02 - T-E EFEKTI OBRADE Flashcards

1
Q

Šta je klasična kontrola proizvoda?

A

Ispitivanje, mjerenje i kontrolisanje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Kakva mogu biti ispitivanja?

A

Subjektivna i objektivna.

Subjektivna ispitivanja su rezultat osjećaja ispitivača i ispitivanja čulima, a objektivna su rezultati očitanih vrijednosti pomoću ispitnih sredstava.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Kako se dijele objektivna ispitivanja?

A

Na mjerenje i kontrolu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Šta je mjerenje?

A

Mjerenje predstavlja skup aktivnosti čiji je cilj dobijanje vrijednosti mjerne veličine. Rezultat
mjerenja je izmjerena vrijednost i to je apsolutna vrijednost date veličine.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Šta je kontrolisanje?

A

Kontrola je postupak kojim se utvrđuje da li se kontrolisana veličina nalazi unutar
propisanih granica tolerancije, da li je proizvod “dobar” ili “loš”.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Šta je nauka o mjerenju?

A

Metrologija je specijalizirani dio tehničih nauka koji se bavi metodama mjerenja fizikalnih veličina, razvojem i izradom mjernila te analizom mjernih rezultata.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Četiri najvažnija parametra mjerenja i kontrolisanja su:

A

Tačnost mjera
Tačnost oblika
Tačnost međusobnog položaja površina izradka
Kvalitet obrađene površine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Kako se dijele ispitna sredstva?

A

Mjerne uređaje/instrumente
Kontrolnike
Pomoćna sredstva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Koje su mogućće greške pri mjerenju?

A
Istrošen mjerni instrument
Neprikladno mjerilo( nedovoljna tačnost)
Nedovoljno iskustvo
Utjecaj vlage i prašine
Utjecaj vibracija
Utjecaj toplote
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Kakva imamo pomična mjerila?

A

Pomična mjerila sa nonijus skalom
Pomična mjerila sa mjernim satom
Pomična mjerila sa digitalnim pokazivačem

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Koje imamo tačnosti pomičnih mjerila, a koja kod mikrometra?

A

Sa 0.1, 0.02 i 0.05 za pomična mjerila, a za mikrometar je 0.1

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Kakvi mogu biti komparateri?

A

Mehanički, optički, i električki.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Za šta služi KMU?

A

Služa za prostorno mjerenje vrlo složenih dijelova sa visokim zahtjevima tačnosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Kako se dijele kontrolnici?

A

Na kalibre, etalone i mjerne listiće.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Kako se zovu kalibri za vanjsku, i kako za unutrašnju mjeru?

A

Za vanjsku se zovu RAČVA, a za vanjsku TRNOVI.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Šta su jednostruka, a šta višestruka mjerila?

A

Jednostruka mjerila su mjerila koja se koriste za mjerenje i kontrolu samo jedne veličine, a to su:
granična mjerila, tolerancijska mjerila, šabloni i mjerni listići
Namijenjena su za brzu i tačnu kontrolu u serijskoj i masovnoj proizvodnji.

Višestruka mjerila su mjerna sredstva sa indikatorom za očitavanje vrijednosti mjernih veličina. Najčešće korištena višestruka mjerila su:
pomična mjerila, mikrometri i komparatori.

17
Q

Definiši tehnološki postupak!

A
  • skup svih procesa obrade na pripremku u toku izrade na odgovarajućim alatnim mašinama uz primjenu reznih alata, pribora i mjerila.
  • Elementi tehnološkog postupka su tehnološke operacije
  • tehnološki postupak definiše koja se sredstva koriste u obradnom procesu
18
Q

Šta su obradni procesi?

A

direktni procesi koji omogućavaju transformaciju predmeta obrade od
pripremka do izratka, kao što su struganje, glodanje, brušenje…
Sastoje se od procesa obrade i pomoćnog procesa.

19
Q

Šta je pomoćni proces obrade?

A

Pomoćni proces obrade podrazumijeva dodatne procese da bi se uspješno odvijao postupak obrade, što uključuje stezanje, pozicioniranje, uključivanje/isključivanje alatnih mašina, te mjerenje, kontrole, skladištenje i pakovanje novog proizvoda.

20
Q

Šta je tehnološki proces/postupak i kakve imamo?

A

Tehnološki proces je skup svi procesa obrade određenog predmeta, zajedno sa svim drugim pomoćnim procesima. Sastoji se tehnoloških operacija, i može se desiti da se tehnološki proces svede na diferencijaciju ili/ koncentraciju operacija.

Diferencijacija podrazumijeva pojedinačno odvijanje različitih operacija unutar jednog tehnološkog postupka.

Koncentracija predstavlja istovremeno odvijanje različitih operacija unutar jednog tehnološkog procesa.

21
Q

Objasni tehnološku operaciju i njene dijelove!

A

*operacija je obrada pripremka na jednoj alatnoj mašini uz jednu pripremu mašine.
Sastoj se od pripremnog i izvršnog dijela.

**Pripremni dio čine: postavljanje, baziranje i stezanje predmeta obrade,
dovođenje reznog alata u zahvat sa predmetom obrade itd.

*** Izvršni dio operacije čine prolazi i zahvati.

**Zahvat je kreiranje jedne ili više novih površina pomoću jednog ili više alata, pri čemu su parametri obrade konstantni.

*****Prolaz je dio zahvata u kojem se jedan sloj materijala uklanja jednim alatom.

22
Q

Objasni tehnoekonomske karakteristike obrade i od čega zavise?

A

Osnovne tehnološke karakteristike obradnog procesa su :tačnost obrade, kvalitet obrađene površine i proizvodnost obrade,
dok su ekonomski pokazatelji troškovi obrade i efekti dobiti.
Zavise od uslova obrade i uslova namjene dijelova.

23
Q

Defiinši tačnost?

A

Tačnost obradnog procesa se predstavlja kao podudarnost geometrijskih parametara unutar definisanog raspona tih vrijednosti.

Odstupanja se dešavaju u formi odstupanja oblika, položaja i dimenzija.

24
Q

Objasni kvalitet obrađene površine?

A

Kvalitet obrađene površine se određuje preko mikrogeometrijskih neravnina na površinskom sloju materijala, i to nazivamo hrapavošću.

25
Q

Kako se klasifikuje hrapava površina?

A

Prema ISO standardu, klasifikuje se preko :
srednje linije profila (m) - linija koja siječe profil površine
referentne dužine (l) - minimalna dužina isječka profila površine, neophodna za
pouzdano definisanje parametara hrapavosti

26
Q

Nabroj i objasni parametre hrapavosti!

A

Osnovni parametri hrapavosti su:

1) Ra, μm – srednje aritmetičko odstupanje profila od srednje linije profila,
2) Rz, μm – srednja visina neravnina I
3) Rmax, μm – maksimalna visina neravnina

27
Q

Šta je proizvodnost/ produktivnost procesa obrade?

A

Definiše sa kao mjera uspješnosti i efikasnosti obradnog procesa da izradi koristan proizvod.

28
Q

Srednje aritmetičko odstupanje profila od srednje linije profila - Ra (DEFINICIJA)

A

srednja aritmetička vrijednost odstojanja svih tačaka profila (z1, z2, …, zn) od srednje linije profila u granicama referentne dužine.

29
Q

Maksimalna visina neravnina – Rmax (DEFINICIJA)

A

je rastojanje između dviju pravih linija, paralelnih sa srednjom linijom profila, povučenih tako da, u granicama referentne dužine dodiruju najvišu odnosno najnižu tačku profila.

30
Q

Srednja visina neravnina - Rz (definicija)

A

je razlika srednjih aritimetičkih vrijednosti pet najviših i pet najnižih tačaka profila u granicama referentne dužine

31
Q

Referentna dužina (l) (definicija)

A

je minimalna dužina isječka profila površine, neophodna za pouzdano definisanje parametara hrapavosti, na kojoj su eliminisani uticaji drugih vrsta nepravilnosti

32
Q

Srednja linija profila (m) (definicija)

A

linija koja siječe profil površine tako da je suma kvadrata udaljenosti svih tačaka profila od te linije minimalna , u granicama referente dužine.