4 Pristup socijalnog identiteta: TSI

Question 1

Koje teorije uključuje pristup socijalnog identiteta?

Answer 1

Teoriju socijalnog identiteta i teoriju socijalne kategorizacije.

Question 2

Kako je nastao pristup socijalnog identiteta?

Answer 2

Kao odgovor na krizu socijalne psihologije koja nije imala odgovore na neobjašnjive loše međugrupne odnose koji su kulminirali u 2. svjetskom ratu. Danas je najutjecajniji pristup u objašnjavanju grupnih procesa i pojava.

Question 3

Kakva su bila rana tumačenja međugurpnih odnosa?

Answer 3

Da su predrasude iracionalna manifestacija unutarnjih stanja ljudi ili nerazriješenog sukoba s autoritarnim roditeljima. Ta tumačenja su izraz šireg gledanja u socijalnoj psihologiji da se međugrupni odnosi mogu objasniti intrapsihičkim ili interpersonalnim procesima koje treba promijeniti na grupnoj razini. Do polovine 1970-ih grupa se tretirala kao naziv za ono što se događa kad se interpersonalni procesi skupe na jedno mjesto –> takvi pristupi ne uzimaju u obzir širu sliku i konstrukte poput jezika, kulture, povijesti.

Question 4

Tko uvodi grupu u kognitivnu socijalnu psihologiju i kakvu ulogu joj daje?

Answer 4

Henri Tajfel, Turner, Hogg i Abrams. Daje joj ključnu ulogu u stvaranju pojedinčevog identiteta.

Question 5

Koja dva temeljna razvoja identiteta postoje (načini samodefiniranja)?

Answer 5

Osobni i socijalni identitet.

Question 6

Objasni osobni identitet i osobno samodefiniranje.

Answer 6

Osobni identitet počiva na svijesti o jedinstvenim osobinama svakog pojedinca, tj. kad je samoodređenje utemeljeno ja višestrukim nepreklapajučim aspektima sebe.
Osobno samodefiniranje je određenje sebe kao jedinstvene osobe.

Question 7

Objasni socijalni identitet i socijalno ssamoodređenje.

Answer 7

Socijalni identitet počiva na članstvu pojedinca u različitim grupama. Nastaje kad se samoodređenje temelji na jednom obilježju koje pojedinac dijeli s određenim skupom drugih ljudi i socijalnom kontekstu, tj. samoodređenje sebe kao zamjenjivog člana grupe predstavlja socijalni identitet i kolektivno ja.
Socijalni identitet je na neki način kognitivna reprezentacija sebe na višoj razini apstrakcije i uključuje neki spupanj depersonalizacije individualne samopercepcije.

Question 8

Kako svijest o tome tko smo u socijalnom smislu ima posljedica na definiciju drugih?

Answer 8

Jer percipiramo vlastite i vanjske grupe i određujemo se prema njima. Mi i oni.

Question 9

Zašto vlastite grupe vidimo pozitivnije od vanjskih?

Answer 9

To ima veze sa socijalnom usporedbom i potrebom za pozitivnim samovrednovanjem. Usporedba s vanjskom grupom nas motivira da poboljšamo status vlastite u odnosu na vanjsku te nastojimo imati pozitivnu sliku o sebi pa smo skloni vidjeti vlastite grupe pozitivno.

Question 10

Tko je središnje ime teorije socijalnog identiteta? Temeljno pitanje? Obilježja? Što je pokazala?

Answer 10

Središnje ime TSI je Henri Tajfel. Temeljno pitanje teorije je kako socijalni kontekst utječe na međugrupne odnose, a istaknuto obilježje da integirira subjektivne aspekte grupne pripadnosti (identifikaciju) s objektivnim obilježjima konteksta (prirodom međugrupnih odnosa). Kroz paradigmu minimalne grupe je pokazala da sukob među grupama nije nužan preduvjet etnocentirzma.

Question 11

Objasni paradigmu minimalne grupe.

Answer 11

Henri Tajfel. Grupa dječaka upitana o preferencijama apstraktnih slika kako bi se na taj način svrstali u 2 grupe. Nakon toga dječaci dodjeljuju novčane iznoze (bodove) parovima dječaka, a jedino što znaju je kojoj grupi pripadaju i ništa drugo o njima. Novac ne smiju dati sebi. Više novaca dodjeljuju vlastitoj grupi nego vanjskoj. Bira se kompeticija a ne strategija pravednosti.
Dakle, grupe su formirane ili slučajno ili na temelju nevažnog kriterija, nema interakcije među članovima, nema zajedničke povijesti niti budučnosti što navodi na zaključak da je sama kategorizacija dovoljna za međugrupnu pristranost!

Question 12

Obrazloženje nalaza minimalne grupe.

Answer 12

U minimalnoj grupi je rijetko krajnje interpersonalno ponašanje jer su individualne osobine potpuno potisnute i zapravo vlada krajnje međugrupno ponašanje; ljudi se ponašaju kao predstavnici grupe.

Question 13

Zaključci paradigme minimalne grupe?

Answer 13

I jednostavan proces osvještavanja kategorizacije, tj. njih i nas utječe na to kako ljudi vide jedni druge i kako se međusobno odnose.
Što ponašanje više postaje međugrupno, stavovi prema vanjskoj grupi postaju sve uniformniji, a članovi vanjske grupe se vide kao homogeni.
Kad su razlike između kategorija naglašene, perceptivno se povećava sličnost ljudi unutar grupe i povećava razlika između grupa.
aktivira se socijalni identitet

Question 14

Što istaknutost socijalnog identiteta aktivira?

Answer 14

Drugačiji sadržaj pojma o sebi odnosno na međugrupnom dijelu kontinuuma se aktivira socijalni identitet. Kada nema jake kategorizacije i prevladava interpersonalno ponašanje aktivira se osobni identitet.

Question 15

Objasni motiv pozitivne distinktivnosti?

Answer 15

TSI smatra da su grupe kojima pripadamo integralni dio našeg pojma o sebi. A mi imamo motiv za postizanjem i održavanjem pozitivnog socijalnog identiteta pa nas on vodi da mislimo i ponašamo se tako da vidimo pozitivnu razliku između vlastite i vanjskih grupa.

Question 16

Koji je motiv u podlozi međugrupnih odnosa?

Answer 16

Motiv za postizanjem i održavanjem pozitivnog socijalnog identiteta i zbog njega se događa proces međugrupne diferencijacije, unutargrupne pristranosti i obezvrjeđuvanja (derogacije) vanjskih grupa.

Question 17

Objasni elemente TSI. Tj. temeljne pretpostavke.

Answer 17

Kada se identificiramo s vlastitiom grupom jer percipiramo vlastite i vanjske grupe i grupni kontekst je istaknut, događa se međugrupna usporedba i jača motiv za pozitivnom distinktivnosti grupa kako bi se održao povoljan pojam o sebi, tj. smaopoštovanje kroz pozitivni socijalni identitet. Dakle, motiv međugrupnih odnosa je postizanje pozitivnog socijalnog identiteta i to kroz individualnu mobilnost, socijlanu kreativnost ili socijalnu komepticiju.

Question 18

Tri elementa socijalne stratifikacije?

Answer 18

Propusnost granica među gurpama - je li moguć prelazak iz jedne u drugu.
Stabilnost odnosa među grupama - mogu li se odnosi pormijeniti.
Legitimnost odnosa - je li postojeća hijerarhija legitimna ili ne.

Question 19

Objasni propusnost grupnih granica.

Answer 19

Kada su granice propusne, pozitivni socijalni identitet se postiže prijelazom u višu grupu, odnosno mijenja se VLASTITI STATUS.
Kada nisu propusne mijenja se STATUS GRUPE. Potrebna je kolektivna akcija koji mijenja status cijele grupe.

Question 20

Kakva akcija slijedi ako su granice nepropusne?

Answer 20

To ovisi o stabilnosti odnosa među grupama i legitimnosti. Ak osu odnosi percipirani nestabilnima i nelegitimnima, a drugačiji poredak je zamisliv, dolazi do SOCIJALNE KOMPETICIJE, tj. do međugrupnog sukoba ( drutveni pokreti i rat) usmjerenog da se status grupe STVARNO POBOLJŠA.
Ako su odnosi percipitani stabilnima i legitimnima, a drugačiji poredak nije zamisliv aktiviraju se STRATEGIJE SOCIJALNE KRETIVNOSTI usmjerene da se status grupe PSIHOLOŠKI POBOLJŠA i tako očuva socijalni identitet.

Question 21

Navedi i pojasni strategije socijalne kreativnosti.

Answer 21

To su strategije promjene percepcije, a ne stvarnog stanja.
Korištenje socijalnih usporedbi koje su povoljnije za vlastitu grupu ( sa slabijim položajem)
Usmjerevanje na osobine grupe u kojima je uspješna.
Umanjivanje pripisanih negativnih osobina grupe.

Question 22

Što se događa kad osoba pripada grupi niskog socijalnog statusa?

Answer 22

Pojedinac nastoji sačuvati pozitivni socijalni identitet, a kako to čini ovisi o tome kako on i grupa vide društvene odnose. Ako su granice propusne napušta grupu kroz socijalnu mobilnost, a ako nisu nastoji postič socijalnu promjenu ili kroz strategije socijalne kreativnosti ako su odnosi stabilni i legitimni ili kroz socijalnu kompeticiju ako su odnosi nelegitimni i nestabilni.

Question 23

Objasni vezu samopoštovanja i socijalnog identiteta.

Answer 23

TSI smatra da uzročno posljedičnu vezu između međugrupne diskriminacije i samopoštovanja i ona je dvosmjerna.
Ljudi diskriminiraju kako bi ojačali svoj socijalni identitet i time samopoštovanje.
Ali isto tako postojeće nisko samopoštovanje dovodi do međugrupne diskriminacije kako bi se ono povećalo i tu se povećava vjerojatnost sukoba.

Question 24

Važnost teorije socijalnog identiteta?

Answer 24

Prva socijalnopsihološka teorija koja je pokazala posljedice činjenice da grupe zauzimaju različite razine u hijerarhiji statusa i moći.
Međugrupno ponašanje je posljedica mogućnosti da ljudi budu kritični prema postojećem statusu grupe i da vide alternative.
Međugrupni odnosi se temelje na interakciji kognitivnih, motivacijskih i socijalno-povijesnih elemenata.
To je zaprvo teorija socijalne promjene.