1 Kultura i međugrupno ponašanje Flashcards
2 perspektive u tumačenju ponašanja i doživljavanja.
Dvije perpektive su evolucijska i kulturalna perspektiva. Evolucijska naglašava pripadnost ljudskoj vrsti, a kulturalna razlike među ljudima. Potrebne su oboje jer nam genetsko naslijeđe omogućuje prilagodljiv mozak koji može primati kulturalne utjecaje.
Objasni evolucijsku perspektivu ponašanja.
Evolucijska perspektiva kovori o zajedničkom genetskom kodu ljudi i univerzalnim ponašanjima. Kroz prirodni odabir objašnjava kako opstaju ponašanja i osobine koje su pogodnije za reprodukciju gena, a evolucijska psiihologija proučava kako prirodni odabir utječe na predispoziciju za stvaranje psihičkih osobina i socijalnih ponašanja koja pridonose reprodukciji gena.
Objasni kulturalnu perspektivu ponašanja.
Kulturalna perspektiva naglašava mogućnost učenja, komunikacije i prilagodbe. Naslijeđe nam omogućuje kulturalnu i socijalnu ranolikost te učenje onoga što nam donosi kultura u kojoj se rodimo i živimo.
Kada kulturalna raznolikost nema značaj?
Kulturalna raznolikost ne bi imala osobit značaj kada bismo živjeli u izoliranim i homogenim grupama.
Povećavanje heterogenosti i svijesti u kulturnoj raznolikosti? Zašto i do čega dovodi?
U zadnje vrijeme se povećava heterogenost i svijest o kulturnoj raznolikosti zbog veće mobilnosti, migracija, izbjeglištva i komunikacije te dovodi do boljeg poznavanja kulturalne raznolikosti bliskosti odnosa među različitim kulturama ali i međugrupnih sukoba zbog razlika u vrijednostima i ideologijama.
Kada doživljavamo djelovanje vlastite kulture?
Tek kada se susrećemo s drugom kulturom i njenim socijalnim normama.
Navedi neke socijalne norme.
aktivnost studenata na predavanju vrsta hrane i način konzumiranja odijevanje vrijednosti skidanje cipela prije ulaska u prostor odnos prema vremenu poljupci i dodirivanje u javnosti način pijenja alkohola
Etički elementi i metodologija.
Etički elementi kulture su oni koji su slični u različitim kulturama te za proučavanje zahtijevaju perspektivu istraživaća koji objektivno promatra.
Emički elementi i metodologija.
Emički elementi kulture su oni koji se razlikuju u različitim kulturama te za proučavanje zahtivaju perspektivu “insajdera” koji subjektivno promatra kulturu.
Definicija kulture.
Kultura je način života neke grupe ljudi. Podrazumijeva zajedničke obrasce ponašanja, vrijednosti, stavova i tradicija pripadnika neke grupe, koji se prenose iz generaciju u generaciju te razlikuju tu grupu ljudi od ostalih grupa.
S čime su povezane razlike u kulturama?
Razlike u kulturama su povezane s socioekonomskom stratifikacijom i identitetom, donsosno dubokom kulturom.
Duboka vs. površinska kultura.
Duboka ili subjektivna kultura je ona koja nije svjesna, o kojoj postoji subjektivno znanje, usvaja se implicitno i teško mijenja.
Površinska ili izvanjska kultura je ona koja je na svjesnoj razini, lako se usvaja, o njoj postoji objektivno znanje i lako se mijenja.
Procjenjivanje kulture iz dva stajališta?
Etnocentrističko stajalište se odnosi na procjenjivanje kulture iz gledišta vlasite kulture.
Kulturalno relativističko stajalište se odnosi na procjenjivanje kulture iz gledišta koje je kulturalno specifično i uzima u obzir sustav vrijednosti i značenja kulture koja se procjenjuje.
Na što se odnosi relativistička pogreška?
Na pitanje jesu li sve kulturalne prakse jednako vrijedne pogotovo ako uključuju oblike društvene patologije poput genocida, apartheida ili genitalnog osakaćivanja.
Što je akulturacija?
Akulturacija je proces do kojeg dolazi kada pripadnici različitih kultura dođu u neposredni i stalni kontakt te on dovodi do promjena u jednoj ili drugoj kulturi (njenim obrascima). Ona znači proces promjena u vrijednostima, ponašanjima, stavovima, osjećajima i identitetu tijekom premena, ali ona znači i stanje pojedinca u promjeni pripadnosti jednoj, drugoj ili obje grupe koje se može izmjeriti.
Dva procesa akulturacije.
Asimilacionizam je linearni proces u kojem se događa utapanje u kulturu domaćina i napuštanje originalne kulture. Riječ je o jednosmjernom utjecaju, a može biti totalni ili američki melting pot kod kojeg se prihvaća kultura domaćina ali se ona i mijenja.
Kulturni pluralizam je proces u kojem se prihvaća kultura domaćina ali se njeguje i orginalna. Rezultira višetrukosti kultura te može biti spontani (sponatane četvrti) ili planirani (političke strategije).
Oblici akulturacije prema Berryju.
Asimilacija - prihvaćanje kulture domaćina, odbacivanje originalne.
Integracija - prihvaćanje kulture domaćina i njegovanje originalne.
Separacija - zadržavanje originalne kulture i odbijanje kulture domaćina koje rezultira nenormativnim ponašanjima.
Marginalizacija - napuštanje originalne kulture i odbijanje kulture domaćina.
Odnos prema vremenu.
Važna kulturalno uvjetovana norma. Nazivaju ga tihim jezikom kulture. Uključuje točnost ljudi i brzinu življenja koja se odnosi na točnost privatnih i javnih satova, brzinu hodanja na ulici i brzinu rada javnih službi.
Individualnizam.
To je kulturalna vrijednost koja se odnosi na usmjerenost prema sebi, stavljanje vlastitih ciljeva prije ciljeva grupe, autonomiju.
Kolektivizam.
To je kulturalna vrijednost koja se odnosi na usmjerenost prema grupi i stavljanje ciljeva grupe ispred vlastitih.
Tko je predložio konstrukte individualizma i kolektivizma?
Hofstede
Dimenzije individualizma i kolektivizma. Nabroji.
Predlaže ih Triandis. To su horizontalna i vertikalna dimezija koje odražavaju hijerarhijske i egalitarne obrasce.
Horizontalni i vertikalni individualnizam te horizontalni i vertikalni kolektivizam.
Što odražavaju individualizam i kolektivizam?
Odražavaju niz socijalnih procesa povezanih s pojmom o sebi i međugrupnim odnosima. To su pojam o sebi, međukulturna komunikacija, odgoj djece i socijalni odnosi.
Individualizam i kolektivizam: razlike pojma o sebi.
Nezavisan ja je neovisan od grupe, separiran i internalan. Zapad.
Međuzavisan ja je ovisan o socijalnim odnosima i ima manje jasne granice. Istok.
