2 Socijalne norme, uloge i rodni identitet Flashcards
Socijalne norme definicija!
Socijalne norme su pravila prihvaćenog i očekivanog ponašanja u nekoj situaciji.
3 funkcije socijalnih normi
Norme imaju deskriptivnu i preskriptivnu funkciju. Odnosno opisuju kako se većina ljudi ponaša i kakvo ponašanje je normalno te propisuju što je socijalno prikladno ponašanje.
Norme služe kao referenti okvir unutar kojeg možemo pozicionirati vlastito ponašanje. Olakšavalu socijalno ponašanje i pomažu da znamo što možemo jedni od drugih očekivati.
Nabroji univerzalne socijalne norme.
Temeljno univerzalne socijalne norme su tabu incesta, prelazak na intiminiju komunikaciju, odnosi s prijateljima i komunikacija koja vodi računa o statusnoj hijerarhiji.
Ovisno o čemu variraju socijalne norme?
Ovisno o SPOLU i KULTURI.
Socijalne uloge definicija.
Niz socijalnih normi koje definiraju kako se netko na određenoj poziciji treba ponašati. Dakle, definirane su čitavim skupom normi, ali neke su važnije od drugih. One imaju snažno djelovanje i internaliziraju se.
Kršenje normi?
Kršenje manje važnih normi se tolerira, ali kršenje nekih važnih normi dovodi do ugrožavanja socijalne uloge i onda slijede sankcije.
Socijalne uloge i status?
Socijalne uloge se razlikuju po statusu, a učinak statusa se prenosi na percepciju i samopercepciju osobina i prava pojedinca.
Kako se koristi uživljavanje u socijalne uloge?
Uživljavanje u socijalne uloge koristie se kao tehnika za proširivanje uvida u svoje i tuđe ponašanje. U tu svrhu može se koristiti metoda zamjene uloga. Samo uživljavanje je temelj psihodrame i drugih intervencija u psihoterapijskim pravcima.
Socijalne uloge i socijalna moć? Kada se koristi socijalna moć? Što se dobiva korištenjem?
Nositelji socijalnih uloga imaju i socijalnu moć, odnosno potencijal da utječu na druge ljude i odupiru se utjecaju drugih ljudi.
Koristi se u interpersonalnim odnosima kada kao pojedinci ili grupe nastojimo utjecati na tuđa ponašanja, stavove, vrijednosti ili emocije.
Korištenjem socijalne moći dobiva se nagrada, ali se pri tome troše i resursi moći.
O čemu ovisi vrsta i veličina socijalne moći koju osoba ima? Nabroji vrste (izvore) socijalne moći.
Vrsta i veličina socijalne moći koju osoba ima ovisi resursima koje ona posjeduje.
Vrste su prisilna moć, moć nagrade, moć eksterta, informacijska moć, referentna moć, moć bespomoćnih, legitimna moć.
Koje su najuočljivije različitosti među ljudima? Zašto su važne te osobine?
SPOL i RASNA PRIPADNOST. Te osobine su važne jer su važan dio pojma o sebi i ključne su u stvaranju osobnog i socijalnog identiteta.
Jesu li muškarci i žene više međusobno slični ili različiti?
Individualne razlike između M i Ž su znatno veće nego razlike među spolovima. 1980ih su istraživanja smanjila stereotipe o veličini razlika.
Navedi socijalno relevantne razlike među spolovima koje su istraživanja pokazala.
To su agresivnost, socijalna ovisnost i neovisnost, seksualnost i socijalna dominantnost.
Rodne razlike u socijalnoj ovisnosti i neovisnosti: Kada se javljaju razlike i zašto?
U djetinjstvu. Dječaci više teže nezavosnosti i i definiraju svoj identitet kroz odvajanje od roditelja, dok djevojčice ostvaruju svoj identitet kroz socijalnu povezanost i tako daju prednost međuzavisnosti.
Rodne razlike u socijalnoj ovisnosti i neovisnosti: Što je s razlikama u odrasloj dobi i koje su?
U odrasloj dobi razlike se stabiliziraju. M se češće usmjeravaju na zadatkne, a Ž na individualne odnose. M održavaju veze s velikim grupama prijatelja, dok se Ž potiče na pomaganje i pružanje podrške. M češće odabiru zanimanja koja povećavaju nejednakost, dok Ž biraju ona koja ju smanjuju ili su pomažuća. Obitelji su povezane zbog veza koje održavaju Ž te one više daju u dobrotvorne svrhe.
Rodne razlike u socijalnoj ovisnosti i neovisnosti: Razlika u empatičnosti? Norme vezane uz empatiju.
Ž su uglavnom više empatične od M. To možće biti urođena spolna razlika, ali i posljedica socijalnih normi poput sljedećih. M i Ž smatraju prijateljstvo sa Ž ugodnijim u odnosu na prijateljstvo s M te se za empatiju i podršaku obračaju Ž. Ž se češće smiješe i uspješnije u prepoznavanju vlastitih i tuđih emocija te su vještije u pokazivanju emocija, osobito pozitivnih.
Opiši rodnu razliku u socijalnoj dominaciji.
M se uvijek procjenjuje kao dominantnije i poduzetnije. M i Ž zapravo različito komuniciraju. M u komunikaciji naglašavaju socijalnu moć, odnosno ponašaju se direktivno, asertivno, prekidaju druge, gledaju direktno u oči i rijeđe se smješe te su bolji voditelji usmjereni na zadatak.
Ž komuniciraju demokratski te su uspješnije kao socijalne voditeljice koje grade timski duh, odnosno u transformacijskom vođenju.
Stil komunikacije ovisi o socijalnom kontekstu i izražava razlike u statusu i moći, a ne nužno spolne razlike.
Opiši rodnu razliku u agresiji.
M pokazuju više agresije od Ž u upitnicima, laboratorijskim eksperimentima i životu. Međutim, ova rodna razlika ovisna je i o kontekstu. Ako se radi o fizički manje ugrožavajućim napadima, Ž nisu manje agresivne od M. M češće poćine teže fizičko nasilje, dok su žene češće pasivno agresivne, ali i jedni i drugi reagiraju na provokaciju.
Opiši rodne razlike u seksualnosti.
Odnose se na razlike u stavovima prema spolnosti i asertivnom spolnom ponašanju. Ž podržavaju umjereno konzervativne stavove prema prigodnom seksu (relational) dok su M umjereno permisivni (recreational). M više iniciraju seksualnu aktivnost i manje su selektivni u pogledu partnerica.
Evolucijsko objašnjenje rodnih razlika.
Triversova hipoteza o roditeljskom ulaganju kaže da se muškarci reproduciraju naširoko (widely), a žene mudro (wisely). Razlike ne postoje u područjima u kojima su se oba spola morala prilagoditi na isti način, ali postoje u podrčju reproduktivnog ponašanja. Prirodnim odabirom preživljavaju oni koji imaju veću šansu za reprodukciju gena. Fizički dominantni muškarci lakše dolaze do žena i nastoje ženama ponuditi zaštitu i resurse kako bi bile sigurne da će potomci preživjeti, a one muškarcima nude mladenački i zdrav život koji sugerira dobre gene i plodnost te zbog toga muškarce privlače žene mladenačkog izgleda, a žene privlače muškarci koji imaju resurse. M su osobito ljubomorni na seksualnu prevaru, a Ž na emocionalnu.
Definicija rodne uloge.
Skup osobina, načina ponašanja, zadataka i očekivanja koja se pripisuju muškom i ženskom rodu.
Definicija roda.
Rod je socijalna konstrukcija određena ulogama, ponašanjima, zadacima, osobinama i očekivanjima koje određeno društvo smatra odgovarajućima za muškarce i žene u privatnom i javnom životu. To nije samo društveno konstruirana definicija M i Ž več i odnosa između njih.
Što najviše utječe na rodne uloge prema kulturalnom objašnjenju?
Kultura i njen utjecaj je jako vidljiv u očekivanjima kako se muškarci i žene trebaju ponašati. Iako u zadnje vrijeme jača utjecaj društveno-političkih i ekonomskih faktora.
Kako je definiran rodni identitet?
Društveno i psihološki spolom zadanim rođenjem te kulturnim i povijesnim okolnostima tijekom vremena te se može mijenjati u vremenu.
