4 Flashcards
Koju je dimenziju globalizaciji dao kapitalizam 19. stoljeća, a koju kapitalizam druge
polovice 20. stoljeća?
- stoljeće - sociokulturna dimenzija
druga polovica 20. stoljeća - nez ups
Prema P. Leonardu, što je sve utjecalo na globalizaciju kao suvremeni kapitalistički razvoj?
promjene na tržištu, u potrošnji, u tehnologiji i u promjeni uloge države, promjene porast moći izvan države
Koja su ključna obilježja postfordizma, a koja „naslanjajuće proizvodnje“?
postfordizam - razvoj novih tehnoloških procesa, rastuća globalizacija kapitala, geografska mobilnost investicija i svjetsko tržište potrošnje
naslanjajuća proizvodnja - proizvod mora biti lako sklopiv, radnici moraju biti lako prilagodljivi poslu, inventivnost mora malo koštati i biti just in time
Što je globalizacija prema A. Giddensu?
složen skup procesa koji potiče mješavina političkih i ekonomskih utjecaja, mijenja svakodnevni život i istodobno stvara nove nadtradicionalne sustave i snage
Tko čini transnacionalnu kapitalističku klasu?
izvršni direktori transnacionalnih kompanija i njihove lokalne partnere, ,,globalizirane državne birokrate’’, ,,kapitalistički inspirirane političare i stručnjake’’ i ,,konzumerističke elite’’
S koja četiri aspekta možemo razumjeti globalizaciju?
politički
kulturni
ekonomski
tehnološki
Kakvom globalizaciju vidi Th. Friedman, a kakvom J. Gray?
Friedman - pozitivno, ,,revolucija izvana’’
Gray - skeptičan
Čime Hardt i Negri argumentiraju globalizaciju kao imperij?
kažu da korporacije danas izravno strukturiraju i oblikuju područja i stanovništvo, transnacionalne korporacije izravno raspoređuju radnu snagu na svjetskom tržištu te kontroliraju stanovništvo i resurse, biopolitički strukturiraju svijet i ostvaruju biomoć
Zašto U. Beck nove okolnosti globalnog društva naziva društvom rizika?
jer je nestalo konsenzusa o napretku, nezabrinutost za ekološke posljedice i optimizma kontrole
Kojih je osam pozitivnih učinaka donijela globalizacija prema U. Becku?
geografska ekspanzija uvjetovana međunarodnom trgovinom, globalnim tržištem novca i rastom transnacionalnih kompanija
revolucija komunikacijske i informacijske tehnologije
univerzalnost zahtjeva za ljudskim pravima
nastajanje globalne kulturne industrije
razvijanje postnacionalne, policentrične svjetske politike
postavljanje siromaštva kao svjetskog problema
naglašavanje problema destrukcije okoliša
ukazivanje na mjestimične transkulturne konflikte
Kada je riječ o globalizaciji, oko kojih se šest točaka razilaze „skeptici“ i „globalisti“?
oko samog koncepta
oko nositelja moći
oko shvaćanja kulture
oko ekonomije
oko pitanja nejednakosti
oko svjetskog poretka
Kakve reakcije može u nacijama izazvati strah od globalizacijskog brisanja nacionalnih
posebnosti?
može doći do jačanja nacionalnog identiteta i otpora prema vanjskom kao neprijateljskom, a može doći i do komercijaliziranja lokalne egzotike
Koje se sve skupine i organizacije javljaju kao antiglobalistički pokreti?
inicijativa protiv ekonomske globalizacije (INPEG)
udruga za zaštitu okoliša (Greenpeace, WWF, FOE)
ljevičarske skupine
sindikati
kršćanske skupine
pacifisti
borci za ljudska prava
Protiv čega se bune i opiru antiglobalizacijski pokreti prema U. Becku?
bune se protiv određenih aspekata globalizacije koje smatraju negativnima
Koje su četiri ključne optužbe na račun WTO-a?
ekonomskim pitanjima daje prednost pred brigom za okoliš, dobrobiti životinja, pa čak i ljudskim pravima
podriva nacionalni suverenitet
nedemokratičan je
povećava nejednakost
Kojih pet oblika/segmenata globalizacije ističe F. Jameson?
tehnologijski oblik
politički oblik
kulturni oblik
ekonomski oblik
društveni oblik
Što su obilježja „mreže“, a što „tržišta“ prema J. Rifkinu?
mreže - povjerenje, zajednički interese, prisni odnosi i suradnja
tržišta - nepovjerenje, vlastiti interesi, neposredne transakcije i nadmetanje
Koja su obilježja američkog, a koja europskog sna prema J. Rifkinu?
američki san - sloboda kao izraz samostalnosti, osobna imovina i neovisnost, gospodarski rast, povezanost s vjerskom baštinom i duboka religioznost, sklonost asimiliranju, vrijednost domoljublja, podrška vojnoj sili, individualistička usmjerenost
europski san - sloboda kao izraz uklopljenosti, kakvoća življenja i uzajamna ovisnost, održivi razvoj, izraženost slobodnog vremena i posvećenosti samom sebi, očuvanje kulturnog identiteta (multikulturalnost), vrijednost kozmopolitizma, podrška diplomaciji i humanitarnoj pomoći, globalna usmjerenost
Kakav je svijet danas, tj. koja dva tumačenja danas postoje, prema Šonje, V. i Polšek, D.?
Optimistično: svijet napreduje u svakom pogledu, ljudi su bogatiji, slobodniji, žive u
demokraciji, sve je manje gladnih, a srednji sloj sve je brojniji
Pesimistično: tehnologija izaziva napetosti, roboti i umjetna inteligencija istiskuju ljudski rad
i pamet, porast nejednakosti i korupcije, izbjeglice nadiru prema Europi, klimatske promjene
Unatoč porastu globalne nejednakosti liberalizam je donio boljitak za većinu. Koja tri argumenta za to navode Šonje i Polšek?
- Globalizacija je donijela smanjenje nejednakosti ( u Kini, Aziji i Srednjoj i Istočnoj Europi.
- Ekonomska sudbina ljudi određena je mjestom rođenja: 80% globalne ekonomske
nejednakosti određena je stupnjem razvoja zemlje. - Visok rast životnog standarda u proteklih 30-40 godina zabilježen je kod 70% donjih slojeva
Koja su tri ključna obilježja četvrtog vala globalizacije, prema K. Schwabu?
kibernetika (kibernetski kriminal), klimatske promjene i sve veća prijetnja
virusa
