177-211 Flashcards

1
Q

177.Da li regulator (HANFA) može zatražiti provedbu revizije:
a) Ne, to mogu samo uprava i nadzorni odbor
b) Ne, to može naložiti samo uprava
c) Da, može
d) Ovisi, ako se uprava i nadzorni odbor sa time slažu

A

c) Da, može

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q
  1. Poslovi interne revizije obavljaju se na osnovu
    a) Strateškog i godišnjeg plana interne revizije
    b) Plana pojedinačne revizije
    c) Ad hoc analiza
    d) Prema individualnoj procjeni rizika od strane višeg managmenta
A

a) Strateškog i godišnjeg plana interne revizije
b) Plana pojedinačne revizije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q
  1. Strateški plan rada interne revizije se prema Zakonu o osiguranju sastavlja za period od:
    a) 1 godina
    b) 2 godine
    c) 3 godine
    d) 5 godina
A

c) 3 godine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

180.Da li su rizici kojima je društvo izloženo u svom poslovanju u svim društvima isto:
a) Da
b) Ne

A

b) Ne

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

181.Da li interni revizori prate provedbu preporuka koje su dali
a) Da
b) Ne
c) Ovisi ako to inzistira uprava ili nadzorni odbor

A

a) Da

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q
  1. Stranka ugovora o reosiguranju je:
    a) Osiguratelj
    b) Reosiguratelj
    c) Osiguranik
    d) Korisnik osiguranja
A

a) Osiguratelj
b) Reosiguratelj

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q
  1. Stranka ugovora o retrocesiji je:
    a) Retrocedent
    b) Retrocesionar
    c) Osiguranik
    d) Korisnik osiguranja
A

a) Retrocedent
b) Retrocesionar

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q
  1. Razlozi za reosiguranje su:
    a) Povećanje kapaciteta za preuzimanje rizika
    b) Smanjenje administrativnih troškova
    c) Zaštita kapitala društva za osiguranje
    d) Dobivanje poreznih olakšica
A

a) Povećanje kapaciteta za preuzimanje rizika
c) Zaštita kapitala društva za osiguranje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q
  1. Zašto društva za osiguranje ugovaraju reosigurateljno pokriće?
    a) Radi zaštite od velikih šteta i kumula šteta
    b) Zbog ustanovljenog viška premije
    c) Zbog zahtjeva nadzornog odbora, kojeg je uprava društva dužna provesti
A

a) Radi zaštite od velikih šteta i kumula šteta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q
  1. Osnovna podjela ugovora o reosiguranju:
    a) Fakultativni i obvezni (obligatorni)
    b) S limitom i bez limita
    c) Pozitivni i negativni
A

a) Fakultativni i obvezni (obligatorni)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q
  1. Ugovor o reosiguranju viška svote (surplus):
    a) je neproporcionalni ugovor o reosiguranju
    b) ima unaprijed ugovorenu fiksnu (flat) premiju
    c) ima utvrđen pridržaj cedenta
    d) je proporcionalni ugovor o reosiguranju koji ima pridržaj cedenta utvrđen iznosom, a razmjerni dio rizika iznad pridržaja snosi jedan ili više reosiguratelja
A

c) ima utvrđen pridržaj cedenta
d) je proporcionalni ugovor o reosiguranju koji ima pridržaj cedenta utvrđen iznosom, a razmjerni dio rizika iznad pridržaja snosi jedan ili više reosiguratelja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q
  1. Kvotni ugovor o reosiguranju:
    a) je proporcionalni ugovor o reosiguranju u kojemu su udjeli cedenta i reosiguratelja određeni
    proporcijom tj. postotkom
    b) uvijek ima pozitivan rezultat pa ga zato zovemo i „stop loss“ ugovor
    c) izvrsno štiti cedenta od nepredviđenih velikih šteta i akumulacije šteta
A

a) je proporcionalni ugovor o reosiguranju u kojemu su udjeli cedenta i reosiguratelja određeni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q
  1. Ugovor o reosiguranju viška šteta:
    a) je vrsta neproporcionalnog ugovora o reosiguranju kod kojega reosiguratelj snosi štetu iznad
    cedentovog pridržaja, do ugovorenog limita pokrića
    b) nikad se ne ugovara u više od jednog sloja - layera
    c) više se ne koristi jer je za njegovo provođenje potrebno puno administriranja
    d) je ugovor o reosiguranju kod kojega se unaprijed ugovara fiksna premija reosiguranja
A

a) je vrsta neproporcionalnog ugovora o reosiguranju kod kojega reosiguratelj snosi štetu iznad

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q
  1. Ugovor o zaštiti tehničkog rezultata (stop loss):
    a) štiti cedenta od negativnog godišnjeg tehničkog rezultata u jednoj vrsti osiguranja
    b) je vrsta reosiguranja kojom se cedent štiti od pojedinačnih šteta
    c) nije pogodan za reosiguranje usjeva i nasada od tuče i oluje
A

a) štiti cedenta od negativnog godišnjeg tehničkog rezultata u jednoj vrsti osiguranja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q
  1. Vrste proporcionalnog reosiguranja su:
    a) Kvotno reosiguranje
    b) Reosiguranje viška šteta (excess of loss)
    c) Reosiguranje tehničkog rezultata (stop loss)
    d) Reosiguranje viška svote (surplus)
A

a) Kvotno reosiguranje
d) Reosiguranje viška svote (surplus)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q
  1. Vrste neproporcionalnog reosiguranja su:
    a) Kvotno reosiguranje
    b) Reosiguranje viška šteta (excess of loss)
    c) Reosiguranje tehničkog rezultata (stop loss)
    d) Reosiguranje viška svote (surplus)
A

b) Reosiguranje viška šteta (excess of loss)
c) Reosiguranje tehničkog rezultata (stop loss

17
Q
  1. Koje su osnovne značajke fakultativnih ugovora o reosiguranju:
    a) Jednostavno se ugovaraju i pokrivaju čitav negativni tehnički rezultat cedenta
    b) Osiguratelj je slobodan u svojoj odluci želi li ustupiti rizik ili ne, reosiguratelj može prihvatiti ili odbiti sudjelovanje u riziku
    c) Pogodni su za zaštitu portfelja od kumula šteta
    d) Za svaki rizik se zaključuje posebni ugovor o reosiguranju
A

b) Osiguratelj je slobodan u svojoj odluci želi li ustupiti rizik ili ne, reosiguratelj može prihvatiti ili odbiti sudjelovanje u riziku
d) Za svaki rizik se zaključuje posebni ugovor o reosiguranju

18
Q
  1. Koje su osnovne značajke obligatornog reosiguranja:
    a) Reosiguranjem su obuhvaćeni cijeli portfelji
    b) Reosiguranje se ugovara za pojedinačne rizike
    c) Osiguratelj je slobodan u svojoj odluci želi li ustupiti rizik ili ne, reosiguratelj može prihvatiti ili
    odbiti sudjelovanje u riziku
    d) Rizici koji spadaju u opseg ugovora moraju se ustupiti, niti osiguratelj niti reosiguratelj ne mogu odlučivati na razini pojedinog rizika
A

a) Reosiguranjem su obuhvaćeni cijeli portfelji
d) Rizici koji spadaju u opseg ugovora moraju se ustupiti, niti osiguratelj niti reosiguratelj ne mogu odlučivati na razini pojedinog rizika

19
Q
  1. Koje su, za cedenta, prednosti kvotnih ugovora o reosiguranju:
    a) Pridržaj cedenta se određuje u apsolutnom iznosu, a sve štete preko njega prebacuje na
    reosiguratelja i ne dijeli s njim sudbinu
    b) Idealni za zaštita portfelja osiguranika koji puno ne varira
    c) Uvjeti pokrića u pravilu slijede originalne cedentove uvjete i tarife, a pokriće je automatsko
    d) Tehnički rezultat im je uvijek pozitivan
A

b) Idealni za zaštita portfelja osiguranika koji puno ne varira
c) Uvjeti pokrića u pravilu slijede originalne cedentove uvjete i tarife, a pokriće je automatsko

20
Q
  1. Što je retrocesija?
    a) Daljnji prijenos rizika s reosiguratelja na jednog ili više reosiguratelja - retrocesionara
    b) Zadržavanje rizika u pridržaju kod reosiguratelja
    c) Otkaz pokrića od strane reosiguratelja
A

a) Daljnji prijenos rizika s reosiguratelja na jednog ili više reosiguratelja - retrocesionara

21
Q

197.Moguća definicija rizika je:
a) Svako odstupanje od očekivanog (fluktuacija oko očekivane vrijednosti) koje može uzrokovat igubitak
b) Situacija kod koje ne znamo što će se u budućnosti dogoditi pri čemu je mogući ishod ostvarenja gubitka
c) Budući događaj ishod kojeg je siguran poznati gubitak
d) Prošli događaj posljedica kojeg je ostvareni poznati gubitak

A

a) Svako odstupanje od očekivanog (fluktuacija oko očekivane vrijednosti) koje može uzrokovat gubitak

22
Q
  1. Sustav upravljanja rizicima u osiguranju obuhvaća strategije, procese i postupke izvješćivanja nužne za:
    a) identificiranje rizika
    b) mjerenje i praćenje rizika
    c) upravljanje rizicima
    d) kontinuirano izvještavanje o rizicima
A

a) identificiranje rizika
b) mjerenje i praćenje rizika
c) upravljanje rizicima
d) kontinuirano izvještavanje o rizicima

23
Q
  1. Sustav upravljanja rizicima u osiguranju svakako mora obuhvatiti ova područja:
    a) Upravljanje imovinom i obvezama (ALM)
    b) Organizaciju evenata za zaposlenike
    c) Ulaganja, posebno izvedenice i instrumente usporedive složenosti
    d) Minimizaciju potrošnje energije u poslovanju radi zaštite okoliša
A

a) Upravljanje imovinom i obvezama (ALM)
c) Ulaganja, posebno izvedenice i instrumente usporedive složenosti

24
Q
  1. Za proces upravljanja rizicima u osiguranju ultimativno je odgovorna:
    a) Aktuarska funkcija
    b) Funkcija usklađenosti
    c) Funkcija interne revizije
    d) Uprava društva
A

d) Uprava društva

25
201.U provedbi procesa upravljanja rizicima u društvu za osiguranje sudjeluju: a) Samo djelatnici sektora za upravljanje rizicima b) Svi zaposlenici c) Samo ključne funkcije d) Osim zaposlenika i svi klijenti društva za osiguranje
b) Svi zaposlenici
26
202.Glavni ciljevi upravljanja rizicima su: a) Zaštita osiguranika b) Održavanje cjelokupne financijske stabilnosti c) Maksimizacija profita dioničarima pod svaku cijenu d) Minimizacija rizika pod svaku cijenu
a) Zaštita osiguranika b) Održavanje cjelokupne financijske stabilnosti
27
203. Rizici u osiguranju mogu proizaći iz: a) Okruženja u kojem posluje osiguratelj b) Svih aktivnosti osiguratelja c) Sigurnih događaja d) Ulaganja društva za osiguranje
a) Okruženja u kojem posluje osiguratelj b) Svih aktivnosti osiguratelja d) Ulaganja društva za osiguranje
28
204.Osnovna podjela rizika u osiguranju je na: a) Osigurateljne, financijske i ostale rizike b) Razne vrste osigurateljnih rizika c) Razne vrste financijskih rizika d) Razne vrste poslovnih rizika
a) Osigurateljne, financijske i ostale rizike
29
205. Solventnost II u osnovi koristi mjeru VaR (Value at risk) s razinom pouzdanosti a) 50% b) 75% c) 95% d) 99,5%
d) 99,5%
30
206. Značajnost rizika često se utvrđuje na temelju sagledavanja: a) Utjecaja rizika i vjerojatnosti/frekvencije rizika b) Isključivo visine gubitka uslijed realizacije rizika c) Isključivo frekvencije nastanka rizika
a) Utjecaja rizika i vjerojatnosti/frekvencije rizika
31
207. Prema Solventnosti II, ukoliko društvo posluje točno na minimumu zahtijevanog SCR omjera od 100%, spremno je podnijeti gubitke koji se u prosjeku događaju: a) Jednom u 1000 godina b) Jednom u 500 godina c) Jednom u 200 godina
c) Jednom u 200 godina
32
208. Prema Solventnosti II, pojednostavljeno gledano, prihvatljiva vlastita sredstva za pokriće SCR-a jednaka su: a) Razlici fer vrijednosti imovine i obveza društva b) Najboljoj procjeni obveza društva c) Dodatku za rizik (eng. risk margin) društva
a) Razlici fer vrijednosti imovine i obveza društva
33
209.Ako društvo posluje s omjerom solventnosti (SCR omjerom) 100%, prihvatljiva vlastita sredstva (kapital) društva su: a) Jednaka 0 b) Jednaka SCR-u c) 100 puta veća od SCR-a
b) Jednaka SCR-u
34
210.Vezano za upravljanje valutnim rizikom, otvorena valutna pozicija u nekoj stranoj valuti jednaka je a) Razlici imovine i obveza u toj valuti b) Zbroju imovine i obveza u toj valuti c) Umnošku imovine i obveza u toj valuti d) Kvocijentu imovine i obveza u toj valuti
a) Razlici imovine i obveza u toj valuti
35
211.Ako je, primjerice, modificirana duracija obveznice jednaka 5 godina, tada će smanjenje kamatnih stopa za 1 p. b. uzrokovati: a) Smanjenje vrijednosti obveznice za otprilike 5% b) Povećanje vrijednosti obveznice za otprilike 5% c) Smanjenje vrijednosti obveznice za otprilike 1% d) Povećanje vrijednosti obveznice za otprilike 1%
b) Povećanje vrijednosti obveznice za otprilike 5%
36