pašnjaci, ribnjaci, etologija i tlo Flashcards
1
Q
kapacitet učenja
A
- ovisi o veličini površine kore mozga (veća površina = bolje učenje)
- kratkotrajno pamćenje - počima na titrajnom (pokretnom) krugu
- dugoročno pamćenje - označava kao kemijsko pamćenje
- pamćenje - nasljedni karakter
2
Q
cirkadijalni ritam
A
- ritam aktivnosti svaka 24h
- neovisan je o danjem svjetlu, vremenu obroka i drugim aktivnostima
- odnos prema prirodnim pojavama, onima koje teku pravilno, odnosno ritmički u određenim vremenskim razmacima
3
Q
funkcionalni krugovi
A
- odnosi se na ustroj pojedinačnog oblika ponašanja
- prvobitno potječe od von Uexkul-a
- zbroj načina ponašanja koji s ljudskog gledišta združuju pojedine tjelesne funkcije
- Zeeb - podijelio ETOGRAME u 9 funkc. krugova i nasuprot njih postavio 9 funkc. područja
4
Q
funkcionalni krugovi
A
hranidba, odmor, kretnja, izlučivanje, razmnožavanje, društveni? (život?), prostorna struktura, izbjegavanje neprijatelja, komfor
5
Q
funkcionalna područja
A
hranilište, odmorište, pomicanje, gnojište, spolno, skupina, klima, proizvodnja, zdravlje
6
Q
higijena pašnjaka podrazumijeva:
A
- organizacija pregona, paziti na opterećenje pašnjaka i bolesti koje se mogu pojaviti
7
Q
pregon
A
- ograđeni pašnjak u kojem stoka pase neko vrijeme, pa se zatim pregoni dalje
8
Q
broj pregona
A
- primjerice u proljetnom razdoblju treba 14 dana za obnovu tratine i broj pregona je predviđen za 2 – dnevno napasivanje
- vrijeme odmora tratine je važan podatak za određivanje broja pregona
9
Q
formula za izračun broja pregona
A
broj pregona = broj dana odmora tratine / broj dana napasivanja + 1
npr. 14/2 + 1 = 8 pregona
10
Q
najbolje iskorištenje pašnjaka
A
kada je stoka ma jednom pregonu 1 - 2 dana
11
Q
vrijeme boravka stoke i kako utječe na djelotvornost pregona
A
- jednodnevni ili dvodnevni boravak = 100% djelotvornost
- četverodnevni boravak = 70 - 75%
- što stoka dulje boravi na jednom pregonu, to je kakvoća ispaše na određenom pregonu manja
12
Q
utjecaj vrsta stoke na način iskorištavanja i obnovu pašnjaka
A
- GOVEDA otkidaju travu 1 – 2 cm od tla, pa se ona brzo obnavlja
- KONJI otkidaju travu vrlo nisko (čupaju busenje), pa se ona duže obnavlja
- OVCE odgrizaju travu niže od goveda, pa se pašnjak treba nešto duže obnavljati
- KOZE su loši korisnici pašnjaka, jer oprezno biraju pojedine vrste trava, te prvo konzumiraju list i cvijet, a tek tada stabljiku
- SVINJE oštećuju pašnjake rovanjem, pa pašnjaci zahtijevaju duže obnavljanje
- od PERADI najveće štete uzrokuju guske, jer čupaju travu zajedno s korijenjem
13
Q
veličina pregona
A
- za određivanje veličine pregona potrebno je uzeti u obzir broj životinja, broj dana napasivanja, dnevne potrebe životinja za zelenom hranom i prinos zelene mase
14
Q
utvrđivanje prinosa
A
- pokositi dio pašnjaka veličine 1 m2
- pokošena i izvagana masa = reprezentativni uzorak za izračunavanje prinosa svakog pregonskog pašnjaka
- prosječno pašnjak s visinom trave od 15 cm na površini od 100 m2 daje približno 65 kg zelene mase
- to predstavlja jednodnevan obrok za kravu koja prosječno teži 500 kg
- ako na pašnjaku boravi 5 krava onda veličina pregona za 2 – dnevno napasivanje mora biti 1000 m2 (5 krava x 100 m2 = 500 m2 x 2 dana = 1000 m2)
- važan čimbenik pri određivanju vremena odmora tratine
15
Q
opterećenje pašnjaka
A
- broj životinja koji pase na 1 ha pašnjaka tijekom čitave pašne sezone
- kvalitetan i gnojen pašnjak u našim prilikama može prehraniti 2 – 3 uvjetna grla po hektaru tijekom pašne sezone
16
Q
mjerna jedinica za opterećenje pašnjaka
A
1 uvjetno grlo = 500 kg tjelesne mase životinja
17
Q
formula za izračun opterećenja
A
opterećenje pregona = ( prinos zelene mase po 1 ha / broj dana napasivanja * dnevna količina zelene mase po životinji ) * broj raspoloživih ha
18
Q
organizacija pregona
A
- osigurati puteve širine od 2 do 4 m za nesmetan prijelaz stoke na drugi pregon, odvoz pokošene mase ili odlazak životinja na pojilište bez opasnosti za tratinu u fazi obnavljanja
- oblik pregona trebao bi biti približno istih dužina stranica, jer ih stoka najbolje iskorištava
- dugački, uski ili trokutasti pregoni su slabije iskorišteni, jer ih stoka uništi gaženjem
- u ograđenom prostoru s pomičnim ogradama od drvenih stupova
19
Q
vrste ograda po životinji
A
- za GOVEDA I KONJI postavlja se samo jedna glatka žica na oko 80 - 100 cm iznad zemlje
- za OVCE I KOZE postavljaju se dvije tanke žice na 30 - 60 cm iznad zemlje
- kod SVINJA na pašnjaku potrebno je na stupove postaviti dvije žice na 25 - 40 cm iznad zemlje
20
Q
opskrba ograda strujom
A
- umreženi uređaji od 220 V
- akumulatori od 12 V
- suhi akumulatori od 9 V
- udaljeni pašnjak - najčešće akumulatori od 12 V
- suhi akumulatori - za manje ograde
- pune se, ovisno o duljini ograde, svaka dva tjedna
21
Q
pravilno postavljanje akumulatora
A
- kod upotrebe akumulatora potrebno je travu ispred ograde pokositi, kako ne bi zbog rasta trave došlo do pražnjenja baterija
22
Q
električni pastiri
A
- sustav opremljen baterijom koji služi za elektrifikaciju ograda, žičane ograde ili bilo kojeg drugog elementa koji ima ulogu ograde u određenom prostoru
- koji rade na principu solarne energije i uspješno zamjenjuju sve dosadašnje uređaje za organizaciju pregonskog napasivanja
23
Q
bolesti na pašnjaku
A
- sunčanica - djelovanje sunčevih zraka ljeti
- prehlada - nagle oborine uz vjetar i pad temp.
- nedostatak šaševa i sitova (kiselih trava)
- nedostatak kalcija i fosfora - promjene u kostima
- parazitarne bolesti (metilji, plućni vlasci) - vlažni i podvodni pašnjaci
- patološke promjene na papcima (nekrobaciloza, zarazna šepavost ovaca, …) - vlažni i podvodni pašnjaci
- krpelji (piroplazmoza) - ispaša na nekultiviranim pašnjacima
- invazija muha pecavki i štrkova (nametnici) - pašnjaci uz rubove šuma
- hipodermoza u goveda i gastrofiloza u konja i ovaca - uzrokovane štrkovima - pašnjaci na rubu šuma
- da bi se takva područja mogla koristiti potrebni su melioracijski zahvati i sanacije terena
24
Q
zagađenje ribnjaka
A
- povećana koncentacija organske tvari u vodi → bujanje heterotrofnih (mikro)organizama koji troše znatne količine kisika
25
pH vode u ribnjacima
- pH 7 (blaga odstupanja 6,7 - 7,2)
- kritično stanje (kiselo): pH < 4,8
- kritično stanje (lužnato): pH > 9,2
26
koncentracija CO2 u ribnjacima
- optimalno: do 2 ppm (mg/L)
- kritična granica: 50 - 200 ppm
- CO2 se veže s vodom i tvori H2CO3 (ugljična/karbonatna kiselina) --> remeti pH
27
plankton u ribnjacima
fitoplankton i zooplankton
- fitoplankton i zooplankton su osnova povećanja biomase i stoga osnova jeftine proizvodnje
28
fitoplankton u ribnjacima
- autotrofni organizmi koji fotosintezom stvaraju organsku tvar
- zelene alge (chlorophyta) tvore 50% fitoplanktona
- modro-zelene alge uzrokuju cvjetanje vode
- fitoplankton je hrana zooplanktonu
29
zooplankton u ribnjacima
- heterotrofni organizmi koji se hrane bilo fitoplankton-om, bilo otpadnim organskim tvarima
- sačinjavaju ga protozooa, rotatoria, chladocera, copepoda...
30
biljni pokrov ribnjaka
makrofiti - velike biljke
- poželjna obraslost ribnjaka vodenim biljem ne bi smjela biti veća od 30%
31
vrste makrofita
- nadvodne – trska, šaš, rogoz
- biljke koje plutaju – nadvodna leća, paprat, lopoč
- podvodno bilje – mrijesnjak, voščika, parožina
32
uloga podvodnog bilja
- u podvodnom bilju mogu se skrivati i razvijati puževi barnjaci koji su važni vektori i rezervoari u prijenosu parazita
- podvodno bilje nam je važno zbog mriještenja riba
33
kontrola makrofita i planktona
- BIJELI AMUR kvalitetno će tamaniti više vodeno bilje, a SREBRNI ŠARAN alge
- biljojedne ribe pri tome neće biti konkurenti šaranu za hranu, a djelotvorno će suzbijati prekomjeran rast vodenog bilja i algi
34
aeracija tla
- prekopavanje dna ribnjaka
- tako se smanjuje aciditet, poboljšava struktura i dezinficira tlo dna ribnjaka
- istovremeno se može provesti i mineralizacije tla
34
agrotehničke mjere na ribnjaku
aeracija tla, gnojidba tla ribnjaka
35
gnojidba tla ribnjaka
- obavlja se zbog nedostataka biogenih elemenata
- u tu svrhu koriste se mineralna, organska ili miješana gnojiva
- mineralna gnojiva - vapno (kreč, kalcijev oksid, CaO), urea, kalijev-amonijev nitrat (KAV, KNO3), super-fosfat
- organska gnojiva - stajska gnojiva, zasijavanje ribnjaka organskom biomasom...
- PATKE svojim izmetom vrlo ravnomjerno gnoje ribnjak, stoga je naseljavanje pataka jedan od prirodnih načina gnojidbe!
36
štetne ptice na ribnjacima
- problematične vrste ptica: galeb, čigra, kormoran i čaplja
- love ribe veličine do 15 cm, ranjavaju ih i uzrokuju znatan stres
- šire parazite i bolesti unutar ribnjaka, ali i između ribnjaka
- za neke su bolesti ptice neophodan nositelj određenog životnog stadija parazita
37
etopatije
- poremečaji u ponašanju životinja koje su vezane uz njihovo mentalno zdravlje
- uključuju samoozljeđivanje, patološko reagiranje
(npr. izostanak reakcije ili njezina prenaglašenost), preusmjereno ponašanje i stereotipije
- preusmjeravanje ponašanja - kanibalizam, kljucanja perija, anoreksija, prežderavanje, agresija, odbijanja mladunčadi, poremetnji spolnog ciklusa, kronizmu/žderanju vlastitog legla, a to sve može dovesti do ispoljavanja stereotipije koje su najčešći oblici neprirodnog ponašanja
- stereotipije su ujedno i promijene u ponašanju zbog nemogućnosti zadovoljavanja svojih behavioralnih potreba → pješčane kupke za kokoši, kljucanje, priprema gnijezda, rovanje i valjanje u blatu…
- frustracije i patnja mogu biti stalni ili u određenim periodima života, a mogu prerasti u ozbiljne bolesti
38
stereotipije
- radnje u prazno su posljedica nezadovoljstva ili siromašnog okoliša
- primjeri: šetanje lava uz rešetku ili gutanje zraka kod konja
- stečena stereotipija → mladunče vidi ponašanje majke pa je imitira
- fascijalna ekspresija → mimika
- položaj repa. tijela
- piloerekcija → nakostriješenost dlake
- predradnje → spolna predigra, određene virtualizirane radnje posuđene iz drugih oblika vladanja (uriniranje, njega legla, nuđenje poklona…)
39
stereotipne radnje
- grizenje pregrade → krmače, prasad
- žvakanje u prazno → krmače. tovljenici
- tkanje → konji, krmače
- igranje jezikom → sportski konji, tovna telad, muzne krave
- gutanje zraka → konj
- koračanje/šetnja u krug → česta kod životinja u kavezu
40
etogram
- predstavlja opis sustava djelatnosti jedne životinjske vrste po kome možemo prepoznati njeno tipično ponašanje
- popis i opis obrazaca ponašanja
- proučava kako životinje rasporede svoje određeno vrijeme na razna ponašanja
- epigram je potpun kada su svi funkcionalni krugovi ispunjeni
41
vrste etograma
- deskriptivni/opisni, empirijski/strukturni etogram → opisuje što i kako životinja radi; određene stvri
- funkcionalni/posljedični → opisuje ponašanje kako bi otkrio funkciju određenog oblika ponašanja
- osnovni → opisuje ponašanje kroz odnos životinja prema živim i neživim čimbenicima u njezinom okolišu
42
početci etologije
* etologija → znanost koja proučava ponašanje živptinja i reakcije koje pri tome nastaju
* temeljna etologija → proučava ponašanje primitivnih i divljih pasmina kao i bliskih srodnika domestificiranih životinja, životinje u njihovom iskonskom okruženju
* primjenjena etologija → bavi se ponašanjem goveda, kozam ovacam konjam kokoši, pasa, proučava ponašanja u novom okruženju
43
teorije vezane za etologiju
- PAVLOV promišlja da se svi oblici ponašanja izvode iz bezuvjetnih ili uvjetnih refleksa, a pobornici takvih uvjerenja nazvani su refleksolozi
- BIERRENS DE HANN se zanimo za istraživanje djelovanja na krajnji cilj ponašanja, a njegovo razmišljanje zastupali su vitalisti
- WATSON na osnovi utvrđenih podražaja i tehnički mjerivih reakcija traži određene zakonitosti, a pobornici takovog uvjerenja nazivaju se behavioristi
- Konrad LORENZ i Nikolai TINBERGEN smatraju se začetnicima moderne etologije
44
etologija
- etologija → znanost koja se bavi proučavanjem ponašanja životinja i reakcijama koje pritom nastaju
- metode promatranja i mjerenja različitih očitovanja životinja na okolišne čimbenike
- CILJ mnogih etoloških istraživanja → predvidljivost ponašanja uzrokovanog okolišnim uvjetima, što se kod farmskih životinja odnosi na → držanje, hranidbu i njegu
45
priprema životinja za ispašu
- obrezivanje i korekcija papaka
- dehelmitizacija životinja
- postupni prijelaz na zelenu krmu
46
obrezivanje i korekcija papaka
- redovni uzgojni zahvat kojim se uklanja prekomjerno izrasla rožina papaka koja kontinuirano raste
- treba obavljati periodično, osoblje s iskustvom
- U SUPROTNOM: dolazi do pomicanja točke težišta sa sredine na petu papaka, poremećaji cirkulacije tkiva - krhkost i lomljivost rožine, bolesti zglobova, upale (na mjestu puknuća rožine), nepravilni stav nogu
47
dehelmitizacija životinja
- 2 puta godišnje - tretiranje stoke protiv endoparazita (1. u proljeće prije izlaska na pašu i 2. krajem jeseni)
- SPRIJEČAVA: zdravstveni problemi, onečišćenje pašnjaka
- preduvjet postupnog iskorjenjivanja pojedinih nametničkih bolesti
- PROCES: treba skupljati izmet 2 - 3 dana nakon dehelmitizacije i biotermički sterilizirati
48
postupni prijelaz na zelenu krmu
- prilagođavanje mikrobne populacije buraga na nove uvjete
- sprječavanje proljeva i nadutosti
PROCES:
- prije izgona davati manje količine zelene krme, koja se svaki 3. dan povećava do 10. dana
- ispaša u početku ne traje duže od 2 sata
- prije izvođenja na pašu dati manji obrok sijena
49
vrste pašnjaka i njihova duljina ispaše
- NIZINSKI - 0 - 600m ndm visine (150 - 200 dana)
- SREDNJE VISOKI - 600 - 1000m ndm visine (120 - 130 dana)
- PLANINSKI - iznad 1000m ndm visine ( 90 dana)
50
napasivanje stoke (optimalne vrijednosti)
- 20 cm trava - optimalna visina za ispašu (sadrži više sirove vlaknine)
- optimalno vrijeme za napasivanje - između 3 – 5 tjedna starosti tratine
- vanjski znaci optimalne tratine: izostanak vlatanja i visina biljaka od 15 do 20 cm
(vlatanje ili porast u stablo je pojava izduživanja članaka glavnog izdanka)
51
porast tratine
- 4.- 6. mj. - najbujniji porast (50-60% ukupnog prinosa)
- 6.- 8. mj. - 20-30% ukupnog prinosa
- 9.- kraj pašnog perioda - 10-20% ukupnog prinosa
- prvi, drugi i treći period
- važan čimbenik pri određivanju vremena odmora tratine
52
odmor tratine do optimalne visine (15-20 cm)
- prvo (proljetno) razdoblje - 14 – 18 dana
- drugo (ljetno) razdoblje - 24 – 30 dana
- treće (jesensko) - 36 – 40 dana
- vrijeme odmora tratine je važan podatak za određivanje broja pregona
53
biotermička raskužba gnoja
- proces koji se koristi za smanjenje patogenih mikroorganizama u stajnjaku, čime se poboljšava kvaliteta gnojiva i sprečava širenje bolesti
-
54
kako se provodi biotermička raskužba gnoja
1. pod od betona ili nabijene ilovače, debljine 20 – 30 cm, širine 150 – 200 cm i dužine prema očekivanoj količini gnoja
2. prvo se stavlja izolacijski materijal u sloju debljine 10 cm od slame, lišća, nekontaminiranog gnoja ili slično, a zatim se na oko 100 cm visine rahlo nasloji zaraženi gnoj
3. tako složen gnoj koji želimo sterilizirati obložimo izolacijskim materijalom debljine 10 cm (npr. slamom) i na kraju sve pokrijemo slojem zemlje debelim 10 – 15 cm
- takvim načinom rahlog slaganja gnoja postižemo aerobne uvjete i razvoj termofilnih bakterija koje počinju razgrađivati organsku tvar
4. u gnoju se ubrzo zatim razvije temperatura od 65 – 750 C
- da bi gnoj fermentirao, potrebna mu je vlažnost od 20 – 30 posto
- kod odviše vlažnog gnoja, kao što je primjerice svinjski gnoj, treba dodavati suhu slamu, a kod odviše suhog gnoja dodaje se nešto vode
- najbolje i najbrže se zagrijava konjski gnoj, a nešto slabije svinjski i goveđi. Zato se goveđem i svinjskom dodaje po mogućnosti nešto konjskog gnoja
- za uništavanje manje otpornih mikroorganizama - 2 mjeseca, a za otpornije 3 – 4 mjeseca
- uzročnici i razvojni stadiji nekih parazitarnih bolesti - oko 6 mjeseci
5. konačni proizvod - HUMINSKE TVARI
55
dezinfekcija tla
- PRIRODNA: sunčeva svjetlost, požari
- DJELOVANJEM ČOVJEKA: paljenje, kem. dezinficijensi (klorni preparati sa 20 % d. k. na 1m2), natrijeva lužina (bolesti virusne etiologije)
56
telurne bolesti
tetanus, bedrenica, šuštavac i parašuštavac, vrbanac, tuberkuloza, pastereloza
57
svojstva tla
boja, struktura tla, tekstura/mehanički sastav, specifične pedodinamsek tvorevine
58
boja tla
- određuje se u suhom tlu
- ovisi o kemijskom sastavu i pedodinamskim procesima
- osnovne boje – crna, siva, smeđa, žuta i crvena
- bijela boja-kalcijev karbonat
- tamne boje-humusno tlo
- crvena, žuta, smeđa, zelena, plava-spojevi željeza
59
struktura tla
- ovisi o vlažnosti
60
strukturni agregati
– mehanički elementi u tlu povezani u veće agregate
- prirodni – pod utjecajem prirodnih pedodinamskih čimbenika → klima, flora i fauna
- umjetni – utjecajem poljodjelsko tehničkih mjera
61
strukturni agregati prema veličini
- mikroagregati → do 0,25 mm promjera
- makroagregati → od 0,25 mm promjera
62
strukturni agregati prema obliku
- kockasti / kuboformni
- stubasti / prizmatoformni
- plosnati / laminoformni
- nepravilni/amorfni
63
tekstura/ mehanička svojstva tla
- sadržaj pojedinih frakcija u tlu u postocima
- vezan je uz mehaničke elemente čestica kamena, šljunka, pijeska, praha, gline
- o njoj ovisi poroznost, kapacitet tla za vodu i propusnost tla za vodu
64
specifične pedodinamske tvorevine
- bjelkaste eflorescencije („cvjetanja”) na tlu-nakupine soli Na, Ca, Mg
- bijele kore od Glauberovih soli (Na2SO4)
- eflorescencije i konkrecije gipsa
- vapnene pjege kao nakupine kalcijeva karbonata
- djelovanje faune-vijugavi hodnici i kanali
