1 Kultura i međugrupno ponašanje

Question 1

2 perspektive u tumačenju ponašanja i doživljavanja.

Answer 1

Dvije perpektive su evolucijska i kulturalna perspektiva. Evolucijska naglašava pripadnost ljudskoj vrsti, a kulturalna razlike među ljudima. Potrebne su oboje jer nam genetsko naslijeđe omogućuje prilagodljiv mozak koji može primati kulturalne utjecaje.

Question 2

Objasni evolucijsku perspektivu ponašanja.

Answer 2

Evolucijska perspektiva kovori o zajedničkom genetskom kodu ljudi i univerzalnim ponašanjima. Kroz prirodni odabir objašnjava kako opstaju ponašanja i osobine koje su pogodnije za reprodukciju gena, a evolucijska psiihologija proučava kako prirodni odabir utječe na predispoziciju za stvaranje psihičkih osobina i socijalnih ponašanja koja pridonose reprodukciji gena.

Question 3

Objasni kulturalnu perspektivu ponašanja.

Answer 3

Kulturalna perspektiva naglašava mogućnost učenja, komunikacije i prilagodbe. Naslijeđe nam omogućuje kulturalnu i socijalnu ranolikost te učenje onoga što nam donosi kultura u kojoj se rodimo i živimo.

Question 4

Kada kulturalna raznolikost nema značaj?

Answer 4

Kulturalna raznolikost ne bi imala osobit značaj kada bismo živjeli u izoliranim i homogenim grupama.

Question 5

Povećavanje heterogenosti i svijesti u kulturnoj raznolikosti? Zašto i do čega dovodi?

Answer 5

U zadnje vrijeme se povećava heterogenost i svijest o kulturnoj raznolikosti zbog veće mobilnosti, migracija, izbjeglištva i komunikacije te dovodi do boljeg poznavanja kulturalne raznolikosti bliskosti odnosa među različitim kulturama ali i međugrupnih sukoba zbog razlika u vrijednostima i ideologijama.

Question 6

Kada doživljavamo djelovanje vlastite kulture?

Answer 6

Tek kada se susrećemo s drugom kulturom i njenim socijalnim normama.

Question 7

Navedi neke socijalne norme.

Answer 7

aktivnost studenata na predavanju 
vrsta hrane i način konzumiranja
odijevanje
vrijednosti 
skidanje cipela prije ulaska u prostor
odnos prema vremenu 
poljupci i dodirivanje u javnosti 
način pijenja alkohola

Question 8

Etički elementi i metodologija.

Answer 8

Etički elementi kulture su oni koji su slični u različitim kulturama te za proučavanje zahtijevaju perspektivu istraživaća koji objektivno promatra.

Question 9

Emički elementi i metodologija.

Answer 9

Emički elementi kulture su oni koji se razlikuju u različitim kulturama te za proučavanje zahtivaju perspektivu “insajdera” koji subjektivno promatra kulturu.

Question 10

Definicija kulture.

Answer 10

Kultura je način života neke grupe ljudi. Podrazumijeva zajedničke obrasce ponašanja, vrijednosti, stavova i tradicija pripadnika neke grupe, koji se prenose iz generaciju u generaciju te razlikuju tu grupu ljudi od ostalih grupa.

Question 11

S čime su povezane razlike u kulturama?

Answer 11

Razlike u kulturama su povezane s socioekonomskom stratifikacijom i identitetom, donsosno dubokom kulturom.

Question 12

Duboka vs. površinska kultura.

Answer 12

Duboka ili subjektivna kultura je ona koja nije svjesna, o kojoj postoji subjektivno znanje, usvaja se implicitno i teško mijenja.
Površinska ili izvanjska kultura je ona koja je na svjesnoj razini, lako se usvaja, o njoj postoji objektivno znanje i lako se mijenja.

Question 13

Procjenjivanje kulture iz dva stajališta?

Answer 13

Etnocentrističko stajalište se odnosi na procjenjivanje kulture iz gledišta vlasite kulture.
Kulturalno relativističko stajalište se odnosi na procjenjivanje kulture iz gledišta koje je kulturalno specifično i uzima u obzir sustav vrijednosti i značenja kulture koja se procjenjuje.

Question 14

Na što se odnosi relativistička pogreška?

Answer 14

Na pitanje jesu li sve kulturalne prakse jednako vrijedne pogotovo ako uključuju oblike društvene patologije poput genocida, apartheida ili genitalnog osakaćivanja.

Question 15

Što je akulturacija?

Answer 15

Akulturacija je proces do kojeg dolazi kada pripadnici različitih kultura dođu u neposredni i stalni kontakt te on dovodi do promjena u jednoj ili drugoj kulturi (njenim obrascima). Ona znači proces promjena u vrijednostima, ponašanjima, stavovima, osjećajima i identitetu tijekom premena, ali ona znači i stanje pojedinca u promjeni pripadnosti jednoj, drugoj ili obje grupe koje se može izmjeriti.

Question 16

Dva procesa akulturacije.

Answer 16

Asimilacionizam je linearni proces u kojem se događa utapanje u kulturu domaćina i napuštanje originalne kulture. Riječ je o jednosmjernom utjecaju, a može biti totalni ili američki melting pot kod kojeg se prihvaća kultura domaćina ali se ona i mijenja.
Kulturni pluralizam je proces u kojem se prihvaća kultura domaćina ali se njeguje i orginalna. Rezultira višetrukosti kultura te može biti spontani (sponatane četvrti) ili planirani (političke strategije).

Question 17

Oblici akulturacije prema Berryju.

Answer 17

Asimilacija - prihvaćanje kulture domaćina, odbacivanje originalne.
Integracija - prihvaćanje kulture domaćina i njegovanje originalne.
Separacija - zadržavanje originalne kulture i odbijanje kulture domaćina koje rezultira nenormativnim ponašanjima.
Marginalizacija - napuštanje originalne kulture i odbijanje kulture domaćina.

Question 18

Odnos prema vremenu.

Answer 18

Važna kulturalno uvjetovana norma. Nazivaju ga tihim jezikom kulture. Uključuje točnost ljudi i brzinu življenja koja se odnosi na točnost privatnih i javnih satova, brzinu hodanja na ulici i brzinu rada javnih službi.

Question 19

Individualnizam.

Answer 19

To je kulturalna vrijednost koja se odnosi na usmjerenost prema sebi, stavljanje vlastitih ciljeva prije ciljeva grupe, autonomiju.

Question 20

Kolektivizam.

Answer 20

To je kulturalna vrijednost koja se odnosi na usmjerenost prema grupi i stavljanje ciljeva grupe ispred vlastitih.

Question 21

Tko je predložio konstrukte individualizma i kolektivizma?

Answer 21

Hofstede

Question 22

Dimenzije individualizma i kolektivizma. Nabroji.

Answer 22

Predlaže ih Triandis. To su horizontalna i vertikalna dimezija koje odražavaju hijerarhijske i egalitarne obrasce.
Horizontalni i vertikalni individualnizam te horizontalni i vertikalni kolektivizam.

Question 23

Što odražavaju individualizam i kolektivizam?

Answer 23

Odražavaju niz socijalnih procesa povezanih s pojmom o sebi i međugrupnim odnosima. To su pojam o sebi, međukulturna komunikacija, odgoj djece i socijalni odnosi.

Question 24

Individualizam i kolektivizam: razlike pojma o sebi.

Answer 24

Nezavisan ja je neovisan od grupe, separiran i internalan. Zapad.
Međuzavisan ja je ovisan o socijalnim odnosima i ima manje jasne granice. Istok.

Question 25

Individualizam i kolektivizam: razlike u socijalnim odnosima.

Answer 25

Relacijska teorija (Alan Fiske) donosi razumijevanje socijalnih odnosa u 4 kategorije socijalnog ponašanja. To su hijerarhija, dijeljenje, jednakost i proporcionalnost.

Question 26

Individualizam i kolektivizam: razlike u odgoju djece.

Answer 26

U individualističkim kulturama se djecu odgaja da budu nezavisna i samostalna u izborima, a u kolektivističkim ih se odgaja da brinu o grupi, o široj obitelji, poučava ih se vrijednostima zajedništva te se neki put izbori donose umjesto njih.

Question 27

Objasni horizontalni individualizam.

Answer 27

To je individualizam kod kojeg postoji usmjerenost pretežito prema sebi, neovisnost pojedinca od grupe i oslanjanje na sebe, ali ne postoji težna za višim statusom.

Question 28

Objasni vertikalni individualizam.

Answer 28

Postoji neovisnost pojedinca i oslanjanje na sebe, ali i potreba za razlikovanjem od drugih kroz kompeticiji i težnju za višim statusom.

Question 29

Objasni horizontalni kolektivizam.

Answer 29

Postoji doživljaj sličnosti s drugima i naglasak na zajedničke ciljeve te međuzavisnost, ali nema olakog pokoravanja autoritetu.

Question 30

Objasni vertikalni kolektivizam.

Answer 30

Međuzavisnosti, ali i pokoravanje grupnom autoritetu i spremnost na žrtvovanje vlastitih ciljeva zbog ciljeva grupe.

Question 31

Objasni 4 kategorije socijalnog ponašanja prema relacijskoj teoriji.

Answer 31

Objašnjavaju razlike u socijalnim odnosima.
Komunalno dijeljenje definira princip dijeljenja dobara prema potrebi. Karakteriziraju ga solidarnost i korporacijski identitet.
Rangiranje autoriteta je definiranje odnosa hijerarhijom. Ko je više dobiva više dobara.
Uspostavljanje ravnopravnosti je definirano reciprocitetom i ravnotežom u socijalnoj razmjeni; oko za oko.
Tržišna cijena je definirana prosuđivanje dobiti i cijene odnosa i temelji se na proporcionalnosti ishoda.