33

Question 1

Kako se može shvaćati rad, a kako vlasništvo?

Answer 1

rad - kao prokletstvo: stari zavjet u radu vidi kaznu za neposluh, kao spas: Reformacija u radu traći mogućnost i potvrdu spasenja, kao sredstvo bogaćenja

rad je svjesna i svrsihodna djelatnost koju čovjek poduzima kako bi sebi i svojim bližnjima osigurao egzistenciju, svaka aktivnost koja zahtijeva fizički i mentalni napor a čija je svrha proizvoditi dobra i usluge nužne za zadovoljenje ljudskih potreba

vlasništvo - pravo pojedinca da raspolaže materijalnom i duhovnom imovinom koju je priskrbio vlastitim radom, nasljeđem ili rentom od već postojeće imovine

Question 2

Koja je razlika između tradicionalno shvaćene karijere i fleksibilne karijere?

Answer 2

fleksibilna karijera se često mijenja na temelju promjena osobnih interesa, sposobnosti i vrijednosti i primjena u radnom okruženju, za razliku od tradicionalne, zaposlenici preuzimaju najveću odgovornost za upravljanje svojim karijerama, tj. zaposlenik može napraviti pauzu od jedne karijere kako bi gradio drugu, dok se kod tradicionalne gradi jedna karijera

Question 3

U čemu je osnovna razlika između socijalističke i kapitalističke ekonomije?

Answer 3

socijalistička - centralno-planska, netržišna, vlast donosi planove gospodarskog razvoja, produktivnosti i raspodjele ostvarene dobiti, državno vlasništvo

kapitalistička - određena tržištem, tehnološki naprednija, konkurentnija, bogatija i slobodnija, vlasništvo određeno kao pravo pojedinca

Question 4

Što označava pojam „socijalistički egalitarizam“?

Answer 4

ideologijski konstrukt socijalizma kojim se oblikuje poželjno ponašanje prosječnosti i osrednjosti u svemu, a što je pretpostavka sigurnosti vladajuće partije za lakšu kontrolu naroda

Question 5

Koji su teorijski pristupi u tumačenju porijekla jaza bogati – siromašni?

Answer 5

teorija imperijalizma - kolonijalizam je posljedica traganja za tržištem, jeftinim sirovinama i radnom snagom
teorija zavisnosti - bivše kolonije zavisne o bivšim gospodarima
teorija svjetskog sustava - zemlje jezgre, poluperiferije i periferija

Question 6

Koje su osnovne razlike i obilježja industrijskoga i postindustrijskog društva?

Answer 6

industrijsko: materijalni proizvodni faktori, ekonomska racionalnost, materijalna efikasnost, profitni motiv, kapitalska logika, kratkoročna usmjerenost, ideologizacija, velika poduzeća, hijerarhijsko upravljanje, tržišno-planska regulacija, konkurencija

postindustrijsko: simbolički proizvodni faktori, društvena racionalnost, ekološke i humane vrijednosti, samopotvrda čovjeka, poduzetnička logika, dugoročne strategije, standardizacija, diverzifikacija poduzeća, mrežna upravljačka struktura, informacijsko tržišno gospodarstvo, međusobna ovisnost

Question 7

Koja su obilježja suvremenog kapitalizma prema M. Castellsu?

Answer 7

fleksibilnost upravljanja, decentralizacija i umreženost poduzeća, rast moći kapitala u odnosu na radnu snagu, sve veća individualizacija i diverzifikacija radnih odnosa, masovno uključenje žena u plaćenu radnu snagu, intervencija države u svrhu deregulacije države, povećana globalna ekonomska konkurencija

Question 8

Što određuje fordizam (tajlorizam) i postfordizam, a što tojotizam?

Answer 8

fordizam - masovna proizvodnja i visok stupanj podjele rada
tojotizam - potpuna kontrola, decentralizacija inicijative, timska uključenost radnika
postfordizam - fleksibilnost i inovativnost proizvodnje, decentralizacija rada, uvježbavanje za opće vještine, trajno doškolovanje

Question 9

Koji sektor djelatnosti dominira u suvremenom društvu i zašto?

Answer 9

kvartarni - postindustrijska društva naglašeno razvijaju informacijsku tehnologiju i sve djelatnosti vezane uz nju, suvremeno društvo se oslanja na individualizam u karijeri stručnjaka što najviše podržava kvartarni sektor

Question 10

Na kojem primjeru J. Gray pokazuje dominaciju kapitala nad radom?

Answer 10

primjer ,,Ordo-liberalizma’’ - tržište se ne svodi na prirodno stanje slobode, već na složenu i suptilnu instituciju koju uvijek iznova treba reformirati
primjer pada cijene rada koja se ostvaruje time što brojne razvijene zemlje prebacuju proizvodnju u zemlje u razvoju gdje su troškovi rada daleko niži - primjer Njemačke: poduzeća srednje veličine (trećina od 1000) planiraju preseliti dijelove proizvodnje u postkomunističku istočnu Europu gdje su nadnice niske i slabije je društvena i ekološka regulacija

Question 11

Koja su ključna obilježja u razvoju modernog kapitalizma?

Answer 11

racionalnost i disciplina u radu, uvažavanje tržišta, pozitivan odnos prema privređivanju

Question 12

Što sa sobom donosi kapitalizam tamo gdje se javlja prema P. Bergeru?

Answer 12

preobražaj

Question 13

Po čemu se razlikuje moderni svijet Europe 19. stoljeća od tradicionalnog društva?

Answer 13

brojnom i heterogenom populacijom
visokim stupnjem industrijalizacija
kapitalističkom tržišnom ekonomijom
specifičnom socijalnom diferencijacijom i podjelom
teritorijalnim i administrativnim sustavom baziranim na nacionalnim državama u kojima je građanstvo u članstvo u civilnim organizacijama politički oblikovano i strukturirano
dominacija znanosti i tehnologije

Question 14

Donosi li kapitalistički razvoj kroz tehnološki napredak jednako pozitivne učinke u
tehnološkom i u socijalnom smislu?

Answer 14

ne

Question 15

Koja su ključna obilježja suvremenoga društva (postmoderniteta) i što donosi
„mekdonaldizacija“?

Answer 15

mnoštvo tv programa, široka dostupnost interneta, usmjerenost slobodnog vremena na boravak u trgovačkim centrima, turizam usmjeren na egzotične destinacije, povećanje znanja pomoću multimedijskih atrakcija

mekdonalizacija donosi osamljivanje pojedinca

Question 16

Kakav je odnos kapitalizma prema uporabi vremena te prema kulturnim razlikama?

Answer 16

nastoji se uštedjeti vrijeme kako bi se njime ovladalo, fizičko vrijeme postaje najveća zapreka neposrednosti ljudske komunikacije

tehnologija zanemaruje kulturne razlike, nastoji premostiti sociokulturne razlike zbog isplativosti njena korištenja

Question 17

Koje se tri vrste prigovora kapitalizmu mogu izdvojiti?

Answer 17

diskriminacija žena u plaći, u izboru zanimanja i u pravu na obrazovanje
problem rad-obitelj; sve je više obitelji s oba roditelja u radu izvan obitelji, produživanje radnog tjedna, sve kraće vrijeme boravka roditelja s djecom, zaposlene majke su pred dvostrukim pritiskom
problem socijalne nesigurnosti; porast nezaposlenosti, nestanak zaposlenja na neodređeno vrijeme, smanjena mogućnost napredovanja u karijeri

Question 18

Što znači da je kapitalizam u Hrvatskoj dočekan kao ambivalentan cilj?

Answer 18

politički je afirmiran kao evidentan pokazatelj kraja socijalizma i put u samostalnu ekonomiju, bio je iskorak u neizvjesnost glede sigurnosti radnih uvjeta i plaća, socijalne i zdravstvene zaštite, stanja životnog standarda

Question 19

Koje je predispozicije za brzo uključivanje u razvijenu Europu Hrvatska imala na početku
1990-ih?

Answer 19

sociokulturne - kvalitetan prosjek obrazovanja stanovništva
gospodarske - najrazvijeniji dio Jugoslavije uz Sloveniju
povijesno-političke - uključenost u Austro-Ugarsku Monarhiju

Question 20

Što građani očekuju od države u „hrvatskom“ kapitalizmu?

Answer 20

socijalna osjetljivost
socijalna pravednost
pravovremenost

Question 21

Što pokazuje „stara paradigma“ o ulozi države u ekonomiji?

Answer 21

ako je državna kontrola ekonomije visoka, niska je razina tržišne samoregulacije
ako je državna kontrola ekonomije niska, razina tržišne regulacije je visoka

Question 22

Kakva je socijalna struktura Hrvatske u tranzicijskom razdoblju prema J. Županovu?

Answer 22

nez ups

Question 23

Čime je Hrvatska deficitarna u prvim godinama tranzicije?

Answer 23

nez ups

Question 24

Koje se tri skupine ciljeva žele postići privatizacijom u Hrvatskoj?

Answer 24

gospodarski
politički
socijalni

Question 25

Što obilježava „modelski dualizam“ kapitalizma u Hrvatskoj prema J. Županovu?

Answer 25

snažan državni kapitalizam i slab poduzetnički kapitalizam

Question 26

Kako građani ocjenjuju privatizaciju u Hrvatskoj?

Answer 26

zanemarivo mali broj je sasvim zadovoljnih, vrlo visok postotak krajnje nezadovoljnih
najnezadovoljniji stručnjaci, radnici, poslodavci i umirovljenici

Question 27

Koje se elite prepoznaju kroz razdoblje druge polovice 20. st. na Istoku i Zapadu, prema
Katunariću?

Answer 27

Bobosi, Trećeputaši, Kolibri

Question 28

Koje su četiri ključne odrednice ekonomske elite u postsocijalističkim zemljama?

Answer 28

ekonomsku elitu čine osobe ili skupine koje kontroliraju najvažnije resurse u društvu,

koje imaju strateške položaje u ekonomskim organizacijama,

koje imaju stvaran utjecaj na donošenje bitnih nacionalnih odluka

i čija poduzeća imaju znatnu ulogu u nacionalnom gospodarstvu temeljem svoga ekonomskog uspjeha ili položaja na tržištu

Question 29

Prema Rogićevoj kulturnoj tipologiji kojih je šest tipova kapitalista (gospodarskih sudionika
u Hrvatskoj) moguće prepoznati?

Answer 29

vodovodni kapitalist
štreber
rentijer
grabežljivac
misionar
fautovski tip

Question 30

Koja četiri koncepta korporacijskog upravljanja navodi Čengić te kojemu daje prednost?

Answer 30

klasični koncept korporacije kao funkcije temeljnih interesa dioničara
koncept korporacije kao funkcije ostvarivanja menadžerske moći
koncept korporacije kao ,,mreže ugovornih odnosa’’
koncept korporacije kao proizvodnog tima ravnopravnih aktera - daje prednost

Question 31

Koja tri tipa kapitalizma razlikuje K. Schwab?

Answer 31

dioničarski
državni
dionički

Question 32

Koja su četiri dionika ključna danas za opstanak (blagostanje) ljudi i planeta, prema K.
Schwabu?

Answer 32

1) Tijela javnih vlasti (država, pokraina…)
2) Građansko društvo (sa svim nevladinim udrugama)
3) Trgovačka društva (privatni sektor)
4) Međunarodna zajednica (UN, WTO, OECD, EU, ASEAN)

Question 33

Što su postali podatci u suvremenom umreženom društvu, prema A. Keenu?

Answer 33

nova valuta umreženog doba

Question 34

Koja tri značenja dobivaju podatci u suvremenom umreženom društvu, prema A. Keenu?

Answer 34

prirodno bogatstvo
roba
oružje

Question 35

Koji su razlozi da Hrvatska nije bila uspješna nakon 1990. u uklapanju u „međunarodnu
podjelu rada“, prema Šonje i Polšeku?

Answer 35

neefikasnost; korupcija i opća slabost u upravljanju javnim sustavima