02 - T-E EFEKTI OBRADE Flashcards
Šta je klasična kontrola proizvoda?
Ispitivanje, mjerenje i kontrolisanje.
Kakva mogu biti ispitivanja?
Subjektivna i objektivna.
Subjektivna ispitivanja su rezultat osjećaja ispitivača i ispitivanja čulima, a objektivna su rezultati očitanih vrijednosti pomoću ispitnih sredstava.
Kako se dijele objektivna ispitivanja?
Na mjerenje i kontrolu.
Šta je mjerenje?
Mjerenje predstavlja skup aktivnosti čiji je cilj dobijanje vrijednosti mjerne veličine. Rezultat
mjerenja je izmjerena vrijednost i to je apsolutna vrijednost date veličine.
Šta je kontrolisanje?
Kontrola je postupak kojim se utvrđuje da li se kontrolisana veličina nalazi unutar
propisanih granica tolerancije, da li je proizvod “dobar” ili “loš”.
Šta je nauka o mjerenju?
Metrologija je specijalizirani dio tehničih nauka koji se bavi metodama mjerenja fizikalnih veličina, razvojem i izradom mjernila te analizom mjernih rezultata.
Četiri najvažnija parametra mjerenja i kontrolisanja su:
Tačnost mjera
Tačnost oblika
Tačnost međusobnog položaja površina izradka
Kvalitet obrađene površine
Kako se dijele ispitna sredstva?
Mjerne uređaje/instrumente
Kontrolnike
Pomoćna sredstva
Koje su mogućće greške pri mjerenju?
Istrošen mjerni instrument Neprikladno mjerilo( nedovoljna tačnost) Nedovoljno iskustvo Utjecaj vlage i prašine Utjecaj vibracija Utjecaj toplote
Kakva imamo pomična mjerila?
Pomična mjerila sa nonijus skalom
Pomična mjerila sa mjernim satom
Pomična mjerila sa digitalnim pokazivačem
Koje imamo tačnosti pomičnih mjerila, a koja kod mikrometra?
Sa 0.1, 0.02 i 0.05 za pomična mjerila, a za mikrometar je 0.1
Kakvi mogu biti komparateri?
Mehanički, optički, i električki.
Za šta služi KMU?
Služa za prostorno mjerenje vrlo složenih dijelova sa visokim zahtjevima tačnosti.
Kako se dijele kontrolnici?
Na kalibre, etalone i mjerne listiće.
Kako se zovu kalibri za vanjsku, i kako za unutrašnju mjeru?
Za vanjsku se zovu RAČVA, a za vanjsku TRNOVI.
Šta su jednostruka, a šta višestruka mjerila?
Jednostruka mjerila su mjerila koja se koriste za mjerenje i kontrolu samo jedne veličine, a to su:
granična mjerila, tolerancijska mjerila, šabloni i mjerni listići
Namijenjena su za brzu i tačnu kontrolu u serijskoj i masovnoj proizvodnji.
Višestruka mjerila su mjerna sredstva sa indikatorom za očitavanje vrijednosti mjernih veličina. Najčešće korištena višestruka mjerila su:
pomična mjerila, mikrometri i komparatori.
Definiši tehnološki postupak!
- skup svih procesa obrade na pripremku u toku izrade na odgovarajućim alatnim mašinama uz primjenu reznih alata, pribora i mjerila.
- Elementi tehnološkog postupka su tehnološke operacije
- tehnološki postupak definiše koja se sredstva koriste u obradnom procesu
Šta su obradni procesi?
direktni procesi koji omogućavaju transformaciju predmeta obrade od
pripremka do izratka, kao što su struganje, glodanje, brušenje…
Sastoje se od procesa obrade i pomoćnog procesa.
Šta je pomoćni proces obrade?
Pomoćni proces obrade podrazumijeva dodatne procese da bi se uspješno odvijao postupak obrade, što uključuje stezanje, pozicioniranje, uključivanje/isključivanje alatnih mašina, te mjerenje, kontrole, skladištenje i pakovanje novog proizvoda.
Šta je tehnološki proces/postupak i kakve imamo?
Tehnološki proces je skup svi procesa obrade određenog predmeta, zajedno sa svim drugim pomoćnim procesima. Sastoji se tehnoloških operacija, i može se desiti da se tehnološki proces svede na diferencijaciju ili/ koncentraciju operacija.
Diferencijacija podrazumijeva pojedinačno odvijanje različitih operacija unutar jednog tehnološkog postupka.
Koncentracija predstavlja istovremeno odvijanje različitih operacija unutar jednog tehnološkog procesa.
Objasni tehnološku operaciju i njene dijelove!
*operacija je obrada pripremka na jednoj alatnoj mašini uz jednu pripremu mašine.
Sastoj se od pripremnog i izvršnog dijela.
**Pripremni dio čine: postavljanje, baziranje i stezanje predmeta obrade,
dovođenje reznog alata u zahvat sa predmetom obrade itd.
*** Izvršni dio operacije čine prolazi i zahvati.
**Zahvat je kreiranje jedne ili više novih površina pomoću jednog ili više alata, pri čemu su parametri obrade konstantni.
*****Prolaz je dio zahvata u kojem se jedan sloj materijala uklanja jednim alatom.
Objasni tehnoekonomske karakteristike obrade i od čega zavise?
Osnovne tehnološke karakteristike obradnog procesa su :tačnost obrade, kvalitet obrađene površine i proizvodnost obrade,
dok su ekonomski pokazatelji troškovi obrade i efekti dobiti.
Zavise od uslova obrade i uslova namjene dijelova.
Defiinši tačnost?
Tačnost obradnog procesa se predstavlja kao podudarnost geometrijskih parametara unutar definisanog raspona tih vrijednosti.
Odstupanja se dešavaju u formi odstupanja oblika, položaja i dimenzija.
Objasni kvalitet obrađene površine?
Kvalitet obrađene površine se određuje preko mikrogeometrijskih neravnina na površinskom sloju materijala, i to nazivamo hrapavošću.
Kako se klasifikuje hrapava površina?
Prema ISO standardu, klasifikuje se preko :
srednje linije profila (m) - linija koja siječe profil površine
referentne dužine (l) - minimalna dužina isječka profila površine, neophodna za
pouzdano definisanje parametara hrapavosti
Nabroj i objasni parametre hrapavosti!
Osnovni parametri hrapavosti su:
1) Ra, μm – srednje aritmetičko odstupanje profila od srednje linije profila,
2) Rz, μm – srednja visina neravnina I
3) Rmax, μm – maksimalna visina neravnina
Šta je proizvodnost/ produktivnost procesa obrade?
Definiše sa kao mjera uspješnosti i efikasnosti obradnog procesa da izradi koristan proizvod.
Srednje aritmetičko odstupanje profila od srednje linije profila - Ra (DEFINICIJA)
srednja aritmetička vrijednost odstojanja svih tačaka profila (z1, z2, …, zn) od srednje linije profila u granicama referentne dužine.
Maksimalna visina neravnina – Rmax (DEFINICIJA)
je rastojanje između dviju pravih linija, paralelnih sa srednjom linijom profila, povučenih tako da, u granicama referentne dužine dodiruju najvišu odnosno najnižu tačku profila.
Srednja visina neravnina - Rz (definicija)
je razlika srednjih aritimetičkih vrijednosti pet najviših i pet najnižih tačaka profila u granicama referentne dužine
Referentna dužina (l) (definicija)
je minimalna dužina isječka profila površine, neophodna za pouzdano definisanje parametara hrapavosti, na kojoj su eliminisani uticaji drugih vrsta nepravilnosti
Srednja linija profila (m) (definicija)
linija koja siječe profil površine tako da je suma kvadrata udaljenosti svih tačaka profila od te linije minimalna , u granicama referente dužine.
