unutar sebe stupnjevati.

Question 40

Ustavotvorni referendum

Answer 40

Revizija Ustava u ovom slučaju se vrši neposrednim sudjelovanjem biračkog tijela naroda.
Razlikujemo;
apsolutno obvezan ako se za svaku promjenu ustava referendum mora raspisati
relativno obvezatan ako se raspisuje za mijenjanje samo unaprijed određenih normi
fakultativni referendum kod kojeg se referendum može raspisati za svaku izmjenu ustava, ali ne mora niti za jednu
O raspisivanju u pravilu, odlučuje predstavničko tijelo. Ovaj tip referenduma propisuju ustavi gotovo svih modernih demokracija, kao i Ustav RH.

Question 41

Promjena odlukom predstavničkog tijela

Answer 41

Pri čemu predstavničko tijelo može biti:
ustavotvorna skupština – posebno predstavničko tijelo koje se bira samo u svrhu donošenja ili izmjene ustava, a nakon obavljene zadaće prstaje mu mandat
*prikriveni referendum – sada birači mogu, poznavajući stavove kandidata za skupštinu, odnosno njihove ustavne prijedloge, u velikoj mjeri posredno utjecati na ustavne izmjene
B. redovito zakonodavno tijelo – češći slučaj
U ovom slučaju o ustavnoj izmjeni odlučuje isto tijelo koje donosi i zakone, ali uz različit postupak. Uglavnom se svodi na otežavanje pa primjerice u najvećem broju slučajeva potreban je (katkad) dvotrećinski kvorum, a uvijek dvotrećinska ili neka druga kvalificirana većina. Neki ustavi propisuju da se redovito predstavičko tijelo raspušta te da konačnu odluku donosi novoizabrano predstavničko tijelo ili da se prije konačne odluke čeka na istek mandata predstavničkog tijela. Dakle, otežavanje može biti u fazi inicijative, u propisivanju posebne faze načelne odluke te u traženju kvalificiranog kvoruma i kvalificirane većine pri donošenju konačne odluke o mijenjanju ustava. U slučaju federacije, moguća je potreba za suglasnošću određenog broja država članica federacije (SAD, Njemačka).

Question 42

Tehnike promjene ustava

Answer 42

A) tehnika ustavnog zakona – ustav se mijenja tako da se ukida onaj članak koji se želi promijeniti i zamijenjuje se novim. Isto je i sa dopunama – one se „ubacuju“ u cjelinu.
Prikladnija za veći broj izmjena i češće izmjene. Primjerice, Ustav RH 1990.
B) tehnika ustavnih amandmana (dodataka, dopuna) – sada prvobitni tekst ostaje nepromijenjen, pa se pri svakoj promjeni ili dopuni na isti, temeljni ustavni tekst samo dodaju odredbe u obliku amandmana.
Prikladnija kada se ustav samo dopunjuje (npr. SAD)

Question 43

Promjena Ustava odlukom Hrvatskog sabora

Answer 43

ustavotvornu inicijativu ima 1/5 zastupnika, predsjednik Republike i Vlada RH (čl. 147.)
nakon što je promjena ustava predložena, slijedi načelno odlučivanje Sabora hoće li se pristupiti promjeni ustava ili ne, većinom glasova svih zastupnika
u slučaju izglasavanja, oblikovat će se nacrt promjene ustava koji Sabor utvrđuje većinom glasova svih zastupnika (čl. 148.)
konačnu odluku o promjeni Ustava RH, Sabor će donijeti 2/3 većinom svih zastupnika (čl. 149.)
promjenu će proglasiti Sabor (čl. 150.)

Question 44

Promjena ustava ustavotvornim referendumom

Answer 44

o raspisivanju odlučuje Sabor (većina glasova, natpolovični kvorum), ali i predsjednik Republike (na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade).
o reviziji se odlučuje voljom većine birača koji su pristupili referendumu
ovako donesena odluka je obvezatna

Question 45

Struktura ustava:

Answer 45

proslov ili preambula – na početku ustava, u tom se dijelu naznačuje tko donosi ustav i u čije se ime ustav prihvaća, izlažu se povijesni temelji ustava i države za koju se donosi, navode se temeljna načela koja se u ustavu razrađuju, načelno ne sadrži nikakve norme, pisan je svečanim stilom, a sadržaj je opisan, odnosno deklarativan
aneksi – posebni dodaci na koje se upućuje u normativnom dijelu, ima ih manji broj ustava
amandmani – dodaci uz osnovni prvobitni tekst, samo u državama u kojima se ustav mijenja tehnikom ustavnog amandmana
normativni dio – sadržajno obuhvaća sve temeljne norme ustavnog prava; ponajprije obuhvaća odredbe o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, a zatim odredbe o državnom ustrojstvu; često se na početku nalaze temeljne odredbe koje se odnose jednako i na slobode i prava čovjeka i građanina i na ustrojstvo vlasti, a njihovim posebnim izdvajanjem ističe se njihova važnost za određeni ustavni poredak; na kraju ustava najčešće se nalaza prijelazne i završne odrebe kojima se ponajprije rješava složeno pravno i faktičko pitanje usklađivanja prije donošenja ustava važećih pravnih normi s njime.

Question 46

Dijelovi ustava nose naslove:

Answer 46

Izvorišne osnove
Temeljne odredbe
Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda
Ustrojstvo državne vlasti
Ustavni sud Republike Hrvatske
Mjesna, lokalna i područna (regionalna) samouprava
Međunarodni odnosi
Europska unija
Promjena Ustava
Završne odredbe

Question 47

Temeljna obilježja ustava

Answer 47

Prvi Ustav Republike Hrvatske, tzv. Božićni Ustav, donesen 22. prosinca 1990. Važne izmjene Ustava obavljene su 1997., 2000., 2001. i 2010. godine.
U izvornom obliku obuhvaćao je 9 dijelova (odjeljaka) sa 142 članka, a danas obuhvaća 10 odjeljaka sa 152 članka.

Question 48

Izvorišne osnove (proslov ili preambula) u Ustavu RH:

Answer 48

više od uobičajenog ustavnog proslova, iako imaju deklaratorni izričaj, one imaju ustavnopravnu važnost kao i svi drugi dijelovi
uspostava Republike Hrvatske kao nacionalne države hrvatskog naroda i države pripadnika autohtonih nacionalnih manjina izvodi se iz tisućljetne nacionalne samobitnosti, te državnopravne misli i zbilje države hrvatskog naroda od 7.st. do danas, u slijedu temeljnih povijesnih činjenica koje o tome svjedoče
RH je nacionalna država hrvatskog naroda i autohtonih nacionalnih manjina (Srbi, Česi, Slovaci, Talijani, Madžari, Židovi, Nijemci, Austrijanci, Ukrajinci, Rusini, Bošnjaci, Slovenci, Crnogorci, Makedonci, Rusi, Bugari, Poljaci, Romi, Rumunji, Turci, Vlasi i Albanci) kojima se jamči ravnopravnost i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN i zemalja slobodnog svijeta
na kraju se navodi cilj donošenja i temeljna obilježja Ustava kojim se RH oblikuje kako bi se razvijala kao suverena i demokratska država u kojoj se jamče i osiguravaju ravnopravnost, slobode i prava čovjeka i građanina te promiče njihov gospodarski i kulturni napredak i socijalno blagostanje

Question 49

Temeljne odredbe:

Answer 49

RH kao jedinstvena, demokratska, socijalna država, dakle, unitarna, a ne federativna (preventiva za federalizaciju, ali to nije prepreka za oblikovanje sustava široke i djelotvorne lokalne samouprave) te socijalna država u smislu da se cjelovit gospodarski sustav slobodnog tržišnog poduzetništva treba ostvarivati u ravnoteži s načelom socijalne pravde (jedna od najviših vrednota hrvatskog ustavnog poretka)
utvrđuje se načelo narodnog suvereniteta i podrobno određuje sadržaj državnog suvereniteta RH (čl. 1. st. 1. i 2. te čl. 2)
navođenje najviših vrednota ustavnog poretka (suvremen način – također ih navode drugi suvremeni ustavi poput španjolskog ili njemačkog) u čl. 3.:
sloboda
jednakost
nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova
mirotvorstvo
socijalna pravda
poštivanje prava čovjeka
nepovredivost vlasništva
očuvanje prirode i čovjekova okoliša
vladavina prava i demokratski višestranački sustav
načelo diobe vlasti uz ograničenje Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu samoupravu; po ustavnim izmjenama iz 2000. načelo diobe vlasti uključuje i oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti, propisane ustavom i zakonom (čl. 4.)
to vrijedi i za utvrđivanje načela ustavnosti i zakonitosti (čl. 5.) te za propisivanje poštovanja slobodnog osnivanja i djelovanja političkih stranaka, određivanjem temeljnog načela po kojem stranke moraju biti ustrojene sukladno temeljnim ustavnim demokratskim načelima, kao i propisivanje razloga za njihovo zabranjivanje od Ustavnog suda RH (čl. 6.)
oružane snage RH štite njezin suverenitet i brane njezinu teritorijalnu cjelovitost, a obrambeno ustrojstvo države uređuje se zakonom; oružane snage RH mogu prijeći njene granice ili djelovati preko njenih granica samo na temelju prethodne odluke Hrvatskog sabora, uz iznimkju vježbi u okviru međunarodnih obrambenih organizacija (čl. 7.)
granice RH mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora (čl. 8.)
uređenje hrvatskog državljanstva: hrvatski državljanin ne može biti prognan niti mu se može oduzeti državljanstvo, a ne može biti ni izručen drugoj državi (čl. 9.)
zaštita prava i interesa svojih državljana koji žive ili borave u inozemstvu, a dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama jamči osobitu skrb i zaštitu (čl. 10.)
način i zaštita grba, zastave i himne RH, uz naznaku da se pobliže uređuju zakonom (čl. 11.)
u uporabi je hrvatski jezik i latinično pismo, a u pojedinim lokalnim jedinicama, pod uvjetima propisanim zakonom, moguće je uvesti u uporabu i drugi je zik te ćirilično ili koje drugo pismo (čl. 12.)
glavni grad RH je Zagreb, a njegovo se ustrojstvo uređuje zakonom (čl. 13.)

Question 50

TEMELJNA OBILJEŽJA USTAVNOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA USTAVA RH OD 18.12.1997.

Answer 50

Hrvatski državni sabor je donio Ustavni zakon o izmjenama i dopunama Ustava RH 18.12.1997. godine kojim je ukinuo ili promijenio samo one ustavne odredbe (članak 140., 141. i 142.) koje su bile uvjetovane time što je u trenutku proglašenja Ustava 22.12.1990. godine Hrvatska još formalno pravno bila u sastavu bivše SFRJ.
U članku 140. je bilo propisano da RH ostaje u sastavu SFRJ do novog sporazuma jugoslavenskih republika ili dok Sabor ne odluči drukčije. Te su odredbe nakon izlaska RH iz SFRJ izgubile smisao i prestale važiti. Temeljem tog članka i sukladno referendumu o samoođredenju hrvatskog naroda, Hrvatski državni sabor je 25.06.1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti, a 08.10.1991. Ustavnu odluku o raskidu svih državnopravnih sveza RH sa SFRJ.
Članci 141. i 142. su također ukinuti jer su ispunili svoju zadaću.
Iz Ustava su promijenjene ili brisane sve odredbe koje su u pravno formalnom, vrijednosnom ili jezičnom smislu bile ostaci bivšeg sustava. Ustav je stručno pravno poboljšan tako što su pomnije određeni svi pojmovi za koje se u ustavnoj primjeni pokazalo da pružaju mogućnost različitog tumačenja.
Ustavnopravno i ustavno politički najvažnije je dopuna čl. 135. Ustava novim stavkom 2. kojim se zabranjuje pokretanje postupka udruživanja RH u saveze s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku.
Izvorišne osnove su dopunjene povijesnim, političkih i pravnim činjenicama koje su dovele do uspostave i obrane nezavisne demokratske hrvatske države, unesen je i Ustav iz 1990. i pobjeda u Domovinskom ratu od 1991-1995.
Promijenjen je naziv Sabora RH u Hrvatski državni sabor (a 2000. godine ponovno u Hrvatski sabor).

Question 51

USTAVNE PROMJENE OD 9. STUDENOG 2000. GODINE

Answer 51

Nakon izbora iz 1999. godine odlučeno je da se slabosti u funkcioniranju političkog sustava otklone ustavnom revizijom (koalicija šest stranaka koja je uspostavila prvu koalicijsku Vladu predsjednika Ivice Račana).
Nakon predsjedničkih izbora, predsjednik Republike Stjepan Mesić je imenovao stručnu radnu skupinu koju su činili istaknuti ustavni stručnjaci (Veljko Mratović, Branko Smerdel, Arsen Bačić, Jadranko Crnić, Nikola Filipović i Zvonimir Lauc), čiji je prijedlog prihvatila saborska komisija. Prijedlog je značajno izmijenjen, ali je ipak poslužio kao temeljni stručni okvir ustavnih promjena.
Postojale su (i postoje) određene slabosti i u Ustavu. To je bila pretjerana koncentracija ovlasti predsjednika RH u odnosu na Vladu, što je osiguravao tzv. polupredsjednički sustav, te dopuštanje predsjedniku da zadrži stranačku funkciju.
Ustavnim promjenama u studenom 2000. godine reformiran je sustav ustrojstva vlasti RH. Rezultat je inačica parlamentarnog sustava s neposredno izabranim predsjednikom i detaljnom regulacijom institucija kojima se ustavno razrađuje načelo diobe vlasti te nekim elementima skupštinske vlade (racionaliziranog parlamentarizma).
Cilj ustavnih promjena bio je uspostaviti sustav odgovorne i djelotvorne izvršne vlasti.
Relativno djelotvorno sredstvo za postizanje tog cilja bila je ustavna razrada načela diobe vlasti, koja postavlja prepreke (provjere i ravnoteže, checks and balances) svakom nositelju državnih funkcija koji tezi proširenju svoje vlasti preko dodijeljenih ovlasti.
Ponovno je promijenjen naziv Sabora u Hrvatski Sabor.
Uvedena je jedinstvena prohibitivna klauzula od 5%, a uvedena je i mogućnost narodne inicijative.

Question 52

USTAVNE PROMJENE OD 28. OŽUJKA 2001. GODINE

Answer 52

Ustavnim promjenama iz ožujka 2001. godine dovršen je proces velike ustavne reforme započet na proljeće 2000. godine. Dvije velike ustavne reforme, ustrojstva vlasti i napuštanje dvodomnog sustava, obavljene su naknadnim promjenama u kratkom roku.
Promjenama je napušten dvodomni sustav Hrvatskog sabora koji je prestao s djelovanjem stupanjem na snagu ustavnih promjena. Radna skupina predsjednika Republike je predložila ukidanje Županijskog doma, ali da promjene stupe na snagu istekom mandata zastupnika.
Obrazloženje Radne skupine za napuštanje dvodomnog sustava:
1. glavni razlog za ukidanje Županijskog doma je jačanje položaja Hrvatskog Državnog Sabora. Slabljenje uloge predsjednika Republike u donošenju političkih odluka zahtijeva jačanje Vlade i Hrvatskog Državnog Sabora
2. nije opravdan niti jedan od tradicionalnih teorijskih argumenata u prilog drugog doma u Hrvatskom Državnom saboru
Kao ostali razlozi primjene dvodomnog sustava navode se u teoriji: federalizam kao oblik državnog uređenja, veličina i broj stanovnika, izražavanje regionalnih posebnosti, te povijesni i tradicionalni razlozi. Hrvatska je mala zemlja s relativno malim brojem stanovnika, tako da otpada razlog veličine, kao temelj dvodomnog sustava. Hrvatska parlamentarna tradicija suprotna je postojanju drugog doma. Nikada u povijesti Hrvatski Sabor nije bio dvodoman.
3. uvođenje Županijskog doma je bilo u suprotnosti sa koncepcijom Ustava i stajalištima rasprave o Nacrtu ustava 1990. godine.
Ideja o uvođenju dvodomnog sustava prvi put je uvedena od strane Potkomisije za stručnu pripremu prijedloga Komisije za ustavna pitanja Sabora 09.12.1990. godine, po završetku javne rasprave o Nacrtu ustava. To je učinjeno na inzistiranje predsjednika Republike, a nasuprot mišljenju većine članova. Predsjednik Tuđman je na ideju došao prilikom neformalnog razgovora s američkim političarom Rudijem Perpichem. Prijedlog je na brzinu razrađen, unesen u tekst Prijedloga ustava i usvojen. Rezultat je bio slabi drugi dom, nejasnih kompetencija, koji nije potvrdio očekivanja predlagača.
4. Djelovanje Županijskog doma ne opravdava njegovo očuvanje u sustavu ustrojstva vlasti da nadzire i poboljšava kvalitetu zakonodavne djelatnosti Zastupničkog doma.
Nakon izbora od 2000. godine zaključeno je da Županijski dom, niti u uvjetima kada oporba u njemu ima većinu, ne može značajnije pridonijeti kvaliteti odlučivanja Zastupničkog doma, ali ga može bitno oslabiti u odnosu prema tijelima izvršne vlasti.
5. Županijski dom prestao je postojati istekom mandata u veljači 2001. godine.
Ustavnim promjenama obavljeno je i daljnje jezično čišćenje ustavnog teksta, u cilju preciziranja značenja brojnih ustavnih odredbi i jasnog razgraničenja pojmova kao što su građanin i državljanin, te preciznog određivanja smisla niza odredbi o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Question 53

USTAVNE PROMJENE OD 16. LIPNJA 2010. GODINE

Answer 53

Ustavnim promjenama iz lipnja 2010. godine izmijenjene su odredbe vezane uz donošenje odluke na referendumu, što je bilo važno za predstojeći referendum o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju, unesen je poseban odjeljak pod naslovom Europska unija, a donesene su i mnoge druge izmjene.
Za donošenje odluke na referendumu potrebna je većina birača koji su pristupili referendumu, čime je kod referendum a za udruživanje u državne saveze izmjenjena dotadašnja odredba kojom je bila potrebna većina od ukupnog broja birača. Također je ukinut i 50%-tni cenzus za sve oblike referenduma.
U odjeljku Europska unija navode se:
pravna osnova članstva RH u EU koja se temelji na čl. 142. te određuje da RH kao država članica Europske unije sudjeluje u stvaranju europskog zajedništva, kako bi zajedno s drugim europskim državama osigurala trajni mir, slobodu, sigurnost i blagostanje te ostvarila druge zajedničke ciljeve u skladu s temeljnim načelima i vrijednostima na kojima se Europska unija zasniva
pravna osnova prijenosa ustavnih ovlasti na institucije Europske unije koje su potrebne za ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza preuzetih na temelju članstva, a temelji se na čl. 140. i 141. Ustava
sudjelovanje u institucijama EU (neposredna zastupljenost hrvatskih građana u Europskom parlamentu putem svojih predstavnika; sudjelovanje Hrvatskog sabora u europskom zakonodavnom postupku; izvještavanje Sabora od strane Vlade o prijedlozima pravnih propisa i odluka u čijem donošenju sudjeluje u okviru EU; Nadzor Sabora nad radom Vlade u institucijama EU uređuje se zakonom; RH u Vijeću i Europskom vijeću, sukladno ustavnim ovlastima, zastupaju Vlada i Predsjednik RH)
prava i pravna stečevina EU (ostvarivanje prava koja proizlaze iz aquis communitaire izjednačeno je s ostvarivanjem prava zajamčenih hrvatskim pravnim poretkom; akti i odluke koje RH prihvaća u institucijama EU primjenjuju se u RH u skladu s pravnom stečevinom EU; hrvatski sudovi štite prava utemeljena na pravnoj stečevini EU; državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima izravno primijenjuju pravo EU)
prava koja građani stječu članstvom RH u EU (sloboda kretanja i nastanjivanja u državama članicama; aktivno i pasivno biračko pravo na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima u državama članicama; pravo na diplomatsku i konzularnu zaštitu bilo koje države članice; pravo podnošenja peticija Europskom parlamentu, predstavki Europskom ombudsmanu te pravo obraćanja institucijama i savjetodavnim tijelima EU na hrvatskom jeziku i dobivanje odgovora na istome)

Također, izmjenama je uvedeno glasačko pravo državljana članica EU na lokalnim izborima, puna neovisnost Hrvatske narodne banke i Državnog ureda za reviziju, u izvorišne osnove uvrštena je formulacija o pobjedi hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom i oslobodilačkom Domovinskom ratu, uvrštene su sve sve 22 nacionalne manjine, a također je onemogućena zastara kaznenih djela ratnog profiterstva te pretvorbenog i privatizacijskog kriminala.

Question 54

USTAV I USTAVNA VLADAVINA

Answer 54

Ustav i ustavna vladavina uzajamno su povezani, a ipak različiti pojmovi. Podrijetlo pojma je u latinskoj riječi constitutio, koja je u rimskom pravu označavala značajnije propise što su ih donosili vladari glede državnog ustrojstva i ovlasti pojedinih državnih dužnosnika.

Question 55

DEMOKRATSKI USTAV

Answer 55

Ustav je najviši i temeljni zakon u državi. To je akt kojim se uspostavlja politički i pravni poredak, pa s njime moraju biti usuglašeni svi akti i postupanja javne vlasti i građana. Njegova nadzakonska pravna snaga zasniva se na posebnom postupku donošenja i mijenjanja, te se razlikuje od postupka donošenja zakona i onda kad isto tijelo donosi oba akta. On je zbog toga politički, programski, a tek potom i pravni dokument. Bit ozbiljenja ustavne vladavine je da ustav postane pravni dokument, čije kršenje je sankcionirano pravom.
Ustav i zakoni moraju omogućiti uspostavljanje djelotvorne javne vlasti, ali je istodobno moraju ograničiti kako bi se spriječile zlouporabe.
Bit ustava je u ograničavanju vlasti. Riječ ustav u hrvatskom jeziku znači branu ili prepreku. Ograničavanje mora biti takve prirode da omogući nužno potreban stupanj djelotvornosti vlasti, ali istodobno spriječi njezina presizanja u zaštićeno područje građanskih sloboda i prava.
Naziv ustava zaslužuje samo demokratski ustav jer je cilj i svrha donošenja ustava uspostavljanje demokratskog ustavnog poretka.