Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

USTAVNO PRAVO > 41. - 80. > Flashcards

41. - 80. Flashcards

1
Q

Popis jamstava podijeljen je u tri odjeljka:

A
  1. zajedničke odredbe
  2. osobne i političke slobode i prava
  3. gospodarska, socijalna i kulturna prava
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

U zajedničkim odredbama se u 7 članaka navodi:

A

-Zabrana diskriminacije u korištenju pravima i slobodama
- Prava nacionalnih manjina (ravnopravnost i zaštita, posebno biračko pravo, služenje jezikom i
pismom, kulturna autonomija)
- Ograničenja sloboda i prava (samo zakonom radi zaštite sloboda i prava drugih ljudi te pravni
poredak, javni moral i zdravlje; načelo razmjernosti)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

U zajedničkim odredbama se u 7 članaka navodi:

A

-Ograničenja u slučaju ratnog stanja i stanja neposredne ugroženosti neovisnosti i
jedinstvenosti države
- Pravo na žalbu (protiv pravnih akata u prvostupanjskom postupku pred sudom ili drugim
tijelom, isključeno u slučajevima određenim zakonom kad je osigurana druga pravna zaštita)
- Načelo zakonitosti akata državne uprave i tijela s javnim ovlastima i njihova sudska kontrola

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Najviše vrednote ustavnog poretka, čl.3. (čl.3.je temelj ostalih ustavnih odredaba) navodi:

A

slobodu, kao temeljno pravo pojedinca u demokratskom političkom poretku
2. jednakost, kao jednakost svih ljudi pred zakonom u pogledu zaštite njihovih sloboda i prava
3. nacionalnu ravnopravnost, kao temelj demokratske nacionalne države koja ne diskriminira, nego štiti nacionalne manjine
4. ravnopravnost spolova, kao ideal demokratskog poretka
5. mirotvorstvo, kao tradicionalnu orijentaciju RH, koja ne isključuje pravo na
obranu od agresije ili sudjelovanje u međunarodnim akcijama uspostavljanja i
očuvanja mira
6. socijalnu pravdu, kao temeljni ideal socijalne države, koja osigurava određene
uvjete života svim svojim građanima, bez obzira na njihov socijalni položaj
7. poštivanje prava čovjeka, kao osnovicu djelovanja državnih i drugih tijela, ali i odnosa medu pojedincima u državi
8. nepovredivost vlasništva, kao temeljnog prava koje čini osnovicu poduzetničke slobode i tržišnog gospodarstva
9. očuvanje prirode i čovjekova okoliša, kao jedno od ključnih pitanja održivog razvoja u suvremenom svijetu
10. vladavinu prava, kao ideal ideje konstitucionalizma i temeljno načelo odnosa između vlasti i onih kojima ona vlada
11. demokratski višestranački poredak, kao jamstvo slobode i realizacije temeljnih ustavnih načela

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

ustavna jamstva nacionalne ravnopravnosti

A

ustav ističe kako jamči ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina, što
uključuje i opće biračko pravo, te pravo biranja predstavnika u Hrvatskom saboru
- a kako se njihova prava uređuju ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za
donošenje organskih zakona, a većinom potrebnom za mijenjanje Ustava, pri čemu 2/3
potrebna većina daje zakonodavstvu o nacionalnim pravima jaču snagu nego ostalim
organskim zakonima. Dakle, oni se nalaze između Ustava i ostalih organskih zakona.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Pripadnicima manjina jamči se;

A
  1. sloboda izražavanja narodne pripadnosti
  2. slobodno služenje svojim jezikom i pismom
  3. kulturna autonomija
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Ustavni zakon o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (2010.)

A

Izmjenama i dopunama UZoPNM srpska nacionalna manjina dobila je zajamčena tri zastupnička
mjesta u Saboru, u skladu s izmjenom čl. 19. koji je prije manjinama s više od 1,5% stanovnika jamčio
najmanje jedno, a najviše tri zastupnička mjesta, dok po novome Zakonu nacionalnim manjinama
koje na dan stupanja na snagu ovoga Ustavnog zakona u stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s
više od 1,5% stanovnika jamči se najmanje tri zastupnička mjesta (…) na temelju općega biračkog
prava na stranačkim listama te manjine ili listama koje predlažu birači te manjine.
Nacionalne manjine kojih je manje od 1,5% više nemaju pravo na najmanje četiri zastupnika, već na
pet zastupnika na osnovi posebnoga biračkog prava (…) u posebnim izbornim jedinicama.
Također, uvedena je Koordinacija vijeća nacionalnih manjina kao neprofitna pravna osoba koja
djeluje kao skup izabranih nacionalnih vijeća nacionalnih manjina za područje RH, a Srpsko narodno
vijeće djeluje kao Koordinacija vijeća srpske nacionalne manjine za područje RH.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Savjet za nacionalne manjine

A

Članove Savjeta za nacionalne manjine imenuje Vlada na 4 godine, i to 7 članova na prijedlog vijeća
nacionalnih manjina, 5 članova iz reda istaknutih kulturnih, znanstvenih, stručnih, vjerskih djelatnika
na prijedlog manjinskih udruga i drugih organizacija manjina, vjerskih zajednica, pravnih osoba i
građana pripadnika nacionalnih manjina. Članovi Savjeta su i zastupnici nacionalnih manjina u
Hrvatskom saboru. Savjet ima nadzornu, inicijativnu i odlučujuću ulogu. Savjet nadzire ostvarivanje
prava nacionalnih manjina, podnosi prijedloge državnim tijelima, te raspoređuje proračunska
sredstva za nacionalne manjine.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Vijeća nacionalnih manjina

A

Vijeća nacionalnih manjina biraju se neposrednim izborima u jedinicama samouprave gdje pripadnici
pojedine nacionalne manjine imaju udio u stanovništvu veći od 1.5%, odnosno jedinicama lokalne
samouprave gdje živi više od 200 pripadnika, te u jedinicama regionalne samouprave gdje živi vise od
500 pripadnika pojedine manjine. U općini takvo vijeće ima 10 članova, u gradu 15, a u županiji 25.
Vijeće ima predsjednika, kojeg biraju članovi iz svojih redova.
Vijeća nacionalnih manjina u jedinici samouprave imaju pravo: predlagati tijelima jedinice
samouprave mjere za unaprjeđivanje položaja nacionalne manjine u državi ili na nekom njenom
području, biti obaviješteni o svakom pitanju o kome će raspravljati radna tijela predstavničkog tijela
jedinice samouprave, a tiče se položaja nacionalne manjine, davati mišljenja i prijedloge na programe
radijskih i televizijskih postaja na lokalnoj i regionalnoj razini namijenjene nacionalnim manjinama ili
na programe koji se odnose na manjinska pitanja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Kriteriji ograničavanja po Ustavu RH

A 
Ustav RH propisuje slučajeve u kojima se mogu ograničiti ustavna prava i slobode:
1) zaštita sloboda i prava drugih ljudi
2) zaštita pravnog poretka
3) zaštita javnog morala
4) zaštita zdravlja
Dodatni kriteriji za zakonsko ograničavanje poduzetničke slobode i vlasničkih prava:
5) zaštita interesa i sigurnosti RH
6) zaštita prirode i okoliša
7) zaštita zdravlja ljudi
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Pravo državne nužde i izvanredne mjere

A

Određene državne situacije mogu zahtijevati iznimna ograničenja ustavom zajamčenih sloboda i
prava. Nužnost obrane od vanjskog neprijatelja, pobuna, terorizam ili neredi, velike prirodne
katastrofe, potresi i poplave, onemogućuju građanima korištenje slobodama i pravima i nalažu
poduzimanje akcija u cilju suprotstavljanja opasnostima i očuvanja političke zajednice.
U takvim prilikama dijelovi ustava nadomještaju se odredbama o pravu nužde, po starom rimskom
načelu po kojem u pogibelji najviši zakon mora biti spas domovine (Salus rei publicae suprema lex
esto). Suspendiraju se jamstva sloboda i prava, te mijenja način donošenja političkih odluka u državi
povjeravanjem važnih ovlasti izvršnoj vlasti, a sve se to čini neodređeno vrijeme, dok pogibelj ne bude
uklonjena. Poduzimanje izvanrednih mjera se opravdava akcijom u cilju očuvanja demokracije i
jačanja zaštite ljudskih prava.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Slobode i prava zajamčena Ustavom mogu ograničiti u situacijama:

A

Ratno stanje – nastaje onog trenutka kada predsjednik Republike na temelju odluke Hrvatskog sabora donese akt o objavi ratnog stanja
2. Neposredna ugroženost neovisnosti i jedinstvenosti Republike – ratnog stanja
formalno nema, ali može postojati prijetnja ratom ili situacija gdje se on vodi, iako
nije formalno objavljen; nakon 1. svjetskog rata, većina ratova nisu nikada
objavljeni (niti rat koji je voden protiv RH 1991. godine nije bio formalno
objavljen)
3. Velike prirodne nepogode – o ograničenjima sloboda i prava odlučuje Hrvatski
sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika; u slučaju da se ne može sastati,
odluku je ovlašten donijeti predsjednik Republike

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Neka se temeljna prava ne mogu ograničiti niti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države.
To su:

A

pravo na život

  1. zabrana mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja
  2. odredbe o pravnoj određenosti kažnjivih djela i kazni
  3. sloboda misli, savjesti i vjeroispovijedi
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Uredbe sa zakonskom snagom (iz nužde) po članku 101. Ustava

A

Za vrijeme trajanja ratnog stanja predsjednik Republike ovlašten je donositi uredbe sa zakonskom
snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskog sabora. Ako Hrvatski sabor nije u
zasjedanju Predsjednik može uredbama sa zakonskom snagom uređivati sva pitanja koja zahtjeva
ratno stanje.
U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti države ili kada su tijela
državne vlasti onemogućena redovno obavljati svoje ustavne dužnosti, predsjednik Republike može
donositi uredbe sa zakonskom snagom, na prijedlog i uz supotpis predsjednika Vlade.
Kada ih donese, predsjednik Republike dužan ih je podnijeti Hrvatskom saboru na potvrdu, čim se
Sabor bude mogao sastati. Ako Predsjednik propusti izvršiti ovu dužnost, uredba sa zakonskom
snagom prestaje važiti.
U stanjima nužde, predsjednik Republike može sazvati sjednicu Vlade i predsjedavati tako sazvanoj
sjednici.
Ustav RH određuje da je u slučajevima iz članka 17. i članka 101. Ustava, kada to zahtijeva narav
pogibelji, dopušteno korištenje Oružanih snaga kao pomoći policiji i drugim državnim tijelima.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Osobne slobode i prava u Hrvatskom ustavu

A 
A) temeljne slobode
- pravo na život, slobodu i integritet osobnosti
B) prava uhićenika, okrivljenika i osuđenih osoba
- presumcija nedužnosti
- uhićenje
- prava osumnjičenog ili okrivljenog
- pravne posljedice osude
- načelo zakonitosti u kaznenim stvarima
C) osobna prava
- jamstva osobnog života, ugleda i časti
- sloboda kretanja
- pravo utočišta (azil)
- nepovredivost doma
- tajnost dopisivanja, zaštita osobnih podataka i uvjeti ograničavanja
- sloboda mišljenja i pravo na izražavanje
- sloboda vjeroispovijedi
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

temeljne slobode

A

pravo na život, slobodu i integritet osobnosti
jamči se svakom ljudskom biću, u RH nema smrtne kazne
nikome se ne smije ograničiti sloboda, osim kada je to određeno zakonom, o
čemu odlučuje sud
zabrana svakog oblika zlostavljanja, prisilnog rada, podvrgavanje znan.pokusima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

presumcija nedužnosti

A

svatko je nedužan za KD dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi
krivnja
teret dokaza na tužiteljstvu, odnosno optuženi ne mora dokazivati svoju nevinost
otvaranje istrage, vođenje sudbenog postupka, priznanje ni prvostupanjska
sudska presuda ne konstituira krivnju okrivljenika; tek nakon pravomoćnosti
sudske presude određena se osoba može smatrati krivcem za određeno djelo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

prava osumnjičenog ili okrivljenog

A

pravo na pravično suđenje
 pravo na suđenje u najkraćem roku
 pravo na vrijeme i mogućnost za pripremu obrane
 pravo na branitelja i nesmetano komuniciranje s njim
 nazočnost okrivljenog na suđenju
 ne smije se siliti da iskazuje protiv sebe i prizna krivnju; dokazi pribavljeni na
nezakonit način ne mogu se uporabiti u sudskom postupku

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

pravne posljedice osude

A

osoba koja je izdržala svoju kaznu, načelno se smatra jednakom s drugima
 ipak, dakako da osuda za „teška i osobito nečasna“ djela može u skladu sa
zakonom rezultirati gubitkom određenih prava, npr. neka zaposlenja; takva
ograničenja moraju se pomno i koliko god moguće restriktivno urediti zakonom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

načelo zakonitosti u kaznenim stvarima

A

nullum crimen nulla poena sine praevia lege penali – nitko ne može biti kažnjen
za djelo koje prije nego je počinjeno nije bilo utvrđeno zakonom ili
međunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se može izreći kazna koja nije
bila određena zakonom; ako zakon nakon počinjenog djela odredi blažu kaznu,
odredit će se takva kazna
 ne bis in idem – nikome ne može biti suđeno za djelo za koje je već bio osuđen na
temelju pravomoćne sudske odluke niti se može ponoviti kazneni postupak protiv
osobe koja je oslobođena pravomoćnom presudom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

sloboda kretanja

A

svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju RH ima se pravo slobodno kretati i
birati boravište
 građani imaju pravo napuštati i vraćati se u RH slobodnom voljom
 to pravo može se iznimno ograničiti ako je to nužno radi zaštite pravnog poretka
ili zdravlja te prava i sloboda drugih

22
Q

pravo utočišta (azil)

A

strani državljanin i osobe bez državljanstva mogu dobiti utočište u Republici
Hrvatskoj, osim ako su progonjeni za nepolitičke zločine i djelatnosti oprečne
temeljnim načelima međunarodnog prava
 stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ne može biti
protjeran ni izručen drugoj državi, osim kad se mora izvršiti odluka donesena u
skladu s međunarodnim ugovorom i zakonom

23
Q

nepovredivost doma

A

dom je nepovrediv
 samo sud može obrazloženim pisanim nalogom utemeljenim na zakonu odrediti
da se dom ili drugi prostor pretraži
 pravo je stanara da on ili njegov zastupnik i obvezatno dva svjedoka budu nazočni
pri pretrazi doma ili drugoga prostora
 u skladu s uvjetima što ih predviđa zakon, redarstvene vlasti mogu i bez sudskog
naloga ili privole držatelja stana ući u dom ili prostorije te izvršiti pretragu bez
nazočnosti svjedoka, ako je to neophodno radi izvršenja naloga o uhićenju ili radi
hvatanja počinitelja kaznenog djela odnosno otklanjanja ozbiljne opasnosti po
život i zdravlje ljudi ili imovinu većeg opsega
 pretraga radi pronalaženja ili osiguranja dokaza za koje postoji osnovana
vjerojatnost da se nalaze u domu počinitelja kaznenog djela, može se poduzeti
samo u nazočnosti svjedoka

24
Q

tajnost dopisivanja, zaštita osobnih podataka i uvjeti ograničavanja

A

sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika općenja zajamčena je i
nepovrediva
 samo se zakonom mogu propisati ograničenja nužna za zaštitu sigurnosti države
ili provedbu kaznenog postupka (tako je donesen Zakon o službama sigurnosti RH
koji predviđa poduzimanje mjera tajnog prikupljanja podataka kojima se, radi
zaštite sigurnosti podataka, privremeno ograničavaju ljduska prava i temeljne
slobode)
 svakome se jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka; bez pristanka osobe na
koju se odnose, osobni se podaci mogu prikupljati, obrađivati i koristiti samo uz
uvjete određene zakonom; uporaba podataka suprotna utvrđenoj svrsi
zabranjena je; zaštita podataka i nadzor nad djelovanjem informatičkih sustava
uređuje se zakonom

25
Q

sloboda mišljenja i pravo na izražavanje

A

sloboda mišljenja temelj je demokratskog političkog sustava
 ta sloboda ne znači slobodu pojedinca da misli što hoće bez da to ikome
priopćava po načelu da se nikoga ne može pozvati na odgovornost za njegove
potajne misli (cogitatitones poenam nemo patitur), već uključuje slobodu
izražavanja misli
 sloboda izražavanja misli obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava
priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih
ustanova javnog priopćavanja
 zabranjuje se cenzura; novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa
informaciji
 jamči se pravo na ispravak svakomu komu je javnom viješću povrijeđeno
Ustavom i zakonom utvrđeno pravo
 doneseni su Zakon o medijima, Zakon o zaštiti osobnih podataka i Zakon o pravu
na pristup informacijama

26
Q

sloboda vjeroispovijedi

A

jamči se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno očitovanje vjere ili
drugog uvjerenja
 sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države
 vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske
obrede, osnivati škole, učilišta, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove te
upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države

27
Q

sloboda udruživanja i njezina ograničenja

A

sloboda udruživanja je temelj političkog sustava utemeljenog na priznavanju
pluralizma interesa; slobodno udruživanje građana u političke stranke je uvjet
djelotvornog funkcioniranja demokratskog političkog sustava, koji se temelji na
natjecanju političkih stranaka, koje svoj izraz dobiva na slobodnim izborima
 svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili
zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga
uvjerenja i ciljeve; radi toga svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge,
uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom
 pravo slobodnog udruživanja ograničeno je zabranom nasilnog ugrožavanja
demokratskoga ustavnog poretka, te neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne
cjelovitosti Republike Hrvatske

28
Q

političke stranke i periodična smjena vlasti

A

zajamčeno je slobodno osnivanje političkih stranaka
 one se moraju ustrojiti po teritorijalnom načelu; ne mogu bìti ustrojene po
funkcionalnom načelu, u gospodarskim tvrtkama i javnim ustanovama, što je bilo
organizacijsko načelo komunističkih partija
 nije dopušten rad političke stranke koja bi svojim programom ili djelovanjem nasilno
ugrožavala demokratski ustavni poredak, neovisnost, jedinstvenost ili teritorijalnu
cjelovitost RH; takvu stranku nadzorom može zabraniti Ustavni sud

29
Q

jednaka dostupnost javnih službi

A

Svaki građanin ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih
poslova i biti primljen u javne službe; ta odredba je povezana s odredbama koje
jamče jednakost građana pred zakonom te zabranjuju diskriminaciju po bilo kojoj
osnovi, uključujući nacionalnu pripadnost, spol ili socijalno podrijetlo
 ovime je implicite zabranjen svaki oblik nepozitma (privilegiranje na temelju
srodstva) i klijentelizma (privilegiranje na tememlju razmjene usluga, veza i
poznanstava)
 propisivanje političke podobnosti ili primjena tog kriterija i bez propisivanja ruši
temelje višestranačkog političkog sustava i otvara mogućnost uspostave nadzora nad
državnim aparatom od strane jedne stranke; to se naziva »sustavom plijena« (spoil
system), koji je naziv dobio prema shvaćanju iz ranog razdoblja razvitka američke
demokracije, po kojem stranka koja je pobijedila na izborima ima pravo popuniti sve
javne službe svojim djelatnicima, odnosno osobama od svojeg povjerenja, jer se
država smatra »plijenom« stečenim pobjedom na izborima
 nasuprot tome stoji kriterij stručnosti i zasluga (merrit system), koji osigurava
ravnopravnost građana u pristupu javnim funkcijama i javnim službama, ovisno o
njihovoj iskazanoj pripremljenosti odnosno sposobnosti za određenu službu

30
Q

pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed

A

svakom se priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa zakonom
 građani imaju pravo okupljati se i izražavati svoja stajališta putem manifestacija,
zborovanja, javnih skupova, rasprava i demonstracija, pod uvjetom da takvo
okupljanje bude održano uz poštivanje javnog reda i mira
 zakonom se može zahtijevati prethodna prijava namjere održavanja javnog skupa
redarstvenim vlastima, uz odredbu da će se, ako te vlasti ne interveniraju, skup
održati; u slučaju da redarstvene vlasti zabrane skup, mora postojati redovìti put
pravne zaštite, uključujući i sudsku te ustavnosudsku zaštitu
 zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na
nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti

31
Q

biračko pravo

A

opće i jednako, pasivno i aktivno, svi državljani RH s navršenih 18 godina (izbori za
Sabor, Predsjednika RH, Europski parlament, tijela lokalne i područne (regionalne
samouprave) i na državnom referendumu)
 biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem
 na izborima za Sabor, Predsjednika Republike i Europski parlament ostvarivanje
biračkog prava se mora osigurati i državljanima RH koji se u doba izbora zateknu
izvan granica, tako da mogu glasovati u državama u kojima se nalaze ili na drugi način
određen zakonom
 glasovanje hrvatskih državljana u inozemstvu uređuje se izbornim zakonom, a na
raspoložbi su dva načina: glasovanje u diplomatskim i konzularnim zastupništvima
Republike u inozemstvu, tamo gdje to strana država dopušta ili glasovanje putem
pošte

32
Q

pravo peticije

A

pravo peticije, koju podnosi pojedinac ili skupina građana sastoji se u pravu
obraćanja državnim tijelima; svaki građanin ima pravo slati predstavke i pritužbe te
davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor
 podnošenje peticije nema za posljedicu obvezu tìh tijela da se o njoj izjasne, osim u
obliku odgovora podnositelju peticije
 to pravo nije ničim ograničeno ni formalno ni po sadržaju; jedino što građanin ima
pravo očekivati jest odgovor tijela kojem je podnio peticiju

33
Q

dužnost obrane republike

A

mirotvorstvo je jedna od najviših vrednota pravnog poretka RH; država treba biti
spremna i na mogućnost obrambenog rata ili prisilnog uspostavljanja mira u sklopu
akcija OUN i međunarodne zajednice; zbog toga država mora imati oružane snage, ali
one moraju biti pod nadzorom civilne vlasti
 Hrvatski sabor donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane RH te
ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti RH, a
odlučuje i o ratu i miru
 vojna obveza i obrana RH je dužnost svih za to sposobnih građana, no Ustav dopušta
tzv. prigovor savjesti (građani koji zbog svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu
pripravni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti imaju pravo pozvati se na to, ali
su tada dužni ispunjavati druge obveze u oružanim snagama ili drukčije, na način koji
odredi zakon)
 to područje uređuje Zakon o obrani

34
Q

pravo vlasništva

A

jamči se pravo vlasništva (uklanjanje komunističkih ograničenja)
 problem privatizacije – uređeno Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća (1991.)
 postoji i problem reprivatizacije (povrata imovine) prijašnjim vlasnicima
 vlasništvo obvezuje, a nositelji vlasničkog prava i njihovi korisnici dužni su priodnositi
općem dobru
 stranci mogu stjecati vlasništvo uz posebne uvjete određene zakonom
 zajamčeno pravo nasljeđivanja

35
Q

poduzetništvo i tržište

A

Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske
 Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu; zabranjena je
zlouporaba monopolskog položaja određenog zakonom
 država potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana i brine se za
gospodarski razvitak svih svojih krajeva
 prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim
aktom
 inozemnom ulagaču jamči se slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala

36
Q

izvlaštenje (eksproprijacija)

A

određeni zahvati koji se sastoje u ograničavanju ili oduzimanju vlasništva mogu biti
nužni u javnom interesu
 primjerice, pri gradnji cesta ili energetskih objekata, potrebito je oduzeti određene
nekretnine kako bi takvi objekti mogli biti sagrađeni, ali se kao naknada vlasniku
isplaćuje tržišna vrijednost oduzetog vlasništva (izvlaštenje)
 poduzetnička sloboda i vlasnička prava se mogu iznimno ograničiti zakonom radi
zaštite interesa i sigurnosti RH, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi

37
Q

porezni sustav

A

svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim
gospodarskim mogućnostima; porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i
pravednosti

38
Q

dobra od interesa za Republiku

A

pod osobitom zaštitom Republike nalaze se određena dobra: more, morska obala i
otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva
 Zakonom se pod osobitu zaštitu Republike mogu staviti i druga dobra, i to: zemljište,
šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog
kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja
 Zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku mogu
upotrebljavati i iskorištavati vlasnici i drugi nositelji prava na njima, a određuje se i
naknada za ograničenje kojima su podvrgnuti

39
Q

pravo na rad i sloboda rada

A

svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima
dostupno svako radno mjesto i dužnost
 pravo na rad ne znači jamstvo zaposlenja; ono znači pravo i slobodu poduzimanja
privrednih i drugih gospodarskih djelatnosti u punoj slobodi i pod jednakim uvjetima
sa svim ostalim građanima; time se težište odgovornosti za gospodarski napredak
društva stavlja na građana pojedinca, dok država osigurava poštovanje pravila tržišne
utakmice i ograničene intervencije mjerama ekonomske politike
 zabrana prisilnog i obvezatnog rada

40
Q

pravedna naknada za rad i uvjeti rada

A

svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji dostojan
život; to je pravo u suprotnosti s načelima tržišne privrede u kojoj visina zarade ovisi
o uspjehu na tržištu i položaju pojedinca na tržištu rada
 zbog toga se tumači kao jamstvo prava na zaradu pod jednakim uvjetima sa drugim
radnicima, bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi i kao obvezu poslodavaca da za
obavljeni rad radnike pravedno nagrđuju, vodeći računa o uvjetima njihova života i
života njihovih obitelji
 najduže radno vrijeme određuje se zakonom; svaki zaposleni ima pravo na tjedni
odmor i plaćeni godišnji odmor i ovih se prava ne može odreći
 zaposleni, u skladu sa zakonom, mogu imati udjela pri odlučivanju u poduzeću;
formulacija »mogu imati« znači da Ustav ne nalaze uvođenje općeg sustava jednakog
za sve zaposlene, već omogućuje razlikovanje različitih kategorija poduzeća

41
Q

socijalna sigurnost

A

pravo zaposlenih i članova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno
osiguranje uređuje se zakonom i kolektivnim ugovorom
 prava u svezi s porođajem, materinstvom i njegom djece uređuju se zakonom
 kolektivni ugovor je specifična ustanova radnog prava nastala i razvijena u tržišnim
privredama, kojeg međusobno ga zaključuju sindikalna organizacija kao zastupnik
zaposlenih u određenim privrednim granama te organizacija poslodavaca, a njima se
uređuju konkretna prava i uvjeti rada u okvirima određenim zakonom
 ustav određuje da slabim, nemoćnima i drugim, zbog nezaposlenosti ili
nesposobnosti za rad, nezbrinutim građanima država osigurava pravo na pomoć za
podmirenje osnovnih životnih potreba
 posebnu skrb država posvećuje zaštiti osoba s invaliditetom i njihovu uključivanju u
društveni život
 jamstvo prava na zdravstvenu zaštitu

42
Q

sindikalno organiziranje i pravo na štrajk

A

radi zaštite svojih gospodarskih i socijalnih interesa, svi zaposleni i poslodavci imaju
pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati; sindikati mogu
osnivati svoje saveze i udruživati se u međunarodne sindikalne organizacije
 u Ustavu je zajamčeno pravo na štrajk, kao neograničeno pravo zaposlenih, osim u
oružanim snagama, redarstvu, državnoj upravi i određenim javnim službama gdje se
može zakonom ograničiti

43
Q

pravo na školovanje

A

osnovno školovanje je obvezno i besplatno
 SSS i VSS dostupno svakome pod jednakim uvjetima, a u skladu sa sposobnostima
 uz uvjete određene zakonom građani mogu osnivati privatne škole i učilišta

44
Q

autonomija sveučilišta

A

Ustav jamči autonomiju sveučilišta te određuje da sveučilište samostalno odlučuje o
svom ustrojstvu i djelovanju u skladu sa zakonom
 jamči se sloboda znanstvenog, kulturnog i umjestničkog stvaralaštva te zaštita
moralnih i materijalnih prava koja proistječu iz znanstvenoga, kulturnog,
umjetničkog, intelektualnog i drugog stvaralaštva
 država potiče i pomaže skrb o tjelesnoj kulturi i sportu

45
Q

ekološka prava

A

ustav propisuje da svatko ima pravo na zdrav život; država osigurava pravo građana
na zdrav okoliš
 građani, državna, javna i gospodarska tijela i udruge dužni su u sklopu svojih ovlasti i
djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša

46
Q

Vladavina prava u političkom smislu

A

objedinjava u sebi niz načela ustavne vladavine, prema kojima
su svi nositelji funkcija vlasti podvrgnuti ograničenjima koja su uspostavljena pravnim poretkom u
državi, pod političkim nadzorom predstavničkih tijela, na temelju mandata dobivenog od naroda, a
što osigurava pružanjem zaštite nezavisno sudstvo, u zakonito propisanom postupku.
Oblikovana je u engleskoj ustavnoj doktrini 19. st.

47
Q

Vladavina prava u pravnom smislu

A

zahtijeva strogo pridržavanje ustava i zakona od strane svih

državnih tijela i dužnosnika, kao i od samih građana.

48
Q

Ali, da bi „vladavina prava“ dobila svoju punu svrhu, formalno pridržavanje ustava i zakona nije
dovoljno, drugim riječima ustav i zakoni moraju imati određeni sadržaj koji uključuje prije svega:

A

diobu vlasti
 jamstva ljudska prava i sloboda te sustav zaštite tih prava pred nositeljima vlasti i
državnim tijelima

49
Q

Načelo ustavnosti u užem pravno-tehničkom smislu zahtijeva:

A

da se zakoni donose u skladu sa razdiobom vlasti utvrđenom krutim ustavom
2. da zakonodavac pri donošenju zakona strogo poštuje za to ustavom predviđen postupak
3. da zakoni i drugi propisi sadržajno budu u skladu sa odredbama ustava
4. da ustav uspostavi djelotvoran sustav nadzora nad poštivanjem ovih zahtjeva (ustavni sud
i redovno pravosuđe)

50
Q

U tom smislu i vršimo podjelu:

A

glede općih (podzakonskih) pravnih akata načelo zakonitosti zahtijeva da propisi budu u
skladu s općim pravnim aktima već pravne snage, te da su u skladu sa zakonom
Taj se zahtjev odnosi na suglasnost u:
a) formalnom smislu – djelokrug i ovlast za donošenje, te oblik u kojem se donose
b) materijalnom smislu – da se sadržajno temelje na propisima veće pravne snage
Ipak i tu su neke razlike u propisivanju, pa npr.:
uredbe, a i svi drugi podzakonski akti, moraju se sadržajno temeljiti na zakonu, dok
propisi koje donose tijela lokalne samouprave u području lokalnih poslova (samo) ne
smiju biti u suprotnosti sa zakonom – slabiji oblik pravne povezanosti
2. glede pojediničanih (podzakonskih) pravnih akata načelo zakonitosti zahtijeva da se oni
donose na temelju i u sklopu zakonskih ovlasti i nadležnosti, kao i da sadržajno budu
utemeljeni na zakonu – dakle, traže strogo poštivanje materijalnih i procesnih pravila

51
Q

Formalna neustavnost zakona javlja se

A

kad zakonodavac ne poštuje ustavom predviđen postupak

donošenja zakona, ili pak kad bi prekršio odredbe o obliku u kojem se zakon donosi.

52
Q

Brojni slučajevi povreda:

A

najznačajnija - kada bi akt pod nazivom zakon donijelo nenadležno tijelo – takav bi se zakon
smatrao ništavan/ništetan
manje povrede:
 postupanje zakonodavnog tijela na temelju prijedloga neovlaštenog podnositelja – ovlašteni
podnositelji su: zastupnici, klubovi zastupnika, sadborska radna tijela, Vlada RH
 nepoštivanje odredbi o kvorumu, tj. broju zastupnika koji moraju prisustvovati sjednici
 nepoštivanje odredbi o većini kao i o posebnoj većini, potrebnoj za usvajanje zakona, npr.
kada je organski zakon usvojen većinom nazočnih, a ne većinom svih zastupnika
 provedba hitnog ili skraćenog postupka, kada za to nisu ispunjeni uvjeti
 nepoštivanje odrebi o proglašavanju zakona
 nepoštivanje odredbi o objavljivanju zakona

USTAVNO PRAVO (4 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions