voda

Question 1

organoleptički pokazatelji

Answer 1

boja, mutnoća, miris, okus
- oni koji se određuju ljudskim osjetilima
* DOBRA PITKA VODA JE BEZ MIRISA I OKUSA!

Question 2

BOJA

Answer 2

• potječe od prisutnih otopljenih i suspendiranih tvari - “prividna” boja
• uklanjanjem suspendiranih čestica dobije se prava boja vode
• nema izrazito higijensko značenje, daje vodi loš izgled
• M.D.K. → 20 mg/PtCo ljestvice

Question 3

MUTNOĆA

Answer 3

• optički efekt izazvan rasipom svjetlosti, koji uzrokuje suspendirana i koloidno otopljena tvar (anorganska tvar - npr. pijesak, glina, ilovača; neživa ili živa organska tvar - npr. mikroorganizmi, plankton)
• prvenstveno mana izgleda
• higijenski pokazatelj kakvoće - onečišćenje
• važan pokazatelj u kontroli procesa pročišćavanja vode i podzemnih i izvorskih voda
• M.D.K. → 4 NTU jedinice (Nephelometric Turbidity Unit)

Question 4

MIRIS

Answer 4

• sanitarno značenje
• često prvi očiti pokazatelj onečišćenja vode
• pitka voda nema miris
  -može potjecati od:
  – prirodnih tvari (npr. alge, zemlja, trava)
  –organskih i anorganskih onečišćenja (npr. nafta, klor, feces)
• kvalitativno - opisuje se vrsta mirisa
• kvantitativno - opisuje se intenzitet mirisa

Question 5

OKUS

Answer 5

• sanitarno značenje: promjena može ukazivati na onečišćenje
• voda u prirodi, osim morske, je bez okusa
• nezadovoljavajući okus vode može potjecati od:
  – prirodnih tvari (npr. tlo, alge, bakterije)
  – organskih i anorganskih onečišćenja (npr. fenoli, klor)

Question 6

fizikalni pokazatelji

Answer 6

temperatura, pH, el. vodljivost,

Question 7

TEMPERATURA

Answer 7

• nema zdravstvenu važnost
• dobra, ukusna pitka voda ima temperaturu oko 15 °C
• M.D.K. → 25 °C
• temperaturu vode je važno znati:
  – kod dezinfekcije vode (kloriranje)
  – kod određivanja koncentracije otopljenih plinova
• u podzemnim vodama na dubini od 20 m prestaje utjecaj temperature zraka na temperaturu vode

Question 8

pH

Answer 8

• pH vode uvjetuju otopljeni ioni
• M.D.K. → 6,5 – 9,5 pH jedinica

Question 9

EL. VODLJIVOST VODE

Answer 9

• mjera sposobnosti vode da provodi električnu struju - proporcionalna je koncentraciji anorganskih iona (anioni - kloridi, nitrati, sulfati, fosfati; kationi - Na, Ca, Mg, Fe)
• organska tvar ne provodi električnu struju (alkoholi, šećeri, ulje, fenoli)
• mjerna jedinica: Simens/cm (S/cm) ili mS/cm, odnosno μS/cm
• M.D.K → 2500 μS/cm/20°C

Question 10

kemijski pokazatelji

Answer 10

organska tvar - dušik u obliku amonijaka, nitrita i nitrata

Question 11

organska tvar

Answer 11

• smatra se onečišćenjem u vodi
• Može biti prisutna:
  – kao prirodno onečišćenje od uginulih biljnih i životinjskih organizama
  – kao sekundarno onečišćenje koje potječe od ljudske ili životinjske otpadne tvari ili industrijskih otpadnih produkata
• karakteristične frakcije organske tvari u vodi predstavljaju dušikovi spojevi: amonijak, nitriti i nitrati, koji se smatraju indikatorima (pokazateljima) onečišćenja

Question 12

dušikovi spojevi

Answer 12

• veliko sanitarno značenje
• ovi spojevi nastaju raspadom organske tvari koja sadrži dušik: NH3 → NO2- → NO3-
• posebnu pozornost na prisutnost tih spojeva treba obratiti u vodama područja s intenzivnom poljoprivredom, gdje su u upotrebi umjetna, ali i prirodna gnojiva (kruti i tekući gnoj)

Question 13

amonijak

Answer 13

• pod pojmom amonijak podrazumijevaju se ne-ionizirani (NH3) i ionizirani (NH4+) oblik
• amonijačni dušik je produkt raspada biljnih i životinjskih bjelančevina
• prisutnost amonijaka u površinskim vodama ukazuje na svježe organsko onečišćenje
• M.D.K. → 0,5 NH4+ mg/L

Question 14

nitriti

Answer 14

• nitrificirajuće bakterije u procesu nitrifikacije pod aerobnim uvjetima oksidiraju amonijak u nitrite
• također mogu nastati bakterijskom redukcijom nitrata u anaerobnim uvjetima procesom denitrifikacije
• u površinskim vodama - često nisu prisutni jer se tu lako oksidiraju u nitrate
• u podzemne vode najčešće dospijevaju ispiranjem iz tla
• onečišćene vode nitritima ukazuju na prisutnost djelomično razgrađene organske otpadne tvari
• M.D.K. → 0,5 NO2 mg/L

Question 15

nitrati

Answer 15

• nitrati su najviše oksidirano stanje dušika koje se nalazi u vodi
• nitratne bakterije oksidiraju nitrite u nitrate u aerobnim uvjetima i pod utjecajem svjetlosti
• visoki sadržaj nitrata ukazuje na:
  – prisutnost biološke otpadne tvari u krajnjem stupnju stabilizacije
  – na ispiranje iz gnojenih poljoprivrednih površina
• otpadne vode, s velikom koncentracijom nitrata uz fosfate, uzrokuju bujanje algi - “cvjetanje”
• M.D.K. → 50 NO3 mg/L

Question 16

Utrošak KMnO4 - oksidativnost

Answer 16

• pokazatelj koji ukazuje na količinu organske tvari u vodi
• voda koja sadrži organsku tvar ljudskog, životinjskog, biljnog ili industrijskog podrijetla utrošit će određenu količinu KMnO4 za njezinu oksidaciju
• količina utrošenog KMnO4 ovisi o količini i kemijskoj strukturi organskih spojeva koji se oksidiraju
• svi organski spojevi ne oksidiraju se jednako pa se ovaj pokazatelj smatra samo uvjetnim mjerilom koncentracije organske tvari u vodi
• M.D.K. → 5,0 O2 mg/L

Question 17

otopljeni kisik u vodi

Answer 17

• određivanje otopljenog kisika u vodi je najvažnija analiza kod ocjenjivanja površinskih voda!
• na osnovi sadržaja otopljenog kisika procjenjuje se:
• utjecaj oksidacije otpadnih tvari na vodotoke
• stabilnost vode za uzgoj riba i drugih organizama
• mogućnost procesa samopročišćavanja
• rezultat se izražava u O2 mg/L

Question 18

otopanje kisika iz atmosfere ovisi o:

Answer 18

• temperaturi vode i barometarskom tlaku
• površini vode izložene atmosferi
• koncentraciji mineralnih soli
• količini algi

Question 19

čimbenici koji povećavaju konc. otopljenog kisika

Answer 19

• snižavanje temperature
• aeracija
• fotosinteza danju

Question 20

čimbenici koji smanjuju konc. otopljenog kisika

Answer 20

• porast temperature
• organska i anorganska tvar
• respiracija mikroorganizama

Question 21

biokemijska potrošnja kisika

Answer 21

• BPK5 je empirijski test u kojem se određuje relativna potreba za kisikom u efluentima i otpadnim vodama
• BPK5 označava količinu kisika koji se utroši u procesu razgradnje organske tvari oksidacijom ili se utroši od strane aerobnih mikroorganizama
• BPK5 → O2 mg/L = O2 „odmah“ - O2 nakon 5 dana

Question 22

kloridi

Answer 22

• prisutni u svim vrstama voda, obično u vidu metalnih soli
• mogu potjecati iz tla jer su dobro topivi
• kao onečišćenje u vodama iz domaćinstva
• u otpadnim vodama, naročito onima s fekalnim sadržajem, jer su sastavni dio mokraće
• utvrđuju se zbog okusa i agresivnosti vode, nisu opasni za zdravllje
• M.D.K. → 250 Cl mg/L

Question 23

ukupna tvrdoća vode

Answer 23

• pojam koji predstavlja količinu otopljenih soli kalcija i magnezija
• dijeli se na:
  – karbonatnu ili prolaznu tvrdoću
  – stalnu tvrdoću ili neprolaznu
• 1 njemački stupanj - 1 °dH (Deutsche Härte) = 10 mg/L CaO
• sa zdravstvenog stajališta tvrdoća vode nema veći značaj, no u slučaju tvrde vode dolazi do taloženja kamenca
• M.D.K. za tvrdoću vode nije naveden u Pravilniku

Question 24

podjela vode prema tvrdoći

Answer 24

• vrlo meka → 0-5 °dH
• meka → 5-10 °dH (oborinske vode)
• srednje tvrda → 10-15 °dH (povrsinske vode)
• tvrda → 15-30 °dH (podzemne)
• vrlo tvrda → > 30 °dH

Question 25

mikrobiološka analiza vode

Answer 25

• provodi se kako bi se utvrdilo da li su u vodi prisutni mikroorganizmi, posebice patogeni
• u mikrobiološku analizu vode spadaju bakteriološka, virusološka i biološka analiza vode
• u rutinskim istraživanjima provodi se uglavnom bakteriološka analiza

Question 26

bakteriološka analiza

Answer 26

cilj:
– odrediti da li je voda onečišćena ili ne
– utvrditi učinkovitost tehnološkog procesa pročišćavanja
– utvrditi učinkovitost dezinfekcije
- u rutinskoj bakteriološkoj analizi se određuje:
– ukupni broj bakterija u 1 mL vode na neselektivnoj podlozi
– prisutnost bakterija fekalnih indikatora

Question 27

broj aerobnih mezofilnih bakterija

Answer 27

• korisna je informacija o sanitarnoj kvaliteti vode
• pokazuje stupanj bakterijskog onečišćenja kojima je temperatura inkubacije oko 37 °C
• broj bakterija (kolonija, CFU) u 1 mL vode
• M.D.K. → 100/1 mL na 37 °C/48 h i 100/1 mL na 22 °C/72 h

Question 28

koliformne bakterije

Answer 28

• ukupan broj koliformnih bakterija je kriterij za određivanje stupnja kontaminacije vode otpadom fekalnog podrijetla
• koliformne bakterije se kao skupina definiraju kao aerobne gram negativne bakterije koje fermentiraju laktozu
• najvjerojatniji broj koliformnih bakterija - NBK/100 mL
• M.D.K. → 0/100 mL
• voda za piće NE smije ih sadržavati (kondicioniranje i dezinfekcija)

Question 29

vodoopskrba u ruralnoj sredini

Answer 29

bunari, cisterna, lokve i čatrnje

Question 30

bunari

Answer 30

• vodeni objekti za dobivanje podzemne vode

Question 31

vrste bunara

Answer 31

kopani, bušeni, Nortonov, Reni, Arteški

Question 32

kopani bunar

Answer 32

• kopaju se iznad vodonosnog sloja
• dubina ovisi o razini vodonosnog sloja, voda iz drugog ili trećeg vodonosnog sloja
• uglavnom okrugli, a zidovi su im od armiranog betona, kamena, opeke ili betonskih cijevi

Question 33

bušeni bunar

Answer 33

• izrađuju se utiskivanjem metalnih cijevi u zemlju sve do odgovarajućeg sloja podzemne vode
• imaju veliku higijensku prednost pred kopanim bunarima

Question 34

Nortonov bunar (crpka) - pumpa

Answer 34

• buši se u nizinskim predjelima, gdje vodonosni sloj leži na dubini od 6 do 11 m
• šiljasta cijev s mrežicom na vrhu
• klipni uređaj za pumpanje vode

Question 35

Reni bunar

Answer 35

• buši se obično uz rijeke

Question 36

Arteški bunar

Answer 36

• dubina 80 m i više
• što je razina vode niža, izlazi pod jačim tlakom
• može sadržavati otopljene plinove, primjerice H2S
• voda dobre kvalitete, puno otopljenih minerala - mineralne i termalne vode
• voda sama izbija iz bušotine zbog tlaka

Question 37

cisterna

Answer 37

• objekt - spremište za hvatanje oborinske vode
• sastoji se od: nakapne površine, odvodne cijevi, spremišta vode (dvije komore), filtra i uređaja za crpljenje vode

Question 38

lokve i čatrnje

Answer 38

• najprimitivniji oblik snabdijevanja vodom
• nepropusne vrtače u kršu

Question 39

saprobni sustav

Answer 39

• osnovna ekološka metoda koju su prvi put primjenili Kolkwitz i Marsson
• utvrđuje se biocenoze i organizmi indikatori u stajačicama i raznim područjima tekućica
• po Leibmanu - klase boniteta

Question 40

saprobni sustav dijeli vode na:

Answer 40

-polisaprobne vode - jako onećišćene vode
- alfa mezosaprobne vode
- beta mezosaprobne vode
- oligosaprobne vode - malo opterećene
- katarobne vode - prirodno čiste

Question 41

saprobni sustav po Leibmanu

Answer 41

• IV. klasa boniteta- POLISAPROBNE VODE (crveno)
• III. klasa boniteta- ALFA MEZOSAPROBNE VODE (zuto)
• II. klasa boniteta- BETA MEZOSAPROBNE VODE (zeleno)
• I. klasa boniteta- OLIGOSAPROBNE VODE (plavo)
• AZOIČNA ZONA- zona bez života

Question 42

polisaprobne vode (IV. klasa)

Answer 42

• voda s najvećim onečišćenjem organskim tvarima
• brojni produkti razgradnje bjelančevina
• biološka potrošnja kisika (BPK) i kemijska potrošnja kisika (KPK) su izrazito velike
• voda je mutna, prljave boje s intenzivnim neugodnim mirisom
• Polisaprobni organizmi - trepetljikaši

Question 43

alfa - mezosaprobne vode (III. klasa)

Answer 43

• vode sa srednjim stupnjem onečišćenja
• količina kisika znatno varira između dana i noći
• kao produkti razgradnje javljaju se masne kiseline
• biološka potrošnja kisika (BPK) je visoka
• Alfamezosaprobni organizmi - trepetljikaši, školjke i ličinke kukaca

Question 44

beta - mezosaprobne vode (II. klasa)

Answer 44

• umjereno onečišćene vode
• redukcijski procesi se zaustavljaju nakon nekog vremena i uspostavlja se aerobno stanje
• miris i boje su uglavnom normalni
• Betamezosaprobni organizmi – alge kremenašice, jarmašice, zelene, amebe, bičaši, kolnjaci

Question 45

oligosaprobne vode

Answer 45

• voda je bistra, buja biljni( zelene alge, kremenjašice, mahovine) i zivotinjski( prazivotinje, ličinke kukaca, virnjaci, pastrve) svijet. Imaju normalnu i stalnu količinu kisika(hipersaturacija) jer su ili plitke(intenzivna fotosinteza i velika površina vode u kontaktu sa zrakom) ili su to brze tekućice( u kojima se miješa voda sa zrakom)
• heterotrofnih bakterija ima manje od 100 u cm.
• izvorišta potoka, mlade akumulacije, alpska i planinska jezera te netaknuti potoci
• autopurifikacija- samočišćenje

Question 46

biotički i abiotički čimbenici

Answer 46

• fizičko - kemijski
• geografski
• socijalni

Question 47

fizičko kemijski

Answer 47

1. Hladnoća / toplina (vodozemci se mogu smrznuti - etilen-glikol → antifriz)
2. Voda / vlaga (neke životinje nemaju mehanizme koji ih štite od isparavanja, pa su prisiljene
3. živjeti u vodenom okolišu)
4. Svjetlost / električna struja (=> tetanička kontrakcija mišića (trajna - grč))
5. Otrovi
6. Zračenje
7. Mehaničke povrede

Question 48

geografski

Answer 48

1. Klimatski - tropska klima / arktička i antarktička klima / umjerena klima
2. Nadmorska visina - zbog razine kisika (manje na većim visinama)
3. Dubina mora, jezera i rijeka (hiperbarički čimbenici) => svakih 10 m dubine hidrostatski tlak raste za 1 atm; životinje koje žive u takvom okolišu imaju izjednačen tlak - ako ih se izvadi van (npr. s 5 atm na 1 atm), one se raspuknu.

Question 49

socijalni

Answer 49

1. Materijalni položaj
2. Psihički i radni uvjeti - nehigijenski uvjeti i neadekvatna prehrana => poremećaji u strukturi i funkcioniranju organizma