2 Flashcards

1
Q

Što se u suvremenom svijetu uzima kao ključna konkurentska i komparativna prednost pojedinih zemalja?

A

znanje i vještina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Kakav je odnos prema obrazovanju u bogatim, a kakav u siromašnim zemljama?

A

bogate zemlje - zagovaraju demokratizaciju čija je važna sastavnica pravo na obrazovanje stanovništva; zagovaraju znanstveno-istraživački razvoj koji je pretpostavka razvoja i usavršavanja suvremene tehnologije - obrazovanje, znanost i visoka tehnologija su ključni pokazatelji standarda

siromašne zemlje - obrazovanje, posebice visoko, i znanost privilegij uskog sloja društva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Koji su faktori bitni za razvoj obrazovanja u nekom društvu?

A

ekonomski
demografski
socijalni uvjeti
tehnološke inovacije
institucionalno uređenje
planiranje obrazovanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Što je predstavljalo obrazovanje tijekom povijesti i koji tipovi postoje prema R. Collinsu?

A

obrazovanje predstavlja mnogostruku borbu slojeva za dominacijom, ekonomskom korisnošću i za ugledom

tri tipa obrazovanja: obrazovanje kao stjecanje praktičnih vještina
obrazovanje kao potvrđivanje statusne pripadnosti
obrazovanje kao školovanje za birokraciju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Što je pokazalo istraživanje H. Hymana?

A

gornje i srednje klase u obrazovanju vide sredstvo za ,,popravljanje’’ svoje društvene pozicije, donje klase smatraju da svoj položaj ne mogu mijenjati obrazovanjem - pripadnici radničke klase manje polažu na obrazovanje, nije im stalo do postizanja višeg statusa na poslu, uvjereni su da im male mogućnosti za napredovanje te da im u tome obrazovanje ne pomaže

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Koje su osnovne funkcije škole prema R. Dahrendorfu?

A

funkcija socijalizacije
funkcije raspoređivanja socijalnih pozicija pojedinaca
funkcije proširivanja slobodnog vremena

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Koju zadaću dobiva škola u kapitalizmu prema A. Toffleru i I. Illichu?

A

reprodukcija društvene nejednakosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Kakav je odnos obrazovanja glede rodnih i etničkih razlika?

A

rodne razlike - skriveno veće očekivanje od dječaka nego od djevojčica, djevojčice manje slobodne u biranju vlastite karijere u odnosu na dječake

etničke razlike - djeca etničkih skupina češće nastavljaju školovanje od bijele djece

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Koja se pitanja postavljaju pred društvo kada je riječ o očekivanjima od obrazovanja, te koje ,,spojeve’’ ima obrazovanje s vanjskim svijetom prema Lesourneu?

A

pitanja:
upravljanje odgojno-obrazovnim sustavom
vrednovanje rezultata rada
demokratičnost odnosa škola-društvo
položaj nastavnika u društvu

spojevi:
s tržištem rada
s tržištem obrazovanja
sa svijetom medija
s informacijskim društvom
s društvenim nepriznavanjem nastavničke profesije
s političkim svijetom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Što je ,,sadržajna gustoća’’, a što ,,generacijska gustoća’’?

A

sadržajna gustoća - internaliziranje i podruštvljivanje svakodnevnog znanja koje se gotovo dnevno gomila, a škola ga treba apsorbirati i objasniti mladima

generacijska gustoća - proces proširenja dodir mladih sa starijim generacijama i gubljenje generacijskih razlika glede uključenosti u aktualne probleme u kojoj stariji zaostaju s mladima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Na koje tri razine konflikata u društvu treba utjecati škola prema Cifriću?

A

socijalizacijski konflikt
konflikt diferenciranja
konflikt pluralizma

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Koju ulogu preuzima škola u tranzicijskim uvjetima hrvatskog društva prema Cifriću?

A

ulogu posredovanja društvenih vrijednosti i ulogu posredovanja novih znanja - orijentacijskih i upotrebnih vrijednosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

U kakav odnos stavljaju znanost i obrazovanje prema globalnom društvenom razvoju?

A

znanost i obrazovanje imaju nezaobilaznu ulogu u razvoju društva - implementirane su socijalne procese

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Kada niču prva sveučilišta u Europi i koja su najpoznatija?

A

tijekom 11. st.
Bologna - 1088.
Pariz - 1231.
Oxford - 1167.
Cambridge - 1209.
Prag - 1347.
Beč - 1365.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Što je scijentistički pokret i koja mu je uloga u razvoju znanosti?

A

grupa ljudi koji vjeruju da je znanost pravi put do istine

pomogli u institucionalizaciji znanosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Koja je uloga sveučilišta prema I. Cifriću?

A

proizvođenje znanja
posredovanje znanja
dodjeljivanje titula kao društvene legitimacije socijalnog prestiža
završetak obrazovanja

17
Q

Što je paradigma u znanosti prema T. Kuhnu, a što prema G. Ritzeru?

A

Kuhn: univerzalno prihvaćeno znanstveno dostignuće koje nekoj zajednici praktičara za određeno vrijeme pruža model-probleme i rješenja

Ritzer: fundamentalna slika premeta unutar znanosti, najšira jedinica konsenzusa unutar znanosti i služi za definiranje jedne znanstvene zajednice od druge

18
Q

U čemu je razlika između teocentrične s jedne strane, i antropocentrične i tehnocentrične interpretacije svijeta s druge strane?

A

teocentrična u središte stavlja boga, antropocentrična i tehnocentrična u središte stavlja čovjeka i tehniku

19
Q

U čemu je razlika između mitske i znanstvene slike svijeta?

A

znanstvena slika svijeta počiva na autoritetu eksperimenta i promatranja

20
Q

Koje su četiri kategorija tehničkih novina prema C. Freemanu?

A

rubne novine
korjenite novine
tehničke revolucije
tehničke mutacije

21
Q

Koje su značajke paradigme informatičke tehnologije prema M. Castellsu?

A

informacija je glavna tehnološka sirovina
učinci novih tehnologija proširuju se na područje individualnog i kolektivnog postojanja
počiva na logici umrežavanja
fleksibilnost
sposobnost povezivanja specifičnih tehnologija

22
Q

Što donosi scientific managment u proizvodnju?

A

oslanjanje na znanstveno istraživanje

23
Q

Koje su tri komponente postposlovnog društva, te tko su ,,radnici znanja’’ prema P. Druckeru?

A

informacija, management i umni radnik

radnici znanja - novi kapitalisti

24
Q

Što čini intelektualni kapital prema L. Edvinssonu?

A

ljudski i strukturalni kapital

25
Q

Na što je usmjerena Liessmannova kritika društva znanja, tj. što se događa sa školom i obrazovanjem?

A

događa se degradacija obrazovanja

26
Q

U čemu se razlikuju znanstvenik i znanstveni menadžer po Liessmannu?

A

znanstveniku je cilj istina, znanstvenom menadžeru efikasnost

27
Q

Koji je osnovni problem i pogreška u ,,rangiranjima’’ kroz proces obrazovanja?

A

misao o vrednovanju i rangiranju pokušava stvoriti poduzeća koja bi valjalo mjeriti prema njihovim tržišno usmjerenim rezultatima, čime se gubi kvaliteta obrazovanja jer se brojkama samo označavaju mjesta onoga koji je bolji i onoga koji je lošiji

28
Q

Što označava ,,tehnoznanost’’ za E. Morina.?

A

odnos tehnike i znanosti:
1. znanost treba tehniku da bi mogla provoditi eksperimente, a provodila je eksperimente da bi mogla provjeriti spoznaju
2. tehnička manipulacija je bila u službi znanosti, ali je i znanost sve više služila tehničkoj manipulaciji
3. tehnika je stavljena u službu ekonomije s ciljem gospodarskog rasta, a profit sve više ulazi u znanost kroz istraživanja na području kemije i genetike

29
Q

Koje su glavne komponente Bolonjskog procesa?

A
  1. zajednička suradnja na području određivanja lako prepoznatljivih u usporedivih stupnjeva te uvođenja dodatka diplomi u svrhu promicanja zapošljavanja europskih građana i međunarodne konkurentnosti europskog sustava visokog obrazovanja
  2. uvođenje stupnjeva koji se temelje na dva ciklusa: preddiplomski i diplomski
  3. suradnja u određivanju bodovnog ustava kao što su ECTS bodovi, kao prikladnog sredstva u promicanju najšire razmjene studenata
  4. suradnja u promicanju mobilnosti
  5. suradnja u promicanju europske suradnje u osiguranju kvalitete k cilju razvijanja usporedivih kriterija i metodologija
  6. suradnja u razvijanju i promoviranju europske dimenzije u visokom obrazovanju s obzirom na strukturiranje i razvoj kurikuluma, integriranim programa studija, izobrazbe i istraživanja