2. Organizacijski dizajn i struktura Flashcards

1
Q

Što je organizacija?

A

Organizacija je skupina ljudi koji zajedno rade na postizanju istog cilja. Kako bi bili efektivni, grupa mora pronaći najbolji način kako organizirati posao koji mora biti obavljen da bi postigli ciljeve organizacije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Što je organizacijska struktura?

A

Organizacijska struktura određuje kako su zadaci podijeljeni, grupirani i koordiniranu u organizaciji. Svaka organizacija ima struktura koja razjašnjava radne uloge članova organizacije tako da svi razumiju svoje obveze u organizaciji.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Koja je uloga strukture u organizaciji?

A

Tvrtke koriste organizacijski grafikon koji prikazuje strukturu organizacije, vezu između članova organizacije i rangove svih pozicija u organizaciji.
Formalna struktura organizacije pruža dvije važna uloge za članove organizacije.
1. Struktura organizacije razjašnjava uloge članova organizacije, tako da svaki član zna koji je njegov posao i zadatak i tko je njemu nadređeni.
2. Struktura diktira koliko kontrole član organizacije ima u svom poslu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Što je organizacijski dizajn?

A

Organizacijski dizajn je način na koji članovi organizacije istu strukturiraju i njome upravljaju. Obuhvaća i plan i proces.
Organizacijski dizajn je i plan strukture i upravljanja organizacijom te proces izvršavanja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Koje su teorije i principi organizacijskog dizajna?

A
  1. Birokratski dizajn
  2. M - dizajn
  3. U - dizajn
  4. Matični dizajn
  5. Mehanistički i organski dizajn
  6. Heterahijski dizajn
  7. Dizajn odgovorne autonomije
  8. PARC dizajn (međuljudski odnosi - integracije kulture i ljudi s elementima dizajna)
  9. Dizajn temeljen na institucionalnoj teoriji
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Što je birokratski dizajn?

A

Weberov birokratski dizajn je klasični model organizacijskog dizajna koji se koristi i dana. Uključuje strukturiranje organizacije hijerarhijski sa formalnim pravilima i procedurama koji upravljaju organizacijom i njenim članovima.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Što je M-dizajn?

A

M-dizajn, ili multidimenzionalni dizajn, je pokušaj da se stvore kvazi-neovisna poduzeća u okviru veće organizacije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Što je U-dizajn?

A

U-dizajn, ili oblik jedinica, je organizacija koja je strukturirana oko jedinica podijeljenih po funkcijama i njima se upravlja centralno.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Što je matični dizajn?

A

Matični dizajn pokušava koristit prednosti M-dizajna i U-dizajna tako da svaka organizacijska jedinica odgovara različitim organizacijskim vođama za različite aspekte rada koje obavlja jedinica.
No, matični dizajn ima nedostatak gdje jedinice i članovi imaju više od jednog nadređenog kojem odgovaraju, što može kreirati sukob i zbunjenosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Što je mehanistički i organski dizajn?

A

Mehanistički i organski dizajn su dva opća načina kako organizacija može biti dizajnirana. Organska stukruta je karakterizirana sa niskom razinom specijalizacije posla, manje slojeva menadžmenta, decentraliziranim donošenjem odluka i malo nadgledanja. Karakteristike mehanističke organizacije su visoka razina organizacijske složenosti, formalizacijom i centralizmom.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Kakav je heterarhijski dizajn?

A

Hezerarhija je gdje više ljudi vlada/upravlja. Odličan primjer heterarhijske strukture su tri grane vlade SAD-a, koje ni jedna samostalno ne upravljaju SAD-om. Važan koncept o tom dizajnu je da odbacuje strogu hijerarhiju autoriteta u kojoj postoji samo jedan vođa na svakoj razini organizacije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Kakav je dizajn odgovorne autonomije?

A

Odgovorna autonomija je dizajn gdje pojedinac ili grupa u organizaciju ima autonomiju odlučiti o najboljem načinu djelovanja, ali je odgovoran za ishod odluke. Dobar primjer je odgovorne autonomije bio bi neovisni znanstveni istraživač koji odlučuje što će istraživati, ali je odgovoran recenziji (peer review) koja ocjenjuje korisnost istraživanja. Odgovorna autonomija je dizajn koji uklanja hijerarhiju autoriteta.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Kakav je PARC dizajn?

A

PARC dizajn - međuljudski odnosi - integracija kulture i ljudi s elementima dizajna)
PARC je akronim za people, architecture, routine and culture (ljudi, arhitektura, rutina i kultura). Neki teoretičari ga koriste u školi ljudskih odnosa da definiraju organizaciju koja prepoznaje važnost ljudskog elementa i organizacijske kulture u organizacijskom dizajnu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Kakav je dizajn temeljen na institucionalnoj teoriji?

A

Institucionalna teorija predlaže da okoliš, uključujući i stroge vanjske propise i blage koncepte koji daju smisao, utječe na dizajn organizacije.
Blagi koncepti uključuju priče, mitologiju i običaje koji se mogu kopirati od sličnih organizacija.
Vanjski propisi se nameću organizaciji umjesto da se dobrovoljno integriraju u nju. Vanjski propisi mogu obuhvaćati zakone, propise i profesionalne zahtjeve koji su nametnuti organizaciji i njenim članovima.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Koje su vrste tradicionalnog organizacijskog dizajna?

A
  • Dizajn jednostavne strukture
  • Dizajn funkcionalne strukture
  • Dizajn divizijske strukture
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Koje su vrste suvremenog organizacijskog dizajna?

A
  • Matrični dizajn organizacijske strukture
  • Timski dizajn strukture
  • Mrežni dizajn strukture (vitka struktura – lean structure)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Kakav je dizajn jednostavne strukture?

A

Jednostavna struktura je osnovna organizacijska struktura s niskom departmentalizacijom, malo specijalizacije rada, širokim rasponom kontrole, centraliziranim autoritetom (obično vlasnik ima većinu moći) i malo formalizacije ili pravila koja upravljaju redom. Organizacije koje koriste jednostavnu strukturu obično su ravne jer nema mnogo hijerarhijskih razina, poput onoga što sada vidite na zaslonu.
Ovaj dijagram jednostavne strukture prikazuje mali start-up posao, u kojem je jednostavna struktura vrlo česta, s nekoliko zaposlenih i vlasnikom koji upravlja i kontrolira većinu poslovnih funkcija. Budući da je u ovom poduzeću za uređenje okoliša ograničen broj zaposlenika, potrebno je da svaki zaposlenik obavlja više funkcija u različitim područjima organizacije, stvarajući malo, ako postoji, odjela. Politike, postupci i pravila ograničeni su u jednostavnoj strukturi zbog širokog raspona kontrole i ograničene specijalizacije rada. Naravno, jednom kada se tvrtka za uređenje okoliša proširi, više će vjerojatno prerasti svoju jednostavnu dizajnersku strukturu i preći u složeniju strukturu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Kakav je dizajn funkcionalne strukture?

A

Funkcionalna se struktura usredotočuje na praktičnu specijalizaciju pri čemu se slični ili srodni profesionalni specijaliteti grupiraju (također se nazivaju i departmentalizacija). Odjel grupira radnike sa sličnim radnim ulogama u radne jedinice na temelju proizvoda ili usluge, djelatnosti koje obavljaju zaposlenici, razine vještine ili stručnosti, vrsta kupaca ili resursa. U ovim specijaliziranim radnim jedinicama postoje eksplicitni naslovi poslova, lanac zapovijedanja, odnosi za izvještavanje i dobro definirani kanal komunikacije kako bi se povećala njihova funkcionalnost.
Funkcionalna organizacija osmišljena je na snažnoj hijerarhiji. Koristeći ideju departmentalizacije, organizacija će biti podijeljena na pojedine odjele, gdje svaki odjel ima određenu funkciju i svi odjeli djeluju neovisno za izvršavanje organizacijskih ciljeva. Ako pogledate ovaj dijagram funkcionalne strukture, možete vidjeti kako se odjeli kao što su prodaja i marketing, financije i računovodstvo, služba za korisnike, ljudski resursi, dizajn i izgradnja i održavanje grupiraju prema njihovoj specijalizaciji. Ako pogledamo jedan od ovih odjela, uzmimo za primjer financiranje, možemo vidjeti iste vrste pojedinačnih naslova poslova, izvještajne odnose i kanale komunikacije koji također postoje unutar ove funkcionalne strukture. Funkcionalni organizacijski dizajn je najprikladniji kada organizacija funkcionira oko samo jednog proizvoda ili usluge, poput uređenja okoliša. To omogućava jedinicama koje djeluju na pojedinačnom mjestu, kao što su prodaja i marketing, financije i računovodstvo, služba za korisnike, ljudske resurse, projektiranje i izrada i održavanje da ispune svaki pojedinačni zadatak koji se odnosi na proizvodnju i prodaju tog proizvoda ili usluge.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Kakav je dizan divizijske strukture?

A

Dizajn divizijske strukture pruža većim tvrtkama sposobnost da odvoje velike dijelove poslovanja u poluautonomne jedinice ili odjele. Ove se skupine se same upravljaju i usredotočuju se na mali broj aspekta poslovanja s vlastitim ciljevima. Primjeri kako se odjeljenja mogu podijeliti uključuju prodavače koji pokrivaju isti zemljopisni položaj ili dizajnere koji rade na istoj liniji proizvoda.
Za razliku od odjela, odjeljenja imaju veću autonomiju od ostatka organizacije jer često imaju svog izvršnog rukovoditelja koji upravlja radom divizije. Ta autonomija omogućava menadžerima da se posebno fokusiraju na svoju pojedinačnu jedinicu, njene resurse i rezultate. Mnogi vjeruju da ono što omogućuje vlastite vrhovne rukovoditelje je ono što omogućuje odjelima da bude tako uspješno, jer osigurava da je netko tko ima moć, autoritet i resurse dostupan u svakom trenutku.
Ovaj dijagram prikazuje kako bi izgledalo poduzeće za uređenje okoliša kada bi prešlo u divizijsku strukturu. U ovom se slučaju divizijska struktura koristila za odvajanje istočne i zapadne regije organizacije. Svaka divizija ima predvodnika koji služi kao izvršni direktor, a također ima i tri zaposlenika ispod sebe. Vlasnik i izvršni direktor ostaje na vrhu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Kakav je matični dizajn organizacijske strukture?

A

U suvremenim se organizacijama u svakom trenutku može odvijati nekoliko različitih projekata. Ovo je svakako slučaj u tvornici Djeda Božićnjaka. Svi ti projekti traže od velikog broja funkcionalnih ili specijaliziranih područja, tj odjela unutar organizacije da uspješno surađuju jedni s drugima. Kako bi tu suradnju učinila uspješnom, organizacija može koristiti matrični dizajn organizacijske strukture, koji grupira zaposlenike i prema funkcijama, ali i prema projektima. Svrha ove matrične strukture je maksimizirati korištenje kros-funkcionalnih timova kako bi se posao uspješno obavio. Primjerice, matrična struktura u tvornici Djeda Božičnjaka, povlači zaposlenike iz svakog odjela, kako bi zajedno radili na različitim projektima. Svaki zaposlenik u matričnoj strukturi odgovara dvama neposredno nadređenima: rukovoditelju organizacijske jedinice u kojoj je bazično zaposlen te rukovoditelju određenog projekta. Rukovoditelj projekta će pribaviti članove tima (koji će raditi na projektu), skupa s njihovim specifičnim vještinama iz različitih funkcionalnih područja kako bi formirao projektni tim. Članovi tima su posljedično izloženi vještinama i ekspertizi ostalih članova tima. Ovo kreira jedinstvenu priliku za osposobljavanje i usavršavanje kroz funkcionalna područja, što može dovesti do veće produktivnosti, bolje suradnje, veće fleksibilnosti, odgovornosti, ali i boljeg strateškog upravljanja. Kada projekt završi, projektni tim se može raspustiti te se zaposlenici iz različitih funkcionalnih jedinica ili vraćaju u svoju temeljnu, ili im se pripisuju novi projekti i zadaci.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Kakav je timski dizajn strukture?

A

Postoje i vremena kada stvari ne teku glatko u tvornici djeda božićnjaka. Kao i u većini drugih organizacija. U ovoj situaciji, organizacija može „usvojiti” timski dizajn strukture gdje su formirane grupe zaposlenika iz različitih funkcionalnih jedinica u svrhu rješavanja problema ili istraživanja novih mogućnosti. Timovi mogu biti i horizontalni i vertikalni. Cilj timske strukture je razbiti funkcionalne barijere među odjelima kako bi se osnažili radni odnosi i poboljšala uspješnost. Imati u jednom timu po jednog člana iz svakog odjela, osigurava da su „pokriveni” interesi svih prilikom rješavanja problema i donošenja odluka. Za razliku od matričnog dizajna, članovi tima odgovaraju samo rukovoditelju svog odjela, odnosno, struktura timova je takva da pruža velik raspon autonomije i formalno nitko ne nadgleda rad tog tima. Ovo dozvoljava timu da radi na način na koji želi, uz visoki stupanj odgovornosti za uspješnost tima. Timovi su privremeni i raspuštaju se kada se problem riješi. Ovo se smatra i najbržim načinom da se riješe problemi između različitih odjela. Timska struktura reprezentira vrlo suradljiv način na koji organizacije mogu brzo odgovoriti zahtjevima klijenata bez da se gubi vrijeme na traženje dozvola od strane rukovoditelja različitih odjela, ali da se ipak osigura zastupljenost najboljih interesa svih odjela.
Ako se vratimo ponovno na tvornicu djeda božićnjaka – odjeli unutar tvornice moraju izuzetno dobro surađivati kako bi Božić prošao glatko. Zamislimo na trenutak situaciju da je došlo do problema u komunikaciji između odjela koji je zadužen za pakiranje poklona i odjela koji je zadužen za slanje i zaprimanje pošiljki. Pisma djece su uredno pristizala (dakle odjel zadužen za slanje i zaprimanje pošiljki funkcionira). Odjel za pakiranje poklona ih je uspješno zaprimio i prekrasno upakirao sve poklone i dostavio ih natrag odjelu za zaprimanje/slanje pošiljki. Postojao je samo jedan problemčić – svatko je napravio svoj dio posla, međutim, pomiješala se evidencija o tome koje dijete treba dobiti koji poklon – odgovornost se prebacivala s jednog odjela na drugi. Kako možete zamisliti, ovo bi bila božićna katastrofa. Koristeći timski dizajn strukture, ovaj problem u komunikaciji može se lagano raspraviti i razriješiti, osiguravajući da oba odjela skupa rade na pronalasku rješenja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Kakav je mrežni dizajn strukture?

A

Vitka struktura.
Posljednji suvremeni dizajn je mrežni. Mrežni dizajn strukture zadržava temeljnu djelatnost, odnosno temeljne funkcije unutar organizacije, ali preko ugovora (out-sourcing) koristi izvore izvan organizacije, tj druge organizacije, kako bi obavljale djelatnosti koje ovoj organizaciji joj nisu temeljne. Ovisno o branši, ne-temeljne djelatnosti mogu uključiti proizvodnju, prodaju, distribuciju, marketing i druge funkcije. Dokle god se organizacija može „odreći” nekog stupnja kontrole, mrežni dizajn strukture može organizaciji omogućiti kraći period postizanja ciljeva, manje troškove i veću fleksibilnost. Svi ovi faktori bi, teorijski, pomogli organizaciji da se čim prije i bolje prilagodi zahtjevima klijenata.
Ukoliko bi se tvornica djeda božićnjaka ozbiljno približavala roku, s vjerojatnošću da ne proizvede sve igračke s lista želja koje je trebala proizvesti kako, djed božićnjak bi mogao odabrati opciju out-sourcinga nekih odgovornosti od strane nekih drugih organizacija. Jedno područje u kojemu bi djed božićnjaku dobro došla pomoć je distribucija poklona. Ipak, djed božićnjak smatra da je njegova osobna dostava poklona temeljna funkcija ove tvornice, zbog čega je malo vjerojatno da će se odlučiti out-source-ati taj zadatak. Drugo područje o kojem može razmisliti je to da outsourca izradu određenog tipa igračaka – recimo onih električnih. Djed božićnjak može jednostavno poslati narudžbe igračaka sa posebnim specifikacijama dizajna nekom drugom proizvođaču igračaka kako bi uspjeli napraviti cijeli posao na vrijeme, a da djed božićnjak ipak bude taj koji će poklone dostaviti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Kakav je odnos organizacijskog dizajna i organizacijske strukture?

A

Organizacijski dizajn je formalni proces integriranja ljudi, informacija i tehnologije zajedno i na pravi način kako bi se postigli ciljevi.
Organizacijska struktura su formalne linije autoriteta i moći kao i uloga koje zaposlenici preuzimaju.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Koji faktori utječu na odnos organizacijskog dizajna i strukture?

A
  • Veličina organizacije
  • Životni ciklus organizacije
  • Strategija
  • Okruženje
  • Tehnologija
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Kako veličina organizacije utječe na odnos organizacijskog dizajna i strukture?

A

Veličina organizacije je faktor. Veličina organizacije diktira tip strukture koji najbolje odgovara za tu organizaciju. Male organizacije i velike organizacije se uvelike razlikuju u tri specifična područja organizacijske strukture:

  • specijalizacija posla
  • departmentalizacija
  • formalizacija
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Što je specijalizacija posla?

A

Male organizacije koriste manju razinu specijaliziranje posla kada definiraju zadatke za članove organizacije. Pošto imaju manje ljudi na raspolaganju za postizanje ciljeva u organizaciji, svi obavljaju više zadataka.
Velike organizacije koriste visoku razinu specijalizacije posla kako bi poslovali efikasnije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Što je departmentalizacija?

A

Velike organizacije koriste visoku razinu depratmentalizacije pošto jer moraju osigurati jasno definirane zadatke za veliku količinu radnika koje zapošljavaju kako bi organizacija mogla djelovati učinkovito. Članovi malih organizacija obavljaju mnogo veći niz zadataka, te stoga imaju manje odjela u svojoj organizaciji.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Što je formalizacija?

A

Velike organizacije koriste visok stupanj formalizacije kako bi upravljale velikim brojem ljudi koje zapošljavaju, a radnicima se obično upravlja velikim brojem pravila i propisa. Male organizacije su manje formalne i imaju manje pravila i propisa jer su poslovi manje standardizirani, a organizacija nema radnu snagu da primijeni veliki broj pravila i propisa.
Kad mala organizacija postane velika organizacija, promjena veličine imat će veliki utjecaj na strukturu organizacije. Organizacija će morati koristiti više radnih specijalizacija, više departmentalizacije i više formalizacije kako bi učinkovito djelovala. Kada velika organizacija doda značajan broj novih članova, povećanje veličine organizacije imat će smanjeni utjecaj na njezinu strukturu, jer je struktura koja je prvotno postojala dizajnirana za podršku velikom broju ljudi. Iako veličina organizacije utječe na strukturu organizacije, to čini smanjenom brzinom.
Velika organizacija ima više zaposlenih i ima više formalnih ovlasti. Po dizajnu, zaposlenici imaju manje doprinosa u odlučivanju. Postoji i manje socijalne interakcije među zaposlenicima u velikoj tvrtki.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Kako životni ciklus organizacije utječe na odnos organizacijskog dizajna i strukture?

A

Kao i ljudi, organizacije imaju životni ciklus. Organizacije su rođenje, rastu i razvijaju se, kada pređu sredinu života počinju opadati. U mnogim slučajevima organizacije umiru, kao i živa bića.
Neke organizacije imaju duge živote, neke imaju kraće, no svaki stupanj u razvoju u životnom ciklusu organizacije je uzastopna i predvidljiva za sve organizacije. Važno je da menadžeri organizacije shvate u kojoj se fazi životnog ciklusa trenutno nalazi njihova organizacija, kako bi mogli usvojiti strategije koje najbolje rade u njihovoj trenutnoj situaciji.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Koji su stupnjevi u životnom ciklusu organizacije?

A
  1. Prvi stupanj je start-up faza. Ova faza započinje kada je organizacija osnovana. Tijekom ove faza organizacija akumulira kapital, zapošljava radnike i započinju razvijati proizvode i usluge.
  2. Faza rasta. Započinje kada poslovne mogućnosti premaše infrastrukturu i resurse nove organizacije. U ovoj fazi organizacijskog životnog ciklusa organizacije povećavaju svoje resurse, zapošljavaju radnike, počinju razvijati formalnu strukturu, uspostavljaju pravila i odvajaju radna mjesta unutar organizacije.
  3. Faza zrelosti. Započinje kada više rasta nije potrebno. Organizacija u fazi zrelosti je velika, dobro uspostavljena i birokratska te ima opsežan skup pravila i propisa. Organizacije u fazi zrelosti često poduzimaju akcije kako bi pokušale obnoviti rast, poput stjecanja drugih tvrtki ili proširenja svojih proizvodnih linija.
  4. Faza pada. U ovoj fazi organizacijskog životnog ciklusa dolazi do U ovoj fazi organizacijskog životnog ciklusa, zaustavljanje zapošljavanja, prodaja i dobit opadaju, potražnja za proizvodima i uslugama opada, a organizacije smanjuju broj zaposlenih ili ih ponovno organiziraju. Ako se ništa ne poduzme da se smanji silazni zamah, organizacije se obično prodaju ili isključuju.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Kako organizacijske strategije utječe na odnos organizacijskog dizajna i strukture?

A

Ciljeve organizacije određuje viši menadžment koji odlučuje o najboljem načinu za postizanje tih ciljeva. To je poznato kao organizacijska strategija, što je plan koji tvrtka koristi za postizanje svojih ciljeva. Nakon što se utvrdi strategija, osnivači organizacije odabiru strukturu koja će im najbolje pomoći u postizanju njihovih dugoročnih ciljeva. Dakle, prvo je strategija, a zatim struktura.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

Koje su tri dimenzije organizacijske strategije?

A
  • minimizacija troškova - potiče strogo kontrolirane troškove, nepotrebne inovacijske ili marketinške troškove i snažno smanjenje cijena uz prodaju osnovnog proizvoda putem ustaljenih kanala; ovoj strategiji najbolje služi visoko formalizirana mehanička struktura
  • inovacija - naglašava uvođenje novih proizvoda i usluga; ovoj strategiji najbolje služi organska struktura koja omogućuje doprinos svih članova organizacije
  • imitacija - strategija oponašanja koja koristi organsku i mehaničku strukturu za postizanje svojih ciljeva; fleksibilnost organske strukture potrebna je za istraživanje novih ideja o proizvodima, a stroga kontrola mehaničke strukture potrebna je za masovnu proizvodnju proizvoda nakon što su odabrani
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

Kako okruženje utječe na odnos organizacijskog dizajna i strukture?

A

Okruženje se odnosi na vanjske čimbenike koji utječu na unutarnju organizaciju, poput političkih, ekonomskih, sociokulturnih i konkurentskih snaga. Kako se stvari mijenjaju u okruženju, promjene se moraju unijeti interno, a te bi promjene mogle biti dizajn proizvoda, cijene, pa čak i usluga kupcima.
Surfovi su relativno diferencirani proizvodi s malim ciljanim tržištem. Malo je tvrtki koje proizvode ploče. Ali Veliki valovi nisu imuni na promjene u okolini. Promjena sigurnosnih kodova može značiti stroži skup standarda, čineći promjene dizajna gotovo nemogućim. To može utjecati na zadovoljstvo korisnika.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

Kako tehnologija utječe na odnos organizacijskog dizajna i strukture?

A

Tehnologija podrazumijeva stvari poput računalnih sustava i komunikacijskih sustava koji se koriste za olakšavanje rada. Za Galop su daske za surfanje izrađene ručno, a kupci su navikli da tjednima čekaju na njihovu isporuku. Kako Danno prima više narudžbi, Paolo mora pratiti proizvodnju. Tehnološke promjene mogle bi značiti da je za posao potrebno više zaposlenika. Uz veće osoblje, možda će biti potrebno ugraditi nekoliko hijerarhijskih razina, mijenjajući strukturu moći unutar odjela. Iako je ovo dobra stvar za cjelokupnu organizaciju, može značiti i nezadovoljno osoblje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

Što je rad u organizaciji?

A

Rad je produktivna aktivnost koja traži napor te rezultira proizvodima ili uslugom. Rad igra važnu ulogu u povezivanju ljudi sa stvarnosti.

36
Q

Koja je uloga rada u organizaciji?

A

Rad je organiziran u poslove, a ljudi obavljaju rad kroz niz zadataka i veza autoriteta koji prave organizaciju.

37
Q

Što je značenja posla u organizaciji?

A

Značenje posla se razlikuje od osobe do osobe, od kulture do kulture. Jedno nedavno istraživanje pronašlo je šest obrazaca koje ljudi slijede u definiranju rada koji pomažu objasniti kulturalne razlike u motivaciji ljudi za rad. Ipak, čini se da ljudi u mnogim kulturama razlikuju prirodu svoga rada i kontekst u kojem obavljaju svoje rad.

38
Q

Što je posao?

A

Poslovi su temeljni blok odnosa zadataka i vlasti koji definiraju strukturu organizacije. Diferencijacija je proces podjele organizacijskog rada na posao. Integracija je proces povezivanja radnih mjesta u koordiniranu, kohezivnu cjelinu. Poslovi su međusobno ovisni i zahtijevaju pažljivo planiranje i oblikovanje.

39
Q

Kako se definira dizajn posla?

A

Tradicionalno, dizajn posla definiran je kao skup prilika i izazova strukturiran u dodijeljene zadatke i odgovornosti, koji utječe na to kako zaposlenici ostvaruju i doživljavaju posao (Hackman i Oldham, 1980).
Danas se dizajn posla definira šire, jer obuhvaća i procese i ishode toga kako je posao strukturiran, organiziran, doživljen i izvršen (Morgeson i Humphrey, 2008).

40
Q

Koji je značaj dizajna posla?

A

Ispravno definiran dizajn posla privući će prave podnositelje zahtjeva za posao i smanjiti promet zaposlenika (job turnover) pomažući svima da unaprijed shvate svoje odgovornosti. Neuspjeh u diferenciranju, integriranju ili oba može rezultirati loše dizajniranim poslovima, što može dovesti do problema s izvedbom. Suprotno tome, dobro osmišljeni poslovi poboljšavaju produktivnost i povećavaju zadovoljstvo zaposlenika.

41
Q

Koja su tri tradicionalna pristupa dizajnu posla?

A
  1. Znanstveni menadžment
  2. Redizajniranje posla
  3. Teorija karakteristike posla
42
Q

Što je znanstveni menadžment i koja su 4 načela?

A

Teorija Fredericka Taylor.
aylor je proučavao zadatke i poticaje kako bi razvio fiksne postupke kako bi se povećala produktivnost i učinkovitost. Nakon mnogih eksperimenata, Taylor je razvio skup načela upravljanja koji su uključivali:
1. Uprava bi se trebala riješiti općih smjernica kako ispuniti zadatak; umjesto toga, trebali bi biti zamijenjeni preciznim, znanstvenim pristupom svakom zadatku radničkog posla,
2. Rukovodstvo bi trebalo koristiti ta ista načela znanstvene metodologije za pažljivo zapošljavanje, odabir, obuku i razvoj svakog radnika u skladu s poslom koji će zadržati u tvrtki,
3. Trebala bi postojati razina suradnje između osoblja i uprave kako bi se osiguralo da radna mjesta odgovaraju planovima i načelu razvijenih metoda,
4. Rukovodioci bi trebali osigurati odgovarajuću podjelu rada i odgovornosti između rukovoditelja i radnika; to jest, rukovoditelji su bili odgovorni za planiranje radova, a zaposlenici su bili odgovorni za slijeđenje tog plana nakon što su završili posao.
Taylor je brzo postao poznat kao otac znanstvenog menadžmenta zbog revolucionarnih praksi upravljanja, od kojih se većina i danas koristi.

43
Q

Koje su tri strategije redizajniranja posla?

A
  1. Proširivanje posla je strategija redizajniranja posla koja povećava samo broj zadataka koji se u određenom poslu obavljaju.
  2. Rotacija posla je strategija redizajna posla koja dodjeljuje zaposleniku alternativni posao na privremenoj bazi.
  3. Obogaćivanje posla je strategija redizajniranja posla koja povećava količinu odgovornosti u poslu kroz vertikalna opterećenja.
44
Q

Koji su elementi organizacijske strukture?

A
  1. specijalizacija rada
  2. podjela na odjele
  3. zapovjedni lanci
  4. raspon kontrole
  5. centralizacija i decentralizacija
  6. formalizacija
45
Q

Što je specijalizacija rada?

A

Pitanje kako je zadatak podijeljen u poslove. Je li cijeli zadatak obavlja pojedinac ili je li podijeljen na odvojene korake i dovršava ga nekoliko pojedinaca?
Što se više posao razgrađuje u male zadatke, veća je specijalizacija kod svakog pojedinog radnika.
Visoka specijalizacija rezultira visokom učinkovitošću, ali može dovest do dosade d strane radnika koji su dužni ponavljati isti posao.

46
Q

Što je podjela na odjele?

A

Podjela na odjele utvrđuje kako se poslovi grupiraju. Poslovi se mogu grupirati na više načina, uključujući prema poslovima, proizvodnoj liniji ili teritoriju.

47
Q

Što je zapovjedni lanac?

A

Svaka organizacija ima zapovjedni lanac koji pruža liniju vlasti koja doseže od vrha organizacije do dna i precizira tko je nadležan kome u organizaciji.

48
Q

Što je raspon kontrole?

A

Struktura svake organizacije također mora određivati ​​koliko menadžera je potrebno da usmjere svoje zaposlenike. To je poznato kao raspon kontrole i određuje koliko pojedinaca menadžer može učinkovito i efikasno upravljati.
Tvrtke sa širim rasponima kontrole zahtijevaju manje menadžera i učinkovitije su od tvrtki s uskim rasponima kontrole, ali ako raspon kontrole postane prevelik, zaposlenici možda neće dobiti odgovarajuće vodstvo i podršku svojih menadžera.

49
Q

Kako struktura utječe na članove organizacije?

A

Struktura utječe na to kako se članovi povezuju s organizacijom. Struktura organizacije može članovima pružiti veliku neovisnost u obavljanju njihovih zadataka ili ih ograničava ograničavanjem i kontrolom njihovog ponašanja.
Na primjer, ljudi koji su članovi organizacija sa visokom razinom formalizacije i specijalizacije se ne razlikuju po svom ponašanju kao ljudi koji su članovi organizacija s niskim stupnjem formalizacije i širokim rasponom kontrole. Članovi ovih vrsta organizacija imaju mnogo veću slobodu u izvršavanju zadataka.
Iako struktura organizacije igra veliku ulogu u određivanju osjećaja ljudi o svojoj ulozi u organizaciji i utječe na to kako rade svoj posao, vrlo je važno ne generalizirati se kad povezuju organizacijsku strukturu s radom i zadovoljstvom zaposlenika.
Zašto? Organizacije čine ljudi, a svi su različiti. Neki su najproduktivniji i zadovoljni u organizaciji koja jasno definira njihovu ulogu, a drugi više vole slobodu organizacije koja ima malu formalizaciju. Dakle, ne možemo reći da je svaki primjer istinit u svakom slučaju.

50
Q

Kakav je pristup dizajnu posla Teorija karakteristika posla?

A

Hackman i Oldman model karakteristika posla je jedini pristup dizajnu posla koji se fokusira na pojedince. Pojedinčeva ličnost, ponašanja i uspjeh su uzeti u obzir kako bi opisali tko je najbolji za posao.
Određeni poslovi najbolje pristaju pojedincima za specifičnim osobinama ličnosti.

51
Q

Koje su tri glavne podjele Teorije karakteristika posla i u kojem su oni odnosu?

A
  1. Karakteristike zadatka
  2. Psihološka stanja
  3. Ishodi
    Karakteristike se kombiniraju sa psihološkim stanjima kako bi se odredio ishod.
52
Q

Koji su 5 karakteristika zadatka (Teorije karakteristike posla)?

A
  1. identitet
  2. značajnost
  3. raznolikost
  4. autonomija
  5. feedback
53
Q

Koja su tri psihološka stanja (Teorije karakteristike posla)?

A
  1. doživljena značajnost
  2. doživljena odgovornost
  3. poznavanje rezultata
54
Q

Što je raznolikost (karakteristike zadatka - teorije karakteristike posla)?

A

Prva karakteristika teorije naziva se raznolikost, odnosno količina u kojoj posao uključuje raznolike aktivnosti i omogućava korištenje više vještina i talenata radnika.
Psihološko stanje koje je povezano s ovom karakteristikom je da zaposlenik doživljava smislenost rada.
Krajnji rezultat ove vrste posla je visoka unutarnja motivacija za rad.

55
Q

Što je identitet (karakteristike zadatka - teorije karakteristike posla)?

A

Druga karakteristika modela također daje smislenost u radu. Identitet zadatka jednak je iznosu koji posao zahtijeva od zaposlenika da završi proizvod ili proces od početka do kraja.
Neki pojedinci više vole raditi na cjelokupnom procesu, a ne različitim aktivnostima. Ako se u ovom poslu postavi pravi zaposlenik, oni će također naći smisla u svom svakodnevnom radu.

56
Q

Što je značajnost (karakteristike zadatka - teorije karakteristike posla)?

A

Treća karakteristika također daje značenje posla zaposleniku. Značaj zadatka je količina utjecaja zaposlenika na druge ljude i njihov rad, bilo u organizaciji ili vanjskom svijetu. To također može dovesti do smisla za rad.

57
Q

Što je autonomija (karakteristike zadatka - teorije karakteristike posla)?

A

Sljedeća karakteristika odnosi se na pružanje odgovornosti kao motivirajućeg faktora za zaposlenike. Četvrta karakteristika modela je autonomija, što je količina slobode i neovisnosti koju posao pruža radniku. Psihološko stanje koje rezultira ovom karakteristikom je motivirajući faktor odgovornosti.
Krajnji je rezultat da zaposlenici trebaju biti sretni i zadovoljni kako bi mogli samostalno raditi.

58
Q

Što je feedback (karakteristike zadatka - teorije karakteristike posla)?

A

Posljednja karakteristika su povratne informacije s posla. To zaposleniku pruža znanje o tome kako se ponašaju u svom položaju. Određeni poslovi zahtijevaju više povratnih informacija od ostalih. To rezultira manjim apsentizam i prometom zaposlenika.

59
Q

Kako se mjere karakteristike posla (Teorije karakteristike posla)?

A

Mjeri se anketom koja se naziva dijagnostička anketa posla (job diagnostic survey) kako bi se utvrdilo kako posao spada u karakteristični model. Jednom kada se posao na odgovarajući način označi, tada se zaposlenik sa sličnim karakteristikama može postaviti u položaj.

60
Q

Koja su 4 alternativna pristupa dizajnu posla?

A
  1. Teorija procesiranja socijalnih informacija
  2. Interdisciplinarni pristup
  3. Kros - kulturalna perspektiva
  4. Pristup zdravlja i dobrobiti
61
Q

Što je Teorija procesiranja socijalnih informacija?

A

Model dizajna posla u kojem značajni čimbenici posla ovise o interpersonalnim pogledima, odnosno o tome što drugi zaposleniku govore o poslu.

62
Q

Koja su 4 aspekta Teorija procesiranja socijalnih informacija?

A
  1. Pogled suradnika
  2. Pogled ljudi izvan organizacije
  3. Unutarnji, vlastiti pogled
  4. Pogled poslodavca
63
Q

Što je pogled suradnika (Teorija procesiranja socijalnih informacija)?

A

Radnici će obratiti pažnju kako drugi percipiraju posao. To je bitno za menadžere da prepoznaju. Potrebno je trenirati zaposlenike da imaju pozitivan, dobrodošao stav prema drugim zaposlenicima.

64
Q

Što je pogled ljudi izvan organizacije (Teorija procesiranja socijalnih informacija)?

A

Pogled izvan organizacije pomaže zaposlenicima da procjene što važno o njihovom poslu. Posao rukovoditelja je da konstantno daje povratne informacije o tome što je važno. Mišljenje obitelji i prijatelja može isto potaknuti mišljenje što je važno.

65
Q

Što je unutarnji, vlastiti pogled (Teorija procesiranja socijalnih informacija)?

A

Unutarnji, vlastiti pogled se odnosi na to da ljudi govore zaposlenicima što da misle o svome poslu.

66
Q

Što je pogled poslodavaca (Teorija procesiranja socijalnih informacija)?

A

Pogled poslodavca se odnosi na to kako pozitivni i negativni komentari utječu na zaposlenikovo razumijevanje i viđenje njegovog posla.

67
Q

Što je interdisciplinarni pristup?

A

Važno je da poslovi zaposlenicima nude izazove, zabavu i kreativnost, ili radnici neće biti produktivni.
Nudi različite alternative temeljene na različitim disciplinama.

68
Q

Koja su 4 interdisciplinarna pristupa?

A
  1. Mehanistički pristup
  2. Motivacijski pristup
  3. Biološki pristup
  4. Perceptualno - motorički pristup
69
Q

Kakav je mehanistički pristup (Interdisciplinarni pristup)?

A

Prva vrsta interdisciplinarnog pristupa naziva se mehanički pristup i koristi temelje strojarstva. Temelji se na pojednostavljivanju znanstvenog upravljanja, pa se poslovi promatraju na temelju zadataka i ponavljajućih pokreta. Pozitivne mjere ovog pristupa su skraćeno vrijeme treninga, manja vjerojatnost pogreške u poslu i manje mentalnog izazova i stresa. Nedostatak je to što zaposlenici mogu imati niže zadovoljstvo poslom i motivaciju, što može dovesti do manje produktivnosti i više izostanaka. Poslovi mogu biti dosadni i neupadljivi zbog svoje ponavljajuće i točne prirode.

70
Q

Kakav je motivacijski pristup (Interdisciplinarni pristup)?

A

Ovaj je pristup sličan je teoriji motivacije za posao. Određene dimenzije posla, poput vještine, identiteta zadatka, značenja zadatka, autonomije i povratnih informacija, pružaju psihološku korist zaposlenicima koje vode motiviranju.
Mogu se osigurati poslove koji nude slobodu, poticaj, motivaciju i povratne informacije, što će dovesti do prednosti kao što su povećani zadovoljstvo poslom, uključenost i radni učinak i manji izostanak s posla.
Jedine negativnosti ovog pristupa su veća posvećenost provedbi treninga, veća mogućnost pogreške i, na kraju, može postavljati više mentalnih zahtjeva i stresa za zaposlenike.

71
Q

Kakav je biološki pristup (Interdisciplinarni pristup)?

A

Biološki pristup je u osnovi usmjeren na fizičke čimbenike posla, poput podizanja, fizičkog napora i snage mišića. Pristup se fokusira na načine uklanjanja ozljeda, fizičkih stresova i drugih fizičkih problema u organizacijskom okruženju. Metode korištene u ovom pristupu uključivale su rutinu vježbanja, identificirale kako ukloniti probleme s leđima i poboljšale sveukupne radne uvjete. Prednosti ovog pristupa su manje fizičkog napora, umora i zdravlja i medicinskih tegoba / ozljeda. To također može dovesti do visokog zadovoljstva poslom i manjeg izostanaka.
Veliki negativni čimbenik je da je pružanje obuke i ergonomske opreme jako skupo i velika financijska investicija.

72
Q

Kakav je perceptualno - motorički pristup (Interdisciplinarni pristup)?

A

Posljednji pristup naziva se perceptivno-motorni pristup, a ova se ideja-tematska ideja fokusira na sposobnosti zaposlenika ili ljudske sposobnosti. Riječ je o usredotočenosti na zaposlenike i sitnim motoričkim sposobnostima. Ova vrsta pristupa je pogodnija za tehničke poslove kao što je tipkanje na tipkovnici.
Prednosti ovog pristupa su niže pogreške u radu i nezgodama.
Ovaj pristup pokazuje zaposlenicima kako iskoristiti svoje vještine na višoj razini produktivnosti, ali to ponekad može uzrokovati biološke probleme, poput fizičkog stresa. Osim toga, može izazvati negativno zadovoljstvo i motivaciju poslom.

73
Q

Što je kroskulturalna perspektiva?

A

Kulturalna ovisnost.
Pristup dizajnu posla u Japanu - naglasak je na kolektivu i zajedničkom radu.
Pristup dizajnu posla u Njemačkoj - prije je bila naglašena tehnologija i inženjering, no fokus je prešao na ljude.
Skandinavska perspektiva - naglasak je na kontrolu zaposlenika i sistem socijalne potpore.

74
Q

Što je pristup zdravlju i dobrobiti?

A
  • Povećanje kontrole zaposlenika
  • Smanjenje nesigurnosti
  • Upravljanje konfliktima i zahtjevima zadataka/posla
    Organizacije trebaju razmotriti učinke dizajna radnih mjesta na zdravlje i dobrobit radnika. Neki načini na koje organizacije mogu utjecati na zdravlje i dobrobit radnika uključuju povećanu kontrolu radnika, smanjenje nesigurnosti radnika i upravljanje sukobom i zahtjevima posla / posla.
75
Q

Suvremeni pristupi dizajnu posla - koje su nove karakteristike posla?

A
  • fizičke
  • znanje
  • socijalne
    slajd 104
76
Q

Suvremeni pristupi dizajnu posla - koji su novi medijatori, moderatori i ishodi?

A
  • nesigurnost
  • proaktivnost
  • dinamičnost
  • kreativnost
    slajd 104
77
Q

Što je i kakvo je oblikovanje posla?

A

Zaposlenik mijenja aspekte svog posla kako bi približio karakteristike posla vlastitim potrebama, mogućnostima i željama.

  • fizičke promjene: promjene u obliku, opsegu, broju zadataka za posao ili odnosu prema poslu
  • kognitivne promjene: percepcija
78
Q

Kakvo može biti osnaživanje (motivacijska uloga dizajna posla?

A
  • Strukturalno - strukturalno se osnaživanje događa kada se zaposleniku daje pristup informacijama, potporama, resursima i prilikama za učenje i rast.
  • Psihološko - psihološko osnaživanje odražava način na koji se zaposlenici vide u radnom okruženju i u kojoj mjeri osjećaju da su sposobni oblikovati svoje radne uloge.
79
Q

Što je osnaživanje?

A

Jedan od suvremenih pristupa motiviranja zaposlenika kroz dizajn posla, proširuje pojam autonomije.

80
Q

Kako se definira psihološko osnaživanje?

A

Situacija u kojoj podržavajuće i interaktivno radno okruženje ohrabruje zaposlenika da traži i primjenjuje učinkovitije metode rada.
Proces jačanja osjećaja samoefikasnosti među članovima organizacije.
Psihološko osnaživanje odražava način na koji se zaposlenici vide u radnom okruženju i u kojoj mjeri osjećaju da su sposobni oblikovati svoje radne uloge (Spreitzer, 1995).

81
Q

Koje su 4 dimenzije psihološkog osnaživanja?

A
  1. značaj
  2. kompetentnost
  3. utjecaj
  4. autonomija
82
Q

Što je značaj (psihološko osnaživanje)?

A

Zahtjevi posla, vjerovanja, vrijednosti i ponašanja zaposlenika utječu na doživljaj značaja. Ukoliko se zaposlenik osjeća osnaženo na dimenziji značaja, pridavat će više pažnje onome što radi svjestan važnosti koju posao kojeg obavlja ima za organizaciju i njega samoga. Tada će zaposlenik raditi bolje i biti ponosan na ono što radi. Zaposlenici osnaženi na dimenziji značaja zaokupljeniji su poslom, više predani i uključeni u rad, ulažu više energije te su uporniji prilikom pokušaja ostvarivanja željenih ciljeva (Whetten i Cameron, 2011).

83
Q

Što je kompetentnost (psihološko osnaživanje)?

A

Vjerovanje pojedinca da je sposoban te da posjeduje vještine za izvođenje svog posla i unaprjeđivanje svoje uspješnosti odražava dimenziju kompetentnosti. U navedeno je uključeno i vjerovanje pojedinca da je u radu u mogućnosti koristiti resurse koje mu je omogućila organizacija. Prema Banduri (1977) zadovoljenje tri uvjeta dovodi do osjećaja kompetentnosti: 1) uvjerenje o posjedovanju sposobnosti za obavljanje posla, 2) smislenost ulaganja truda prilikom izvršavanja radnih zadataka te 3) vjerovanje da ne postoje vanjske prepreke koje će onemogućiti postizanje cilja.

84
Q

Što je utjecaj (psihološko osnaživanje)?

A

Osjećaj pojedinca da ima mogućnost kontrole važnih organizacijskih ishoda odražava se kroz dimenziju utjecaja (Spreitzer, 1995). Zaposlenici osnaženi na ovoj dimenziji vjeruju da vanjske okolnosti ne mogu u potpunosti kontrolirati njihove postupke, odnosno osjećaju da mogu aktivno utjecati na prepreke koje se javljaju.

85
Q

Što je autonomija (psihološko osnaživanje)?

A

Kontrola zaposlenika nad poslom kojeg obavlja određuje dimenziju autonomije. Ova se dimenzija odnosi na zaposlenikov osjećaj da je dovoljno slobodan i osnažen za donošenje odluka ili određeno ponašanje u različitim situacijama (Spreitzer, 1995). Autonomija zaposlenika usko je povezana s izborom metoda koje se koriste za obavljanje zadataka, količinom uloženog truda, dinamikom izvršavanja posla, kao i vremenskim okvirom unutar kojeg će se posao izvršiti (Whetten i Cameron, 2011). Zaposlenici se osjećaju osnaženima na ovoj dimenziji kada imaju osjećaj „vlasništva“ nad zadatkom, odnosno kada mogu odrediti kako, na koji način, kada i koliko dugo će obavljati određeni posao.

86
Q

Što radi psihološka osnaženost?

A

Dakle, psihološka je osnaženost aktivno usmjerenje pojedinca u kojem on želi te se osjeća sposobnim oblikovati svoju radnu ulogu i radno okruženje. Dimenzije psihološke osnaženosti čine konstrukt psihološke osnaženosti te će izostanak samo jedne od dimenzija smanjiti cjelokupan doživljaj stupnja psihološke osnaženosti (Spreitzer, 1995).