Žilni sustav Flashcards
1
Q
Od čega se sastoji žilni sustav?
A
A) krvožilni sustav
- srce, arterije (odvodne), kapilare, vene
B) limfne žile
- limfne kapilare koje završavaju u krvožilnom sustavu ulijevajući se u vene
(vraćanje tek. iz tkivnih prostora u krv)
- unutrašnjost svih dijelova oblaže jednoslojni pločasti epitel (endotel)
2
Q
Podjela žilnog sustava?
A
A) Makrocirkulacija - žile promjera većeg od 0.1 mm
(velike arteriole, miš. i el. arterije, miš. vene)
B) Mikrocirkulacija - vidljive samo svj. mikroskopom
(arteriole, kapilare, potkapilarne venule)
3
Q
Opiši kapilare.
A
- stijenku kapilare čini jedan sloj endotelnih stanica (1-3 stanice na poprečnom presjeku) koji oblikuju cijev cilindrična oblika
- na vanjskoj površini tih stanica obično se nalazi bazalna lamina koju izlučuje sam endotel (kojeg čine poligonalne, izdužene st.)
- na mjestu gdje je smještena jezgra stanice se izbočuju u lumen kapilare
- njihova citoplazma sadržava malo organela (mali GK, poneku cisternu hER, mitohondr i sl ribos)
- spojevi tipa zonula occludens povezuju većinu endot. st. te omogućuju različitu propusnost za makromolekule
4
Q
Gdje su najslabiji spojevi među stanicama?
A
- spojevi među endot. stan. venula su najslabiji, na tim se mjestima tijekom up. procesa gubi tekućina pa nastaju edemi
5
Q
Što su periciti?
A
- mezenhimske stanice s dugačkim citoplazmatskim izdancima, koje nepotpuno okružuju endotelne stanice na različitim mjestima duž kapilara i postkapilarnih venula
- okruženi vlastitom bazalnom laminom koja se može spojiti s bazalnom laminom endotelnih stanica
- imaju sposobnost kontrakcije (sadrže aktin, miozin i tropomiozin)
- nakon oštećenja tkiva, periciti se umnažaju i stvaraju nove krvne žile i vezivne stanice te tako sudjeluju u procesu cijeljenja
6
Q
Podjela kapilara?
A
A) neprekinute ili somatske kapilare (kontinuirane)
- nemaju otvore (fenestre)
- nalazi se u svim vrstama mišićnog tkiva, u vez. tkivu, egzokrinim žlijezdama i živčanom tkivu
- pinocitotski mjehurići na površinama endotela i unutar citoplazme (prijenos makromolekula)
B) fenestrirane ili visceralne kapilare
- veliki otvori u stijenci koji su zatvoreni dijafragmom (opna tanja od stanične membrane) i koja nema troslojnu građu jedinične membrane
- bazalna lamina neprekinuta
- nalaze se u tkivima u kojima se odvija brza izmjena tvari između tkiva i krvi: bubrezi, crijeva i endokrine žlijezde (makromolekule mogu ući kroz kapilaru u tkivne prostore)
C) fenestrirane kapilare, ali bez dijafragme
- glomerul bubrega
- krv je od tkiva odijeljena samo debelom i neprekinutom bazalnom laminom
D) isprekidane sinusoidne kapilare
- vijugav tok i mnogo veći promjer što usporava protok krvi
- endotelne stanice čine isprekidani sloj i odvojene su jedna od druge širokim prostorima
- u citoplazmi endotelnih stanica ima mnogo fenestra bez dijafragme
- makrofazi su smješteni ili između endotelnih stanica ili s njihove vanjske strane
- bazalna lamina je isprekidana
- u jetri i u krvotvornim organima (koštana srž, slezena)
7
Q
Čemu služe metarteriole?
A
- arteriole se granaju u manje žile, metarteriole, koje su okružene isprekidanim slojem glatkih miš. stanica, one se dalje granaju u kapilare
- sužavanje metarteriola regulira protok krvi kroz kapilare kada tkivu nije potreban protok krvi kroz cijelu kapilarnu mrežu
8
Q
Uloga art.-venskih anastomoza?
A
- omogućuju arteriolama da se izravno isprazne u venule
- pridonosi reg. kapilarnog protoka
- brojne u skeletnom mišiću, koži ruku i nogu
- kada se žile u sklopu art-venske anastomoze stegnu, sva krv mora prolaziti kroz kapilarnu mrežu
- kada se opuste, dio krvi teče neposredno u venu umjesto kroz kapilare
9
Q
Što regulira protok krvi u kapilarama?
A
- protok krvi kroz kapilare reguliraju živčani i hormonski podražaji
- tkiva s intenzivnim metabolizmom imaju gustu kapilarnu mrežu
10
Q
Koji organi imaju visoki metabolizam?
A
bubreg, jetra, srčano tkivo, skeletni mišić
bonus
- niski: glatko tkivo, gusto vezivno
11
Q
Nabroji neke uloge endotelnih stanica da nije izmjena tvari.
A
- pretvorba ANG I u ANG II
- pretvorba bradikinina, serotonina, prostaglandina, noradrenalina, trombina i drugih u biološki nedjelotvorne sastojke
- lipoliza lipoproteina enzimima smještenim na površini endot. stanica na trigliceride i kolesterol
- proizvodnja vazokativnih tvari (tonus žila) kao što su endotelini, vazokonstriktivni čmbenici, te dušični oksid koji je čimbenik relaksacije
- antitrombogeno djelovanje
12
Q
Koji čimbenik ima središnju ulogu u stvaranju žilnog sustava tijekom embrionalnog razvoja?
A
VEGF
vascular endothelial growth factors
13
Q
Opći plan građe krvnih žila?
A
A) tunica intima
- sastoji se od jednog sloja endotelnih stanica koje prekrivaju subendotelni sloj građen od rahlog vezivnog tkiva s ponekom glatkom mišićnom stanicom
- unutrašnja elastična membrana čini završni vanjski sloj intime, odvaja ju od medije
- izgrađena od elastina
- ima otvore koji omogućuju prolaz tvarima što hrane stanice duboko u stijenci žile
- ima valovit izgled na histološkim rezovima
B) tunica media
- čine ju koncentrični slojevi spiralno poredanih glatkih mišićnih stanica
- prostore između njih popunjava različita količina elastičnih vlakana i lamela, retikulinskih vlakana (kol. III), proteoglikana, te glikoproteina
- glatke mišićne st. izlučuju međust. tvar
- tanja vanjska elastična membrana – u arterijama odjeljuje mediju od tunike adventicije
C) tunica adventicia
- uglavnom od kolagenih vlakana tipa I i elastičnih vlakana
- postepeno prelazi u okolno vezivno tkivo organa kroz koji žila prolazi
14
Q
Što su vasa vasorum?
A
- u velikim žilama, brojnija u venama nego u arterijama
- arteriole, kapilare i venule koje se obilno granaju unutar adventicije i vanjskog dijela medije (difuzija iz krvi)
15
Q
Inervacija žilnog sustava.
A
- gusta mreža nemijeliniziranih simpatičkih živčanih vlakana (vazomotorički živci) s noradrenalinom kao neurotransmiterom
- u pravilu ne ulaze u mediju arterija, dok se u venama nalaze u adventiciji i u mediji, ali je gustoća njihove inervacije manja nego u arterijama
- otpuštanje noradrenalina iz ovih živaca uzrokuje vazokonstrikciju
- arterije skeletnih mišića inervirane su i kolinergičkim živcima koji uzrokuju vazodilataciju
- acetilkolin potiče endotel na stvaranje dušikova oksida, koji difundira do glatkih mišićnih stanica i pokreće cGMP sustav unutarstaničnih glasnika
16
Q
Opiši arteriole.
A
- relativno uzak lumen
- subendotelni sloj vrlo tanak
- u vrlo malim arteriolama nedostaje unut.elast. membrana, a medija je sastavljena od jednog ili dva kružno poredana sloja glatkih mišićnih stanica bez vanjske elas. membrane
- tunica adv. tanka
17
Q
Opiši male arterije.
A
- veće od arteriola
- tunika medija malo deblja i vedi lumen
- i u arteriolama i u malim arterijama tunika adventicija je vrlo tanka
18
Q
Opiši mišićne arterije srednjeg promjera.
A
- mogu kontrolirati dotok krvi stezanjem ili opuštanjem glatkih mišićnih stanica medije
- subendotelni sloj deblji nego u arteriola
- jasno izražena unutrašnja elastična membrana
- tunica media može imati do 40 slojeva glatkih mišićnih stanica koje se isprepleću sa različitim brojem elastičnih lamela, retikulinskim vlaknima i preoteoglikanima
- u većim mišićnim arterijama prisutna vanjska elastična membrana
- adventicija se sastoji od vezivnog tkiva, te sadrži limfne žile, vasa vasorum i živce
19
Q
Opiši velike elastične arterije.
A
- aorta i njezini veliki ogranci koji sudjeluju u održavanju protoka krvi
- žućkaste boje zbog velike količine elastina u mediji
- intima je deblja nego u mišićnim arterijama
- unutrašnja elastična membrana postoji , ali se ne ističe jer sliči elastičnim vlaknima u sljećedem sloju
- medija se sastoji od koncentrično poredanih diskontinuiranih elastičnih lamela, kojih se broj povećava s godinama, one služe ublažavanju velikih promjena tlaka tijekom rada srca
- između elastičnih lamela se nalaze glatke m stanice, ret vlakna, proteoglikani i glikoproteini
- tunica adventicia relativno slabo razvijena
20
Q
Uloga elastičnih lamela kod velikih elastičnih arterija (npr. aorta)?
A
Ublažavanje velikih promjena tlaka tijekom rada srca.
21
Q
Opiši značajke aterosklerotskih promjena.
A
- točkasto zadebljanje intime
- umnažanje glatkih mišićnih stanica i međustanične tvari vezivnog tkiva
- odlaganje kolesterola u glatkim mišićnim stanicama i makrofazima
(pjenušave stanice - masne pruge i pločice)
- koronarne arterije među najsklonijima aterosklerozi
22
Q
Nabroji arterijsko-degenerativne alternacije.
A
- ateroskleroza
- nekroza (odumiranje tkiva zbog nedostatka hranjivih tvari i kisika)
- infarkt
- aneurizma (tunica media arterije oslabljena)
23
Q
Opiši karotidna tjelešca.
A
- blizu grananja zajedničke karotidne arterije
- djeluju kao kemoreceptori osjetljivi na razinu ugljičnog dioksida i kisika u krvi
- bogati fenestriranim kapilarama koje okružuju stanice tipa I i II
a) tip II – potporne stanice
b) tip I – sadržavaju brojne mjehuriće s tamnim središtem koje sadržavaju dopamin, serotonin i adrenalin - većina živaca karotidnog tjelešca su aferentna vlakna
- aortna tjelešca slična
- osjetljiva su na: nisku razinu kisika, visoku koncentraciju CO2 i niski pH krvi
- aortna tjelešca slična
24
Q
Opiši karotidne sinuse.
A
- lagana proširenja unutrašnjih karotidnih arterija
- sadržavaju baroreceptore koji otkrivaju promjene krvnog tlaka
- aferentni živčani podražaji obrađuju se u mozgu gdje se uspostavlja kontrola normalnog krvnog tlaka
- u tom je području medija tanja
- intima i adventicija bogate su živčanim završetcima
25
Opiši arterijsko-venske anastomoze.
- sudjeluju u regulaciji krvnog protoka, tlaka i temperature te očuvanju topline
- omogućuju izravni spoj arteriola i venula
- uz te neposredne spojeve postoje i složenije strukture, glomusi
- nalaze se u vrhovima prstiju, pri bazi nokta i u uškama
- arteriole nakon prolaska kroz vezivnu ovojnicu glomusa gube unutrašnju el membranu, a stječu debelu mišićnu stijenku i mali lumen
- sve su bogato inervirane simp. i parasimp. sustavom
26
Opiši postkapilarne venule i kapilare.
- sudjeluju u izmjenama koje se zbivaju između tkiva i krvi
- tunika intima venulá je građena od endotela i vrlo tankog subendotelnog sloja
- medija se u malim venulama može sastojati samo od pericita koji imaju sposobnost kontrakcije (postkapilarne ili pericitske venule)
- većina venula sadržava neku glatku miš. st.
- postkapilarne venule sudjeluju u upali te kroz njih prolaze st. i mol.
- venule mogu utjecati na tok krvi u arteriolama jer izlučuju vazoaktivne tvari koje difundiraju kroz stijenku arteriola
27
Opiši vene.
- većina vena može se svrstati u male i srednje velike vene
- intima obično ima tanki subendotelni sloj koji može i nedostajati
- medija se sastoji od tankih snopova glatkih mišićnih stanica isprepletenih s retikulinskim vlaknima i nježnom mrežom elastičnih vlakana
- adventicia, građena od kolagenih vlakana, dobro je razvijena
- velike vene nalaze se u blizini srca, imaju dobro razvijenu intimu, medija je tanja sa nekoliko slojeva miš. stanica i obilnim vez. tkivom, a imaju debelu adventiciu te često sadržava uzdužne snopove glatkih mišićnih stanica
- velike vene sadržavaju iznutra zaliske
– čini ih vezivno tkivo bogato elastičnim vlaknima, koji s obje strane oblaže endotel
- zalisci usmjeravaju krv prema srcu
- potisnu snagu pojačava kontrakcija skeletnih mišića koji okružuju vene
28
Opiši srce.
Mišićni organ koji se ritmički steže te tako tjera krv kroz krvni optok.
Proizvodi hormon Atrijski Natriuretski Čimbenik.
Stijenka srca se sastoji od: endokarda, miokarda i perikarda te srčanog fibroznog skeleta.
29
Opiši sastav stijenke srca.
A) endokard
- odgovara intimi krvnih žila
- sastoji se od jednog sloja pločastih endotelnih stanica smještenih na tankom subendotelnom sloju rahlog vezivnog tkiva koji sadržava elastična i kolagena vlakna te nešto glatkih mišićnih stanica
b) subendokardijski sloj
- sloj vezivnog tkiva koji povezuje subendotelni sloj endokarda i miokard
- u njemu se nalaze vene, živci i ogranci provodnog sustava srca (purkinjeove stanice)
C) miokard
- najdeblji sloj srca
- čine ga srčane miš. st. raspoređene u slojeve koji spiralno okružuju srčane klijetke (hvatanje na fibrozni skelet)
D) subepikardijski sloj
- sloj rahlog vezivnog tkiva koji sadržava vene, živce i živčane ganglije
- masno tkivo koje u pravilu okružuje srce nakuplja se u ovom sloju
E) epikard
- serozna ovojnica srca koja predstavlja visceralni list perikarda
- čini ga jednoslojni pločasti epitel ispod kojeg se nalazi tanki sloj vezivnog tkiva
+ F) srčani (fibrozni ) skelet
- središnje vezivno područje srca, služi kao osnova zalistaka te kao mjesto na kojem se pričvršćuju srčane mišidće stanice
- izgrađen od gustog vezivnog tkiva s kolagenim vlaknima
- njegovi glavni dijelovi : septum membranaceum, trigona fibrosa i annuli fibrosi
30
Opiši srčane zaliske.
- gusto vezivno tkivo (kolagena i elastična vlakna) i sa svake strane sloj endotela
- baze zalistaka pričvršćene za fibrozne prstenove srčanog skeleta
31
Opiši provodni sustav srca.
| popravi još ovu karticu
= sustav za stvaranje ritmičkih podražaja koji se šire miokardom
- čine ga AV čvor, AV snop i SA čvor
A) atrioventrikularni čvor
- smješten u pretklijetki
- mišidne stanice AV čvora sliče onima u SA čvoru , ali se njihovi citoplazmatski izdanci granaju u raznim smjerovima činedi mrežu
- u njemu započine A-V snop koji se grana prema objema klijetkama
- čine ga stanice slične onima u čvoru, distalno postaju vede od ostalih srčanih mišićnih stanica i svojstvena su izgleda
- nazivaju se purkinjeove stanice i sadržavaju jednu do dvije centralno smještene jezgre, citoplazmu bogatu mitohondrijima i glikogenom
- te stanice prolaze kroz subendokardijski sloj i ulaze u miokard ventrikula
- tijesni spojevi omogućuju usklađeno djelovanje mišićnih stanica provodnog sustava
B) sinusatrijski čvor
- također u pretklijetki
- čini ga nakupina promijenjenih srčanih mišidnih stanica
- one su vretenasta oblika, manje su od atrijskih mišićnih stanica i sadržavaju manje mišićnih vlakanaca
32
Opiši sustav limfnih žila.
| popravi još ovu karticu
- vraća međust. tek. u krvni optok
limfne kapilare
- jedan sloj endotela i isprekidana bazalna lamina
kapilare drže otvorenima mikrovlakanca
limfne ž
- imaju građu sličnu građi vena samo tanju stjenku i nedostaje im jasna granica između slojeva
