Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Histology > Živčani sustav > Flashcards

Živčani sustav Flashcards

1
Q

Kako je živčano tkivo podijeljeno anatomski?

A

A) CNS (mozak, leđna m.)

B) PNS (živčana vlakna, gangliji)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Kako je građeno živčano tkivo?

A

Živčane st. i glija st.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Kako neuroni odgovaraju na stimulus?

A

Tako da mijenjaju razlike električnog potencijala koje postoje između unutrašnjih i vanjskih membrana
(iritabilne/ podražljive st.).

On može djelovati samo na određenom mjestu ili se širiti duž neurona.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Što je akcijski potencijal?

A

Ili živčani impuls.

Širenje podražaja kojim se prenosi poruka na dr. neurone, mišiće ili žlijezde.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Osnovne funkcije živčanog tkiva?

A
  1. Održavanje unutrašnje sredine organizma unutar normalnih vrijednosti (krvni tlak, kisik, uglj. dioksid, pH, GUK, hormoni u krvi)
  2. Osiguravanje i usklađivanje svih oblika ponašanja s okolinom (hranjenje, reprodukcija, obrana, komunikacija s dr. jedinkama)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Opiši razvoj živčanog tkiva.

A
  • ektoderm
  • poticaj: chorda dorsalis (ispod njega)
  • neuralna ploča
- neuralni žlijeb: 
CNS s neuronima
st. glije
ependimske st.
epitelne st. koroidnog spleta
  • greben:
    kromafine stanice srži nadbubrežne žlijezde
    melanociti kože i potkožnog tkiva
    odontoblasti
    stanice pije mater i arahnoideje
    osjetni neuroni moždinskih i spinalnih ganglija
    postganglijski neuroni simpatičkih i parasimpatičkih ganglija
    schwannove stanice perifernih aksona
    satelitske stanice perifernih ganglija
    (KMOOPSSS)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Opiši neurone.

A
  • primaju, prenose i obrađuju podražaje, potiču st. aktivnost, otpuštaju neurotransmitere
  • osn. dijelovi: dendriti, perikarion, akson, završno razgranjenje, završno odebljanje (bouton)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Vrste neurona prema veličini i obliku nastavaka.

A

a) multipolarni
- većina st. u tijelu
(bipolarni - koh. i vest. ggl, mrežnica, njušna sluznica)

b) pseudounipolarni - spinalni i većina kranijalnih ggl.
(nije uključen perikarion u prijenos podražaja)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Vrsta neurona po funkciji.

A

eferentni/motorički (mišići, endo i egzokrine žl.)
aferentni/osjetni (o. podr. iz okolinei unutrašnjosti)
interneuroni (složeni funkcionalni lanci/krugovi)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Opiši bijelu i sivu tvari s obzirom na sastav neurona.

A

CNS - tijela st. u sivoj, u bijeloj nastavci

PNS - tijela u ganglijima i osjetnim područjima (njušna sluznica)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Opiši Somu (perikarion, tijelo) neurona.

A
  • dio neurona bez st. nastavaka koji sadržava jezgru i citoplazmu

= trofičko središte, može primat podražaje (ekscitacijske, inhibicijske)

  • većina imaju okruglu, neobično veliku eukromatsku jezgru s dobro vidljivom jezgricom
  • dobro raspršen kromatin (pojačana sintetska akt.)
  • živčane st. s dvije jezgre nalaze se u simpatičkim i osjetnim ggl.
  • vrlo razvijena hER u nakupinama paralelnih cisterni
  • u citoplazmi između cisterni mnogo poliribosoma (sinteza bjelančevina)
  • Nisslova tjelešca = bazofilna zrnata područja (hER, slobodni ribosomi), brojna u velikim živ. st.
  • GA samo u perikarionu (slojevi usporedno položenih glatkih cisterna raspoređenih oko periferije jezgre)
  • mt raspoređeni svugdje, posebno kod završetaka aksona
  • neurofilamenti - u perikarionu i st. nastavcima; pod fiksativima se skupljaju; impregnirani srebrom čine neurofibrile koji se vide pod svj. mikroskopom
  • sadržavaju mikrotubule i pigment lipofuscin (neprobavljeni ostatak razgradnje lizosoma)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Što su Nisslova tjelešca?

A

Bazofilna zrnata područja (hER, slobodni ribosomi)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Opiši dendrite.

A
  • tanki nastavci koji se dijele poput grana stabla, te postaju sve tanji, za razliku od aksona koji je cijelom duljinom jednake debljine
  • glavno mjesto primanja i obrade signala, povećavaju površinu st za primanje podražaja
  • sastav citoplazme sličan perikarionu samo što NEMA GA
  • većina sinapsa na dendritskim spinama (sudjeluju u promjeni plastičnosti)
    = prvo mjesto obrade snaptičkih signala koje prima neuron, oblika gljive
  • sastavljeno od bjelančevina i pričvršćeno za unutarnju stranu (citosolnu) postsinaptičkih membrana

= dinamičke strukture sa sposobnosti morfološke plastičnosti kojoj temelj čini citoskeletna bjelančevina aktin, važna za razvoj sinapsa i njihovu funkc. prilagodbu u odraslih

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Opiši aksone.

A
  • većina ima samo jedan, rijetko nijedan
  • cilindrični nastavak st. raz. dužine i debljine
  • aksonski brežuljak se izbočuje iz perikariona (kratka područja piramidna oblika)
  • aksolema, aksoplazma
  • inicijalni segment = dio aksona između aksonskog brežuljka i poč. dijela mij. ovojnice gdje se zbrajaju eks. i inh. podražaji te se odlučuje hoće li se podražaj širiti dalje ili ne
  • kolateralni ogranci = kratki ogranak koji se vraća prema tijelu st.
  • malo mt, mikrotubula, neurofilamenata, cisterne gER-a (odsutnost hER-a, poliribosoma)
  • ovisan o perikarionu
  • ako se akson presiječe, njegov periferni dio odumre
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Što je inicijalni segment?

A

= dio aksona između aksonskog brežuljka i poč. dijela mij. ovojnice gdje se zbrajaju eks. i inh. podražaji te se odlučuje hoće li se podražaj širiti dalje ili ne

  • mjesto s puno kanala zbog kojeg ima važnu ulogu u širenju el. potencijala
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Kako se prenose mol. duž neurona?

A

U oba smjera:
A) Anterogradnim prenošenjem (kinezin aktiviran ATP-azom mikrotubula):
1. spori - bjelančevine, mikrofilamenti
2. intermedijarni - mitohondriji
3. brzi - tvari u mjehurićima (neurotransmiteri)
- makromol. i organele koje se sintetiziraju u tijelu st.

B) Retrogradnim prenošenjem (dinein iz mikrotubula):
- tvari unesene endocitozom do tijela st.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Opiši membranski potencijal.

A
  • aksolema pumpa Na+ iz st.
  • konc. K+ se zadržava u st. i viša je nego izvanst.
  • postoji razlika u potencijalima = -65mV
    = MEMBRANSKI POTENCIJAL U MIROVANJU
  • podraži se neuron, otvaraju se ionski kanali, ulazi izvanst. Na+
  • mijenja se potencijal s -65 na +30 mV
    = POČETAK AKCIJSKOG POTENCIJALA (živ. impulsa)
  • +30 zatvara ionske natrijeve kanale, mem. postaje nepropusna za taj ion
  • otvaraju se kalijevi kanali i povisi se konc. unutarst. K+
  • K+ napušta akson, pot. se vrati na -65 mV
    =ZAVRŠETAK AKCIJSKOG POTENCIJALA
  • sveukupno traje 5ms
  • akc. pot. se nastvalja te se kanali otvaraju duž membrane
  • kad dosegne završetak, potakne pražnjenje pohranjenog neurotransmitera
18
Q

Što su zapravo lokalni anestetici?

A

= hidrofobne mol. koje se vežu na Na+ kanale i inhibiraju prijenos Na

19
Q

Opiši sinapsu.

A

= posredni jednosmjerni prijenos impulsa
- mjesta funkc. kontakta među neuronima

  • zadaća: pretvorba el. signala presinaptičke st. u kem. signal koji djeluje na postsinaptičku st.
  • većina st. prenosi signal otpuštanjem neurotransmitera
  • dijelovi sinapse:
    A) PRESINAPTIČKI ZAVRŠETAK - aksonski završetak
    B) POSTSINAPTIČKI ZAVRŠETAK
    C) SINAPTIČKA PUKOTINA
  • može biti: aksosomatička, aksodendritička, aksoaksonska
  • vrste:
    a) KEMIJSKA
  • većina, kemijski glasnici, posredni način
    b) ELEKTRIČNA
  • putem tijesnih spojeva prenose ionske signale, neposredan način
  • presinaptički završetak sadržava sinaptičke mjehuriće s neurotransmiterima i brojne mt
  • neurotransmiteri (nastali u tijelu st.) se otpuštaju egzocitozom u sin. pukotinu (višak membrane se obrađuje endocitozom, spaja se s gER-om i može se ponovno iskoristiti) = noradrenalin, acetilkolin
  • neki neurotransmiteri se sintetiziraju u presinaptičkom odsječku te koriste enzime i prekursore za prijenos do aks. završetaka
20
Q

Što su neurotransmiteri, a što neuromodulatori?

A

NEUROTRANSMITERI
= kemijske tvari koje vezane za receptorski protein otvaraju ili zatvaraju ionske kanale, ili započinju kaskadu drugih glasnika
- sintetizitaju se u tijelu st.
- pohranjuju se u mjehurićima presinaptičkog dijela sinapse
- većina: amini, ak ili mali peptidi (neuropeptidi - uloga u nadzoru osjećaja i nagona)

NEUROMODULATORI
=kem. glasnici koji ne djeluju direktno na sinapse, već mijenjaju osjetljivost neurona na sinaptičku stimulaciju ili inhibiciju
- neuropeptidi, steroidi (živ. tkivo), ostali (krv)

21
Q

Opiši mehanizam kemijske sinapse.

A
  • depolarizacija el. pot. se proširi
  • otvara kalcijeve kanale na presinaptičkom završetku što uzrokuje ulazak CA2+ te potakne egzocitozu
  • neurotransmiteri otpušteni egzocitozom djeluju na receptore u postsinaptičkom dijelu što uzrokuje depolarizaciju postsinaptičke membrane (ekscitacijske)
  • kada dođe do hiperpolarizacije - nema prevođenja impulsa (inhibicijska)
  • neurotransmiteri se uklanjaju E razgradnjom, difuzijom, endocitozom pomoću spec. receptora
22
Q

Nabroji glija st.

A 
oligodendrociti
Schwannove st.
astrociti
ependimske st.
mikroglija
23
Q

Oligodendrociti

A
  • stvaraju mijelinsku ovojnicu koja ima zadaću el. izolacije u CNS-u
  • obavijaju aksone te tako tvore ovojnicu
24
Q

Schwannove st.

A
  • stvaraju ovojnicu u PNS-u oko aksona

- jedan služi mijelinizaciji jednog neurona, za razliku od oligodendrocita kod kojeg je moguće više njih

25
Q

Astrociti

A
  • zvjezdolike st. koje imaju brojne duge izdanke
  • sadržavaju snopove intermedijarnih filamenata izgrađenih od glijalnog fibrilarnog kiselog proteina
  • povezuju neurone s kapilarama i pijom mater

a) vlaknasti – oskudni dugi nastavci; u bijeloj tvari
b) protoplazmatski – mnogo kratkih ogranaka; nalaze se u sivoj tvari

  • najbrojnije glija st.
  • uz svoju potpornu ulogu sudjeluju u kontroli ionskog i kemijskog okoliša živčanih stanica
  • neki imaju završne izdanke, proširene u obliku perivaskularnih nožica koje okružuju endotel kapilara
  • pretpostavlja se da služe za prijenos molekula i iona iz krvi do živčanih stanica
  • nalaze se i na vanjskoj površini središnjeg živ. sustava, gdje čine jedan neprekinuti sloj
  • na mjestu oštećenja središnjeg živ. sustava, astrociti proliferiraju i stvaraju neku vrstu ožiljkastog tkiva
  • imaju ulogu i u kontrolnim funkcijama CNS-a
  • astrociti in vitro posjeduju adrenergične, aminokiselinske (GABA) i peptidne receptore (natriuretski peptid, ANG II, endoteline, VIP i TRH)
  • mijenjaju sastav izvanstaničnog okoliša i tako utječu na aktivnost i opstanak živčanih stanica, jer apsorbiraju višak neurotransmitora i oslobađaju metaboličke i neuroaktivne molekule
  • postoje naznake da astrociti prenose iz krvi do neurona sastojke bogate energijom, da metaboliziraju glukozu do laktata koji opskrbljuje neurone
  • međusobno su povezani tijesnim spojevima te čine mrežu koja prenosi informacije (npr. otpuštaju citokine)
26
Q

Ependimske st.

A

= epitelne st. kubična oblika koje oblažu ventrikule mozga i centralni kanal moždine
- većina ima trepetljike (kretanje CS likvora)

27
Q

Mikroglija

A
  • malene su, izdužene stanice s kratkim nepravilnim nastavcima
  • jezgre su im izdužene i imaju gusti kromatin
  • čine ju fagociti
  • razvijaju se od prekursorskih stanica u koštanoj srži
  • sudjeluju u upalnom procesu i cijeljenju središnjeg živ. sustava te stvaranju i otpuštanju neutralnih proteaza oksidativnih radikala
  • kada su potaknute, mikroglije gube svoje nastavke i postaju fagociti te djeluju kao predočne stanice
  • izlučuje brojne imunoregulacijske citokine
  • nakon oštećenja CNS-a uklanja suvišne ostatke kao st. debris
28
Q

Opiši multiplu sklerozu i AIDS povezano uz živce.

A
  • uništava se mijelinska ovojnica što dovodi do teških mijelinskih ispada
  • st. mikroglije fagocitiraju i razgrađuju ostatke mijelina
  • kod AIDS-a nastupa demencija zbog upale CNS-a izazvanog HIIV-1
29
Q

Opiši CNS.

A
  • mozak, leđna moždina
  • ne sadržava vezivno tkivo, pa je mekan, gelu sličan organ

A) bijela tvar – sadržava:
mijelinizirana i nemijelinizirana vlakna, oligodendrocite, vlaknaste astrocite i mikroglija stanice

B) siva tvar – sadržava :
tijela živčanih stanica, dendrite i početne nemijelinizirane dijelove aksona te glija-stanice

(nakupina tijela živ. st. čine otočiće sive tvari koje se nazivaju jezgre)

MOZAK
- siva tvar kore velikog mozga ima 6 slojeva (sudjeluje u integraciji osjetnih informacija i započinjanju voljnih motoričkih putova)

  • kora malog mozga ima tri sloja :
    a) vanjski - molekularni
    b) srednji - purkinjeove stanice
    c) unutrašnji - zrnati

KRALJ. MOŽDINA

  • prednji rogovi sive tvari kralj. moždine sadržavaju motoričke neurone kojih aksoni čine prednje korijenove spinalnih živaca
  • stražnji rogovi primaju osjetna vlakna neurona spinalnih ganglija
30
Q

Dura mater (tvrda opna)

A
  • vanjska moždana opna
  • građena od gustog vezivnog tkiva, koje je sraslo s pokosnicom lubanje
  • odvojena je od pokosnice kralježnjaka epiduralnim prostorom koje sadržava vene s tankom stijenkom, rahlo vezivno tkivo i masno tkivo
  • od arachnoidee je odvojena uskim subduralnim prostorom
  • unutrašnja površina svih dijelova tvrde ovojnice i vanjska površina tvrde ovojnice kralj moždine obložene su jednoslojnim pločastim epitelom mezenhimskog podrijetla
31
Q

Arachnoidea (paučinasta opna)

A
  • dva dijela :
    A) sloj u dodiru s durom mater
    B) sustav trabekula koje taj sloj spajaju s pijom mater
    (šupljine tvore subarahnoidni prostor koji ima ulogu hidrauličnog jastuka)
  • subarahnoidni prostor komunicira s ventrikulima mozga kroz neparni medijalni otvor i parne lateralne otvore
  • sastoji se od vezivnog tkiva bez krvnih žila
  • površine su obložene istim epitelom kao i dura (jednoslojni pločasti)
  • arahnoidne resice : izdanci arahnoidee koji prolaze kroz otvore na duri mater i ulaze u sinuse; prekriveni su endotelnim stanicama vena, a funkcija im je resorpcija likvora u krv venskih sinusa
32
Q

Pia mater

A

= rahlo vezivno tkivo s mnogo krvnih žila

  • premda je smještena sasvim blizu živčanog tkiva, ne dodiruje ni živčane stanice ni vlakna
  • između pije i neurona nalazi se tanki sloj nastavaka neuroglije, koji čvrsto prianja uz piju mater te čini fizičku barijeru između periferije i središnjeg živ. sustava, koja odvaja središnji živ. sustav od likvora
  • piju mater oblažu pločaste stanice mezenhimskog podrijetla
  • krv. žile prodiru u sred. živ. sustav kroz tunele koje oblaže pia mater, a nazivaju se perivaskularni prostori
  • pia mater nestaje prije nego što krvne žile prijeđu u kapilare
  • krvne su kapilare u središnjm živ. sustavu poptuno prekrivene nastavcima neuroglija
33
Q

Barijera krv-mozak.

A
  • funkcionalna je barijera koja spriječava prelaženje nekih tvari iz krvi u mozak (toksini, antibiotici, kem. tvari)
  • zasniva se na smanjenoj propusnosti krvnih kapilara mozga
  • čvrsti međustanični spojevi koji osiguravaju neprekinutost endotela tih kapilara
  • citoplazme endotel. stanica ne sadržavaju fenestracije, a i pinocitotskih mjehurića ima vrlo malo
  • mogući produženi nastavci neuroglija-stanica zaslužni za smanjenu propusnost
34
Q

Što je korioidni splet?

A
  • sastoji se od nabora pije mater koji strše u unutrašnjost ventrikula
  • nalazi se u krovu 3. i 4. ventrikula i djelomično u zidovima lateralnih ventrikula
  • sastoji se od vezivnog tkiva pije mater prekrivenog jednoslojnim kubičnim ili niskim cilindričnim epitelom, koji ima značajke stanica što prenose ione
  • glavna funkcija je stvaranje likvora
35
Q

Opiši cerebrospinalni likvor.

A
  • sadržava samo malu količinu krutih tvari (bjelančevine i odljušt. stanice i 2-5 limfocita po mililitru)
  • potpuno ispunjava moždane ventrikule, središnji kanal kralj. moždine, subarahnoidni i perivaskularni prostor
  • protječe kroz ventrikule, iz kojih ide u subarahnoidni prostor gdje se preko resica apsorbira u venski optok
  • važna je za metabolizam sred. živčanog sustava, a i štiti živčano tkivo od ozljeda
  • nema limfnih žila u živ. sustavu
36
Q

Hidrocefalus

A

smanjena apsorpcija CS tekućine

37
Q

Opiši razlike PNS-a i CNS-a.

A

mijelinizacija i šta sve ne

38
Q

Opiši mijelinizirana vlakna.

A

h

39
Q

Opiši nemijelinizirana vlakna.

A
  • nemijelinizirana živčana vlakna nemaju ranvijerovih čvorova, jer su susjedne schwannove stanice u nizu priljubljene jedna uz drugu i čine neprekinuti sloj - ima ih mnogo u središnjem žs gdje teku među izdancima neurona i glija-stanica, te nemaju ovojnicu za razliku od aksona u perifernom žs
40
Q

Što su živci?

A

Snopovi živ. vlakana okruženi slojem veziva.

41
Q

Što su živčana vlakna?

A
  • sastoje se od aksona posebno obavijenih ovojnicama ektodermalnog podrijetla
    PNS - Schwann
    CNS -

Histology (11 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions