2 Socijalne norme, uloge i rodni identitet

Question 1

Socijalne norme definicija!

Answer 1

Socijalne norme su pravila prihvaćenog i očekivanog ponašanja u nekoj situaciji.

Question 2

3 funkcije socijalnih normi

Answer 2

Norme imaju deskriptivnu i preskriptivnu funkciju. Odnosno opisuju kako se većina ljudi ponaša i kakvo ponašanje je normalno te propisuju što je socijalno prikladno ponašanje.
Norme služe kao referenti okvir unutar kojeg možemo pozicionirati vlastito ponašanje. Olakšavalu socijalno ponašanje i pomažu da znamo što možemo jedni od drugih očekivati.

Question 3

Nabroji univerzalne socijalne norme.

Answer 3

Temeljno univerzalne socijalne norme su tabu incesta, prelazak na intiminiju komunikaciju, odnosi s prijateljima i komunikacija koja vodi računa o statusnoj hijerarhiji.

Question 4

Ovisno o čemu variraju socijalne norme?

Answer 4

Ovisno o SPOLU i KULTURI.

Question 5

Socijalne uloge definicija.

Answer 5

Niz socijalnih normi koje definiraju kako se netko na određenoj poziciji treba ponašati. Dakle, definirane su čitavim skupom normi, ali neke su važnije od drugih. One imaju snažno djelovanje i internaliziraju se.

Question 6

Kršenje normi?

Answer 6

Kršenje manje važnih normi se tolerira, ali kršenje nekih važnih normi dovodi do ugrožavanja socijalne uloge i onda slijede sankcije.

Question 7

Socijalne uloge i status?

Answer 7

Socijalne uloge se razlikuju po statusu, a učinak statusa se prenosi na percepciju i samopercepciju osobina i prava pojedinca.

Question 8

Kako se koristi uživljavanje u socijalne uloge?

Answer 8

Uživljavanje u socijalne uloge koristie se kao tehnika za proširivanje uvida u svoje i tuđe ponašanje. U tu svrhu može se koristiti metoda zamjene uloga. Samo uživljavanje je temelj psihodrame i drugih intervencija u psihoterapijskim pravcima.

Question 9

Socijalne uloge i socijalna moć? Kada se koristi socijalna moć? Što se dobiva korištenjem?

Answer 9

Nositelji socijalnih uloga imaju i socijalnu moć, odnosno potencijal da utječu na druge ljude i odupiru se utjecaju drugih ljudi.
Koristi se u interpersonalnim odnosima kada kao pojedinci ili grupe nastojimo utjecati na tuđa ponašanja, stavove, vrijednosti ili emocije.
Korištenjem socijalne moći dobiva se nagrada, ali se pri tome troše i resursi moći.

Question 10

O čemu ovisi vrsta i veličina socijalne moći koju osoba ima? Nabroji vrste (izvore) socijalne moći.

Answer 10

Vrsta i veličina socijalne moći koju osoba ima ovisi resursima koje ona posjeduje.
Vrste su prisilna moć, moć nagrade, moć eksterta, informacijska moć, referentna moć, moć bespomoćnih, legitimna moć.

Question 11

Koje su najuočljivije različitosti među ljudima? Zašto su važne te osobine?

Answer 11

SPOL i RASNA PRIPADNOST. Te osobine su važne jer su važan dio pojma o sebi i ključne su u stvaranju osobnog i socijalnog identiteta.

Question 12

Jesu li muškarci i žene više međusobno slični ili različiti?

Answer 12

Individualne razlike između M i Ž su znatno veće nego razlike među spolovima. 1980ih su istraživanja smanjila stereotipe o veličini razlika.

Question 13

Navedi socijalno relevantne razlike među spolovima koje su istraživanja pokazala.

Answer 13

To su agresivnost, socijalna ovisnost i neovisnost, seksualnost i socijalna dominantnost.

Question 14

Rodne razlike u socijalnoj ovisnosti i neovisnosti: Kada se javljaju razlike i zašto?

Answer 14

U djetinjstvu. Dječaci više teže nezavosnosti i i definiraju svoj identitet kroz odvajanje od roditelja, dok djevojčice ostvaruju svoj identitet kroz socijalnu povezanost i tako daju prednost međuzavisnosti.

Question 15

Rodne razlike u socijalnoj ovisnosti i neovisnosti: Što je s razlikama u odrasloj dobi i koje su?

Answer 15

U odrasloj dobi razlike se stabiliziraju. M se češće usmjeravaju na zadatkne, a Ž na individualne odnose. M održavaju veze s velikim grupama prijatelja, dok se Ž potiče na pomaganje i pružanje podrške. M češće odabiru zanimanja koja povećavaju nejednakost, dok Ž biraju ona koja ju smanjuju ili su pomažuća. Obitelji su povezane zbog veza koje održavaju Ž te one više daju u dobrotvorne svrhe.

Question 16

Rodne razlike u socijalnoj ovisnosti i neovisnosti: Razlika u empatičnosti? Norme vezane uz empatiju.

Answer 16

Ž su uglavnom više empatične od M. To možće biti urođena spolna razlika, ali i posljedica socijalnih normi poput sljedećih. M i Ž smatraju prijateljstvo sa Ž ugodnijim u odnosu na prijateljstvo s M te se za empatiju i podršaku obračaju Ž. Ž se češće smiješe i uspješnije u prepoznavanju vlastitih i tuđih emocija te su vještije u pokazivanju emocija, osobito pozitivnih.

Question 17

Opiši rodnu razliku u socijalnoj dominaciji.

Answer 17

M se uvijek procjenjuje kao dominantnije i poduzetnije. M i Ž zapravo različito komuniciraju. M u komunikaciji naglašavaju socijalnu moć, odnosno ponašaju se direktivno, asertivno, prekidaju druge, gledaju direktno u oči i rijeđe se smješe te su bolji voditelji usmjereni na zadatak.
Ž komuniciraju demokratski te su uspješnije kao socijalne voditeljice koje grade timski duh, odnosno u transformacijskom vođenju.
Stil komunikacije ovisi o socijalnom kontekstu i izražava razlike u statusu i moći, a ne nužno spolne razlike.

Question 18

Opiši rodnu razliku u agresiji.

Answer 18

M pokazuju više agresije od Ž u upitnicima, laboratorijskim eksperimentima i životu. Međutim, ova rodna razlika ovisna je i o kontekstu. Ako se radi o fizički manje ugrožavajućim napadima, Ž nisu manje agresivne od M. M češće poćine teže fizičko nasilje, dok su žene češće pasivno agresivne, ali i jedni i drugi reagiraju na provokaciju.

Question 19

Opiši rodne razlike u seksualnosti.

Answer 19

Odnose se na razlike u stavovima prema spolnosti i asertivnom spolnom ponašanju. Ž podržavaju umjereno konzervativne stavove prema prigodnom seksu (relational) dok su M umjereno permisivni (recreational). M više iniciraju seksualnu aktivnost i manje su selektivni u pogledu partnerica.

Question 20

Evolucijsko objašnjenje rodnih razlika.

Answer 20

Triversova hipoteza o roditeljskom ulaganju kaže da se muškarci reproduciraju naširoko (widely), a žene mudro (wisely). Razlike ne postoje u područjima u kojima su se oba spola morala prilagoditi na isti način, ali postoje u podrčju reproduktivnog ponašanja. Prirodnim odabirom preživljavaju oni koji imaju veću šansu za reprodukciju gena. Fizički dominantni muškarci lakše dolaze do žena i nastoje ženama ponuditi zaštitu i resurse kako bi bile sigurne da će potomci preživjeti, a one muškarcima nude mladenački i zdrav život koji sugerira dobre gene i plodnost te zbog toga muškarce privlače žene mladenačkog izgleda, a žene privlače muškarci koji imaju resurse. M su osobito ljubomorni na seksualnu prevaru, a Ž na emocionalnu.

Question 21

Definicija rodne uloge.

Answer 21

Skup osobina, načina ponašanja, zadataka i očekivanja koja se pripisuju muškom i ženskom rodu.

Question 22

Definicija roda.

Answer 22

Rod je socijalna konstrukcija određena ulogama, ponašanjima, zadacima, osobinama i očekivanjima koje određeno društvo smatra odgovarajućima za muškarce i žene u privatnom i javnom životu. To nije samo društveno konstruirana definicija M i Ž več i odnosa između njih.

Question 23

Što najviše utječe na rodne uloge prema kulturalnom objašnjenju?

Answer 23

Kultura i njen utjecaj je jako vidljiv u očekivanjima kako se muškarci i žene trebaju ponašati. Iako u zadnje vrijeme jača utjecaj društveno-političkih i ekonomskih faktora.

Question 24

Kako je definiran rodni identitet?

Answer 24

Društveno i psihološki spolom zadanim rođenjem te kulturnim i povijesnim okolnostima tijekom vremena te se može mijenjati u vremenu.

Question 25

Konstrukcija roda na dvije razine.

Answer 25

Na individualnoj razini pojedinci oblikuju svoje rodne uloge i identitet kros svoje aktivnosti, a onda se ponašaju u skladu sa svojom rodnom ulogom.
Na društvenoj razini rod se oblikuje kroz procese koji definiraju odnose među i prema M i Ž.

Question 26

Čime je definirana različita podjela posla među M i Ž?

Answer 26

Specifičnom kulturom. Nije univerzalna u različitim kulturama.

Question 27

Zbog čega se mijenjaju rodne uloge?

Answer 27

Zbog promjena u kulturi i širim društvenim odnosima. Društva postaju mobilnija, dinamičnija i demokratičnija. Mijenjaju se zakonske prakse te rodne uloge postaju sve manje određene kulturom, a više društveno-političkim i ekonomskim faktorima. Tome je doprineslo puno biračko pravo žena i feministički pokret.

Question 28

Specifičnost ženskih ljudskih prava?

Answer 28

Suština opće deklaracije o ljuskim pravima je da zaštite pojedinca od zloporabe državne moći protiv nje ili njega. Međutim, ženska ljudska prava često ne povređuje država nego fizičke osobe (članovi obitelji) koje su zaštićene od kazne jer se država u pravilu ne miješa u privatnu sferu. Neka ljudska prava su stoga specifična za žene jer ih njihovo kršenje pogađa upravo zato što su žene. To su sloboda od spolne diskriminacije, RUNa i sloboda reproduktivnog samoodređenja.