Krvne stanice Flashcards

1
Q

Sastav krvi.

A

Krv se sastoji od:
A) stanica = formirani sastojci
- eritrociti, leukociti, trombociti

B) tekućine u kojoj st. plivaju = plazma

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Prosječni ukupni volumen krvi?

A

5.5 L

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Što se dogodi s krvlju ako je izvan žilnog sustava?

A

Zgrušat će se.
Iz koaguluma će se izdvojiti serum (žuta tek.).
Serum je krvna plazma bez fibrinogena.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Što je hematokrit?

A

H= V(zgusnutih eritrocita)/t

kod mušk.: 40-50%
kod žena: 35-45%

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Što je krvna plazma?

A
  • proziran, žućkast, viskozan nadsloj (dobiven centrifugiranjem)
  • prenosi hranjive tvari, ostatke metabolizma
  • 55% krvi (44% eritrociti, 1% stanice)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Objasni slojeve krvi pri centrifugiraju.

A

Gornji sloj čini krvna plazma, potom leukociti te najteži su eritrociti.
Leukocite prekriva tanki sloj trombocita.
Razdvajanje se događa na temelju gustoće.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Uloge krvi.

A
  • prijenos hormona, hranjivih tvari, plinova, ostatka metabolizma
  • regulacija tjelesne temperature i osmotske ravnoteže
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Objasni sastav plazme.

A
  • vod. ot. (90% voda) koja sadrži tek 10% tvari:
    7% bjelančevine
    2.1% org. sastojci: ak, vitamini, hormoni, lipoproteini, i dr.
    0.9% anorg. soli
    = pokazatelj sastava izvanst tek.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Glavne bjelančevine krvne plazme.

A
  • albumini (max, osm. tlak)
  • alfa, beta, gama globulini
  • lipoproteini
  • protrombin, fibrinogen (zgrušavanje)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Nabroji vrste krvnih stanica.

A
eritrociti
neutrofilni granulociti
eozinofilni granulociti
bazofilni granulociti
monociti
b- limfociti
t-limfociti
prirodnoubilačke st.
trombociti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Kako se boje krvne stanice?

A

Mješavinama koje sadrže crvene i plave boje te azure

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Opiši eritrocite.

A

Crvene krvne stanice

  • bikonkavni diskovi bez jezgre (velik omjer površine prema volumenu) koji u normalnim uvjetima ne napuštaju krvožilni sustav
  • ispunjeni hemoglobinom
  • 3.9-5.5 mil./mikroL kod žena; 4.1-6 mil./mikroL kod muškaraca
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Medicinski poremećaji krvi.

A

Anemija (smanjena konc. eritrocita)
Policitemija (povišena konc. eritrocita)
Anicitoza (puno eritrocita razl. vel.) - makrociti, mikrociti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Opiši svojstva eritrocita.

A

Svojstva eritrocita:
- savitljiv (prilagodba malom promjeru i nepravilnim oblicima kapilara - HbA poprimaju oblik šalice)

  • st. mem.: 40% lipidi, 50% proteini, 10% UH
  • spektrin (protein citoskeleta) - veže se za unutrašnju membranu eritrocita, spaja sastojke membrane s citoskeletom te stvara mrežu koja omogućuje savitljivost membrane
  • nisu krute, niska viskoznost
  • u unutrašnjosti 33%tna ot. Hb (acidofilna): oksihemoglobin, karbaminohemoglobin (reverzibilno)
    karboksihemoglobin (CO - ireverzibilno)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Što određuje oblike eritrocita?

A

Periferni proteini koji služe kao skelet membrane

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Poremećaji hemoglobina.

A

Bolest srpastih stanica (valin-glutaminska kis.) - anoxia

Nasljedna sferocitoza - erictrociti kuglasti

17
Q

Opiši mlade eritrocite.

A
  • tek napustili koštanu srž pa često sadržavaju zaostalu rRNA
  • nazivaju se retikulociti, imaju nekoliko zrnaca ili mrežaste tvorbe u citoplazmi
  • čine 1% uk. broja crvenih st. (povećan zahtjev pokazuje nedostatak kisika u tijelu - krvarenje ili NV)
  • sazrijevajući, gube mitohondrije, ribosome i citopl. enzime
18
Q

Izvor E u eritrocitima.

A
  • glukoza koja se anaerobno razgrađuje do laktata
19
Q

Sintetiziraju li eritrociti Hb?

A

Ne, nemaju jezgru ni organele

20
Q

Koliko mogu eritrociti preživjeti?

A

120 dana

21
Q

Kako se uklanjanju eritrociti?

A

Makrofazi u slezeni i koštanoj srži uklanjaju istrošene eritrocite.
Znak za uklanjanje: manjkavi kompleks oligosaharida prpojenog integralnim mem. proteinima.

22
Q

Opiši leukocite.

A

Bijele krvne st.
- nisu stalni dio krvi, većina odumre apoptozom
- podjela s obzirom na vrstu zrnaca i oblike jezgre:
A) granulociti (polimorfonuklearni leukociti)
B) agranulociti (mononuklearni leukociti)
- obje vrste su kuglaste dok su u plazmi

23
Q

Opiši granulocite.

A
  • zrnca:
    A) specifična - vežu neutralne, kisele ili bazične sastojke mješavine boje (neutrofili, bazofili, eozinofili)
    B) azurofilna - grimizno se boje, predstavljaju lizosome
  • jezgra ima dva ili više režnjeva
  • završno diferencirane stanice koje se ne dijele, pa ne sintetiziraju mnogo bjelančevina
  • vijek im je nekoliko dana, odumiru apoptozom u vezivnom tkivu
  • GK i hrapava ER slabo su im razvijeni
  • posjeduju malo mitohondrija te ovise većinom o glikolizi
  • sadržavaju glikogen i mogu djelovati u područjima siromašnim kisikom, poput onih zahvaćenih upalom
24
Q

Opiši agranulocite.

ispraviti karticu

A
  • nemaju specifičnih zrnaca, ali sadržavaju različit broj azurofilnih zrnaca
  • jezgra okrugla ili udubljena
  • limfociti, monociti
  • limfociti čine porodicu kuglastih stanica
  • veliki limfociti smatraju se stanicama koje su aktivirane specifičnim antigenima
  • citoplazma malih limfocita lagano je bazofilna, oskudna je i može sadržavati nekoliko azurofilnih zrnaca, ima nekoliko mitohondrija, mali GK te slobodne poliribosome
25
Q

Uloga leukocita.

ispravi karticu, str. 236.

A
  • obrana
  • ## ulaze u tkivo dijapedezom
26
Q

Čemu služi kemotaksija?

A

privlečenje određene vrste st. nekim kem. posrednikom.

Pridonosi brzom nakupljanju leukocita u području djelovanja

27
Q

Normalan broj leukocita u krvi.

A

6000-10000 po mL krvi

28
Q

Opiši neutrofil.

A
  • 60-70% leukocita u krvi
  • jezgra im je podijeljena na 2-5 režnjića povezanih tankim tračcima kromatina
  • specifična zrnca najbrojnija, ali su malena
  • sadržavaju i azurofilna zrnca
  • sadržavaju i glikogen, malo mitohondrija (preživljavanje u slabo oksigeniranim st.)
  • kratki vijek trajanja (6-7h u krvi, 1-4 dana u vezivu)
  • aktivno fagocitiraju bakterije i druge male čestice
  • nezreli neutrofili koji su tek ušli u optok imaju nesegmentiranu jezgru u obliku potkovice, ako ih je broj povećan vjerojatno se radi o odgovoru na bakterijsku infekciju
  • u žena se neaktivni x-kromosom pojavljuje kao privjesak u obliku bubnjarskog štapića na jednom režnjiću jezgre koji se ne vidi kod svih neutrofila u krvnom razmazu
29
Q

Nabroji zrnca neutrofila.

A
A) specifična:
alkalna fosfataza
kolagenaza
laktoferin
lizozim
neenzim. antibakt. bjelančevine
C) azurofilna:
kisela fosfataza
alfa-manozidaza
arilsulfataza
beta-galaktozidaza
beta-glukuronidaza
katepsin
5'-nukleotidaza
elastaza
kolagenaza
lizozim kationske antibakt. bjelančevine
30
Q

Opiši eozinofil.

A
  • 2-4% leukocita u normalnoj krvi
  • otprilike iste veličine kao neutrofili i jezgra im je podijeljena u dva režnjića
  • sjajna specifična zrnca koja su velika i izdužena, a boje se eozinom
  • specifična zrnca sadržavaju kristalnu jezgru (internum) smještenu usporedo s dužom osi zrnca, a sadrži bjelančevinu koja se zove glavna bazična bjelančevina koja ima ulogu u ubijanju crva nametnika (shistosoma)
  • okružena manje gustom tvari, externum (matriks)

u tkivima se eozinofili nalaze u vezivnom tkivu ispod epitela bronha, probavnog sustava, maternice i rodnice te u okolini crva nametnika kortikosteroidi uzrokuju brzi pad broja eozinofila

31
Q

Eozinofilija.

A
  • eozinofilija povezana sa alergijskim reakcijama i helmintijazom
32
Q

Opiši bazofil.

A
  • manje od 1% leukocita u krvi
  • jezgra je podijeljena u nepravilne režnjiće, ali se obično slabo vidi, jer je prekrivena specifičnim zrncima
  • specifična zrnca oboje se metakromatski bazičnom bojom iz uobičajene mješavine boja
    spec. zrnca sadrže histamin i heparin
  • metakromazija - posljedica prisutnosti heparina , ali postoji mogudnost da i inače, nisam sigurna. ako u posebnim okolnostima prijeđu u vezivno tkivo mogu potpomagati djelovanje mastocita u brzoj reakciji preosjetljivosti (može bit zbog histamina kojeg spec. zrnca također sadrže)
33
Q

Nabroji zrnca bazofila.

A

eozinofilni kemotakt. čim.
heparin
histamin
peroksidaza

34
Q

Nabroji zrnca eozinofila.

A
kisela fosfataza
arilsulfataza
beta-glukoronidaza
katepsin
fosfolipaza
RNA-za eozilna peroksidaza gl. b. bj.
35
Q

Opiši limfocite.

ispravi karticu str 242

A
  • čine porodicu kuglastih stanica

veliki limfociti smatraju se stanicama koje su aktivirane specifičnim antigenima citoplazma malih limfocita lagano je bazofilna, oskudna je i može sadržavati nekoliko azurofilnih zrnaca, ima nekoliko mitohondrija, mali GK te slobodne poliribosome

36
Q

Opiši monocite.

ispravi karticu

A

nastaju u koštanoj srži jezgra im je ovalna, bubrežasta i obično smještena ekscentrično, jedna do dvije jezgrice kromatin je rahliji nego kod limfocita citoplazma je bazofilna i često sadržava sitna azurofilna zrnca oskudna hrapava ER, poliribosomi i mnogo malih mitohondrija, GK na staničnoj površini – mikrovili i pinocitotski mjehuridi monociti u krvi nisu završno diferencirane stanice, ved su prethodnici satnica mononuklearnog fagocitnog sustava nakon što prođu kroz kapilarnu stijenku i uđu u vezivno tkivo, diferenciraju se u makrofage

37
Q

Opiši trombocite.

ispravi karticu str 246

A
  • diskoidni ulomci stanice bez jezgre
  • nastaju odvajanjem djelića citoplazme velikog poliploidnog megakariocita koji se nalazi u košt. srži
  • u obojenim krvnim razmazima često se nalaze u nakupinama
  • svaki trombocit ima rubnu svijetloplavu, prozirnu zonu –hijalomeru i središnje područje koje sadržava grimizna zrnca, a naziva se granulomera - sadržavaju sustav kanala koji je povezan s uvrnudima njihove stanične membrane - duž ruba trombocita prolazi marginalni snop mikrotubula - unutar hijalomere nalazi se gusti tubularni sustav, molekule aktina i miozina…bla bla - granulomera – sadržava različita zrnca obavijena membr., te rijetke mitohondrije i čestice glikogena gusta tjelešca (delta-zrnca) – sadržavaju ione Ca, pirofosfat, preuzimaju i pohranjuju serotonin alfa zrnca – fibrinogen, trombocitni čimb. rasta te nekoliko drugih spec. tromb. bjelančevina lambda-zrnca – sadržavaju samo lizosomske enzime
38
Q

Uloga trombocita.

ispravi karticu str 246.

A

prvobitno nakupljanje (primarna agregacija) - stvara se trombocitni čep naknadno nakupljanje (sekundarna agregacija) - trombociti u čepu otpuštaju adhezivni glikoprotein i ADP grušanje krvi - nastanak fibrina koji stvara mrežu vlakana kojom budu uhvadene krvne stanice pa nastaje tromb stezanje ugruška - zbog uzajamnog djelovanja aktina, miozina i ATPa odstranjivanje ugruška - pomodu proteolitičkog enzima plazmina koji nastaje aktiviranjem plazminogena aktivatorom plazminogena koji stvara endotel