Vizualni identitet - tipografija Flashcards
Tipografija
- znanost o slovima,
- umjetnost upotrebe tipografskih slovnih
znakova, - vještina slaganja, oblikovanja, izrade i
funkcionalne upotrebe slova
Također, tipografija je jedinstven spoj
umjetnosti i tehnike
U području tipografije ključni izrazi jesu
slovo ili slovni znak, geometrija slovnih
znakova, riječ, pismo, font, pismovni rez,
porodica pisama, tipografski mjerni sustav,
veličina pisma, osnovna pismovna linija,
razmak između slova, razmak između riječi,
razmak među redovima, poravnavanje
teksta, dijeljenje riječi i isticanje u slogu
Pismo se sastoji
od slovnih znakova kojima je
zajedničko to da su jednoobrazni i da svojim
oblikom odgovaraju jedan drugomu
Pismo čine
verzalna slova, kurentna slova,
akcentirana slova, znakovi interpunkcije,
posebni i ekspertni znakovi te znakovi
matematičkih operacija
Najčešći i najvažniji geometrijski elementi
slovnih znakova jesu
početna ili krovna crta, oblina ili zaobljeni
dio, završna oblina, uzlazni potez (od lat.
ascender - popeti se), silazni potez (od lat.
descender - spuštati se), kvačica, poprečna
crta te završna crta ili serif
Pismovni rez
je određena stilizacija nekog
pisma
Svi rezovi jednog pisma čine
porodicu tog
pisma : bold, italic, black, heavy, thin, ultra
thin, condensed…
Prvi ozbiljniji pokušaj standardizacije u
tipografiji poduzeo je
Joseph Moxon u Engleskoj
1683. godine
Pierre
Simon Fournier
uveo tipografski mjerni
sustav kojemu je osnovna veličina tipografska
točka
Francois-Ambroise
Didot
predstavlja svoj
tipografski sustav, koji je i danas prihvaćen.
> Taj je sustav duodecimalni, to jest 12
tipografskih točaka čini jedan cicero
Isticanje u slogu se dijeli na
neposredno i
posredno
Neposredno isticanje
djeluje izravno -
pomoću slova - jasnim kontrastom njihovih
oblika
Neposredno isticanje može se podjeliti na
- kontrast sjene (upotreba masnijeg reza -
bold) - kontrast s v j e t l a (povećavanje razmaka
između slova - spacioniranje) - kontrast smjera (upotreba kurzivnog pisma)
- upotrebu Inicijala (prvo veliko, najčešće i
ukrasno slovo) - upotrebu VERZALNOG pisma.
Pod posrednim isticanjem podrazumijeva se
Isticanje smještajem ili drugom bojom, Uobičajeni je način posrednog isticanja
uvlačenje pojedinih dijelova teksta.
Slično, ali suprotno djelovanje imat će
izvlačenje početnih redaka svakog odlomka -
kao sredstvo za raščlanjivanje i posebno
naglašavanje svakoga pojedinog odlomka.
> Takav način isticanja se zove “viseća uvlaka” i
najčešće se upotrebljava kod prijeloma rječnika,
adresara ili telefonskih imenika.
“viseća uvlaka”
izvlačenje početnih redaka svakog odlomka -
kao sredstvo za raščlanjivanje i posebno
naglašavanje svakoga pojedinog odlomka
Okvir
je također sredstvo isticanja: ono što je
u okviru važnije je od onog izvan okvira
Prvi pokušaji zapisivanja (slikanja) kakve i
danas možemo vidjeti u
špiljama
piktogramska pisma
svojom formom
asociraju na pojam koji predstavljaju
ideografija
Dogovorno načelo, uporaba simbolike i
reduciranje ilustrativnih elemenata
logografsko pismo
veže se za
govorni jezik
Hijeroglifi
Kombinacija fonetskih znakova i
ideograma
Dešifriranje hijeroglifa omogućilo je
otkrivanje kamena iz Rosette 1799. godine.
Prvi uočavaju važnost razmaka između slova
kao bitnog elementa za razumijevanje
cjelokupne pismene poruke
Grci
najstariji latinični natpisi
zlatna kopča iz Praenestine
latinično pismo proširuje se na cijelo područje
potiskujući ostala, lokalna pisma tamošnjih
naroda za vrijeme
vladavine Rima Sredozemljem
renesansna antikva
ima sve osnovne
značajke humanističkog pisma zasigurno je
elegantnije i jasnijih proporcija, Nicolas Jenson
Garamond je bio prvi slovorezbar koji je svoje
pismo izveo i u
u kurzivnom rezu
Gianbattista Bodoni
kreira svoju
antikvu koju karakteriziraju izraziti kontrasti
između temeljnih i spojnih poteza te dugački i
tanki serifi
Paul Renner pod utjecajem Bauhausa u
Munchenu završava kreiranje svojega
grotesknog pisma
Futura
Helvetica
pismo koje je možda najviše
obilježilo grafičko oblikovanje i komunikaciju
20. stoljeća, ostvarilo globalnu prepoznatljivost,
a prilagođena je potrebama različitih svjetskih
jezika
Karolinška Miniskula
Pismo, kaligrafski standard u srednjem vijeku
Sustav duodecimalni, što je to i tko ga je uveo?
to jest 12 tipografskih točaka čini jedan cicero, a uveo ga je Francois-Ambroise Didot
U angloameričkim zemljama upotrebljava se
engleski point sustav u kojem jedan point ima
ima 0,352 mm, a engleski cicero (pica) ima 4,212 mm.
Gdje je sve istaknuto,
ništa nije istaknuto!
Što je preduvjet funkcioniranja pisma
sustav kodiranja i dekodiranja
Dogovor
Jedno od rješenja koje je utemeljilo cijeli
kasniji razvoj pisma
Primjenom već postojećih znakova za riječi, a
ne više za misaone teorije, razvija se
logografsko pismo
Najraniji pronađeni primjeri alfabetskog
pisma otkriveni su
- godine na
mediteranskoj obali u Siriji
Grci koje pismo prilagođavaju svojim potrebama
feničko pismo
Grci ne posjeduju u to doba posebne znakove
za izražavanje brojki, nego za njihovo isticanje,
jednako kao i kasnije Rimljani, upotebljavaju
određena slova svog alfabeta
Nakon osnivanja rimske države počeo je
razvoj
arhaičnog latiničnog pisma
Od zapadnogrčke varijante alfabeta,
takozvanog halkidičkog pisma.
U prvo se vrijeme pisalo
s desne na lijevu
stranu da bi se zatim pisalo naizmjenično jedan
red s lijeve na desnu drugi red s desne na lijevu
i tako redom
Tek se u III. st. pr. n. e. prešlo na pisanje
kakvim se i danas služimo
s lijeve na desnu
stranu
Ta promjena smjera uvjetovana je upotrebom
tekućeg tuša koji bi se razmazivao potezima
desne ruke s desne na lijevu stranu.
Nakon formiranja Franačke države i
vladavine Karla Velikog javila se želja za
ponovnim
uspostavljanjem jedinstvenog sustava
pisanja
Tražilo se čitko i jednostavno pismo
Tako nastaje karolinška minuskula
(Karolina) imenovana po Karlu Velikom
Osim što je izvedena reforma oblika pisma
koje je jednostavno, lijepo i čitko, uvedeni su i
mnogi drugi, popratni elementi koji su
ubrzali
čitanje
Ustaljena je upotreba kurentnih slova, otuda i
naziv
minuskula
Također se koriste razmaci za odvajanje riječi
i rečenica, uvode se interpunkcijski znakovi,
rastavljene riječi na kraju retka odvajaju se
crticom, a odlomci se odvajaju slobodnim
retkom.
Sve je to pridonijelo tome da su riječi dobile
oblik
Čitanje je postalo brže i lakše
Do X. je stoljeća Karolina postala dominantno
knjižno pismo u
cijeloj zapadnoj Europi
Johannes Gutenberg razvija
pomična
tiskarska slova
Upravo je izumom slova koja se mogu
preslagivanjem koristiti za formu, koja se potom
može umnožavati, došlo do
o revolucionarnih
promjena u obrazovanju, informiranju i
demokratizaciji društva
> Venecijanski slovorezbar Nicolas Jenson
nastoji u svojim pismima prevladati
optičku
razliku između verzalnih i kurentnih pisama
oko 1500. godine
Tiskari i tipografi, osim u naslovima, sve više
odustaju od rimskih brojki i počinju rabiti
arapske oblike
Nove su arapske brojke bile
lakše za čitanje,
zahtijevale su manje prostora, a omogućivale su
i lakše računanje
oko 1530. godine
Francuski slovorezbar Claude Garamond
oplemenjuje pismo Nicolasa Jensona
Osnovni napredak njegova pisma očituje se u
naglašenoj primjeni serifa i spojnih poteza koji
cjelokupnom pismu daju smireniji izraz i
omogućuju uzajamno optičko povezivanje slova
u jedinstvenu cjelinu čime se znatno olakšava
čitanje
Garamond u digitaliziranom obliku spada u
10 najviše
upotrebljavanih pismovnih rezova u tiskanim
izdanjima novina i knjiga
oko 1780.
Francois-Ambroise Didot kreira poznato
pismo sa značajkama
klasicističke antikve
oko 1785.
Talijanski slovorezbar Gianbattista Bodoni,
na osnovi radova obitelji Didot, kreira svoju
antikvu koju karakteriziraju izraziti
kontrasti
između temeljnih i spojnih poteza te dugački i
tanki serifi
Bodoni i Didot se zbog svoje monumentalnosti
i danas često koriste za
brojne logotipe, pogotovo
kod poznatih modnih brandova, časopisa i
bankarskih institucija
grotesk
(tal. grotta -
pećina, spilja, font iz pećine, primitivan,
pećinski; tal. grottesca - neobično, čudnovato ili
smiješno)
sredina XIX. stoljeća
Pojavljuju se pisma kod kojih se u potpunosti
odbacuje
upotreba serifa, a slovni oblici se
krajnje pojednostavnjuju
- godine
Londonski slovoljevači William Thowgood i
Vincent Figgins isporučuju svoja pisma pod
imenom
Grotesque i Sans surryphs (od
francuskog sans serif - bez serifa)
- godine
> Osnovan je Bauhaus, njemačka visoka škola
za gradnju i umjetničko oblikovanje.
> U prvoj publikaciji koju je izdao, pisalo je:
“Tipografija je alat komunikacije. Ona mora biti
komunikacija u svojoj osnovi. Naglasak se mora
staviti na potpunu čistoću.”
U Bauhausu se eksperimentira s
jednostavnim pismovnim oblicima, pismu se
daju geometrijske osnove, a poseban se
naglasak stavlja na grotesk
- godine
Paul Renner pod utjecajem Bauhausa u
Munchenu završava kreiranje svojega
grotesknog pisma
Futura
1933.
> Skupina autora na čelu s engleskim
tipografom Stanlyem Morrisonom kreira za
londonski dnevnik
The Times
The Times
čitko pismo
kratkih descendera i ascendera i malih visina
verzala kako bi se maksimalno uštedjelo na
prostoru
jedno od najpopularnijih,
najčitljivijih i prostorno najštedljivijih pisama u
stolnom izdavaštvu
The Times
- godine
> Švicarska slovolivnica Haasische
Schriftgiesserei izdaje groteskno pismo Maxa
Miedingera i Eduarda Hoffmana pod nazivom
Haas Grotesque
Nakon izdavanja u Njemačkoj to je pismo
preimenovano u Helvetica
pismo koje je možda najviše
obilježilo grafičko oblikovanje i komunikaciju
20. stoljeća, ostvarilo globalnu prepoznatljivost,
a prilagođena je potrebama različitih svjetskih
jezika
Helvetica
Neki je nazivaju i tipografijom kapitalizma
Helvetica
U signalizaciji je zbog čitljivosti,
jednostavnosti i uočljivosti toliko u upotrebi da je
doživljavamo kao pismo osnovne komunikacije
Helvetica
Ono što su nekad bili Aldus, Garamond ili
Bodoni danas su
Spiekermann (Meta), Brody
(Industria, Insignia, Arcadia, Blur), Blockland
(Trixie), Rossum (Just Left Hand) ili Nikola Đurek
(Amalia, Brioni, Tesla, Greta, Balkan)
Nicolas Jenson
renesansna antikva
