Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

UUD > Vizualni identitet - tipografija > Flashcards

Vizualni identitet - tipografija Flashcards

1
Q

Tipografija

A
  • znanost o slovima,
  • umjetnost upotrebe tipografskih slovnih
    znakova,
  • vještina slaganja, oblikovanja, izrade i
    funkcionalne upotrebe slova

Također, tipografija je jedinstven spoj
umjetnosti i tehnike

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

U području tipografije ključni izrazi jesu

A

slovo ili slovni znak, geometrija slovnih
znakova, riječ, pismo, font, pismovni rez,
porodica pisama, tipografski mjerni sustav,
veličina pisma, osnovna pismovna linija,
razmak između slova, razmak između riječi,
razmak među redovima, poravnavanje
teksta, dijeljenje riječi i isticanje u slogu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Pismo se sastoji

A

od slovnih znakova kojima je
zajedničko to da su jednoobrazni i da svojim
oblikom odgovaraju jedan drugomu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Pismo čine

A

verzalna slova, kurentna slova,
akcentirana slova, znakovi interpunkcije,
posebni i ekspertni znakovi te znakovi
matematičkih operacija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Najčešći i najvažniji geometrijski elementi

slovnih znakova jesu

A

početna ili krovna crta, oblina ili zaobljeni
dio, završna oblina, uzlazni potez (od lat.
ascender - popeti se), silazni potez (od lat.
descender - spuštati se), kvačica, poprečna
crta te završna crta ili serif

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Pismovni rez

A

je određena stilizacija nekog

pisma

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Svi rezovi jednog pisma čine

A

porodicu tog
pisma : bold, italic, black, heavy, thin, ultra
thin, condensed…

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Prvi ozbiljniji pokušaj standardizacije u

tipografiji poduzeo je

A

Joseph Moxon u Engleskoj

1683. godine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Pierre

Simon Fournier

A

uveo tipografski mjerni
sustav kojemu je osnovna veličina tipografska
točka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Francois-Ambroise

Didot

A

predstavlja svoj
tipografski sustav, koji je i danas prihvaćen.
> Taj je sustav duodecimalni, to jest 12
tipografskih točaka čini jedan cicero

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Isticanje u slogu se dijeli na

A

neposredno i

posredno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Neposredno isticanje

A

djeluje izravno -
pomoću slova - jasnim kontrastom njihovih
oblika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Neposredno isticanje može se podjeliti na

A
  1. kontrast sjene (upotreba masnijeg reza -
    bold)
  2. kontrast s v j e t l a (povećavanje razmaka
    između slova - spacioniranje)
  3. kontrast smjera (upotreba kurzivnog pisma)
  4. upotrebu Inicijala (prvo veliko, najčešće i
    ukrasno slovo)
  5. upotrebu VERZALNOG pisma.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Pod posrednim isticanjem podrazumijeva se

A

Isticanje smještajem ili drugom bojom, Uobičajeni je način posrednog isticanja
uvlačenje pojedinih dijelova teksta.

Slično, ali suprotno djelovanje imat će
izvlačenje početnih redaka svakog odlomka -
kao sredstvo za raščlanjivanje i posebno
naglašavanje svakoga pojedinog odlomka.

> Takav način isticanja se zove “viseća uvlaka” i
najčešće se upotrebljava kod prijeloma rječnika,
adresara ili telefonskih imenika.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

“viseća uvlaka”

A

izvlačenje početnih redaka svakog odlomka -
kao sredstvo za raščlanjivanje i posebno
naglašavanje svakoga pojedinog odlomka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Okvir

A

je također sredstvo isticanja: ono što je

u okviru važnije je od onog izvan okvira

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Prvi pokušaji zapisivanja (slikanja) kakve i

danas možemo vidjeti u

A

špiljama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

piktogramska pisma

A

svojom formom

asociraju na pojam koji predstavljaju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

ideografija

A

Dogovorno načelo, uporaba simbolike i

reduciranje ilustrativnih elemenata

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

logografsko pismo

A

veže se za

govorni jezik

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Hijeroglifi

A

Kombinacija fonetskih znakova i
ideograma

Dešifriranje hijeroglifa omogućilo je
otkrivanje kamena iz Rosette 1799. godine.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Prvi uočavaju važnost razmaka između slova
kao bitnog elementa za razumijevanje
cjelokupne pismene poruke

A

Grci

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

najstariji latinični natpisi

A

zlatna kopča iz Praenestine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

latinično pismo proširuje se na cijelo područje
potiskujući ostala, lokalna pisma tamošnjih
naroda za vrijeme

A

vladavine Rima Sredozemljem

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

renesansna antikva

A

ima sve osnovne
značajke humanističkog pisma zasigurno je
elegantnije i jasnijih proporcija, Nicolas Jenson

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Garamond je bio prvi slovorezbar koji je svoje

pismo izveo i u

A

u kurzivnom rezu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Gianbattista Bodoni

A

kreira svoju
antikvu koju karakteriziraju izraziti kontrasti
između temeljnih i spojnih poteza te dugački i
tanki serifi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Paul Renner pod utjecajem Bauhausa u
Munchenu završava kreiranje svojega
grotesknog pisma

A

Futura

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Helvetica

A

pismo koje je možda najviše
obilježilo grafičko oblikovanje i komunikaciju
20. stoljeća, ostvarilo globalnu prepoznatljivost,
a prilagođena je potrebama različitih svjetskih
jezika

30
Q

Karolinška Miniskula

A

Pismo, kaligrafski standard u srednjem vijeku

31
Q

Sustav duodecimalni, što je to i tko ga je uveo?

A

to jest 12 tipografskih točaka čini jedan cicero, a uveo ga je Francois-Ambroise Didot

32
Q

U angloameričkim zemljama upotrebljava se

engleski point sustav u kojem jedan point ima

A

ima 0,352 mm, a engleski cicero (pica) ima 4,212 mm.

33
Q

Gdje je sve istaknuto,

A

ništa nije istaknuto!

34
Q

Što je preduvjet funkcioniranja pisma

A

sustav kodiranja i dekodiranja

35
Q

Dogovor

A

Jedno od rješenja koje je utemeljilo cijeli

kasniji razvoj pisma

36
Q

Primjenom već postojećih znakova za riječi, a

ne više za misaone teorije, razvija se

A

logografsko pismo

37
Q

Najraniji pronađeni primjeri alfabetskog

pisma otkriveni su

A
  1. godine na

mediteranskoj obali u Siriji

38
Q

Grci koje pismo prilagođavaju svojim potrebama

A

feničko pismo

39
Q

Grci ne posjeduju u to doba posebne znakove
za izražavanje brojki, nego za njihovo isticanje,
jednako kao i kasnije Rimljani, upotebljavaju

A

određena slova svog alfabeta

40
Q

Nakon osnivanja rimske države počeo je

razvoj

A

arhaičnog latiničnog pisma

Od zapadnogrčke varijante alfabeta,
takozvanog halkidičkog pisma.

41
Q

U prvo se vrijeme pisalo

A

s desne na lijevu
stranu da bi se zatim pisalo naizmjenično jedan
red s lijeve na desnu drugi red s desne na lijevu
i tako redom

42
Q

Tek se u III. st. pr. n. e. prešlo na pisanje

kakvim se i danas služimo

A

s lijeve na desnu
stranu

Ta promjena smjera uvjetovana je upotrebom
tekućeg tuša koji bi se razmazivao potezima
desne ruke s desne na lijevu stranu.

43
Q

Nakon formiranja Franačke države i
vladavine Karla Velikog javila se želja za
ponovnim

A

uspostavljanjem jedinstvenog sustava
pisanja

Tražilo se čitko i jednostavno pismo

Tako nastaje karolinška minuskula
(Karolina) imenovana po Karlu Velikom

44
Q

Osim što je izvedena reforma oblika pisma
koje je jednostavno, lijepo i čitko, uvedeni su i
mnogi drugi, popratni elementi koji su

A

ubrzali

čitanje

45
Q

Ustaljena je upotreba kurentnih slova, otuda i

naziv

A

minuskula

Također se koriste razmaci za odvajanje riječi
i rečenica, uvode se interpunkcijski znakovi,
rastavljene riječi na kraju retka odvajaju se
crticom, a odlomci se odvajaju slobodnim
retkom.

Sve je to pridonijelo tome da su riječi dobile
oblik

Čitanje je postalo brže i lakše

46
Q

Do X. je stoljeća Karolina postala dominantno

knjižno pismo u

A

cijeloj zapadnoj Europi

47
Q

Johannes Gutenberg razvija

A

pomična

tiskarska slova

48
Q

Upravo je izumom slova koja se mogu
preslagivanjem koristiti za formu, koja se potom
može umnožavati, došlo do

A

o revolucionarnih
promjena u obrazovanju, informiranju i
demokratizaciji društva

49
Q

> Venecijanski slovorezbar Nicolas Jenson

nastoji u svojim pismima prevladati

A

optičku

razliku između verzalnih i kurentnih pisama

50
Q

oko 1500. godine
Tiskari i tipografi, osim u naslovima, sve više
odustaju od rimskih brojki i počinju rabiti

A

arapske oblike

51
Q

Nove su arapske brojke bile

A

lakše za čitanje,
zahtijevale su manje prostora, a omogućivale su
i lakše računanje

52
Q

oko 1530. godine
Francuski slovorezbar Claude Garamond
oplemenjuje pismo Nicolasa Jensona

A

Osnovni napredak njegova pisma očituje se u
naglašenoj primjeni serifa i spojnih poteza koji
cjelokupnom pismu daju smireniji izraz i
omogućuju uzajamno optičko povezivanje slova
u jedinstvenu cjelinu čime se znatno olakšava
čitanje

53
Q

Garamond u digitaliziranom obliku spada u

A

10 najviše
upotrebljavanih pismovnih rezova u tiskanim
izdanjima novina i knjiga

54
Q

oko 1780.
Francois-Ambroise Didot kreira poznato
pismo sa značajkama

A

klasicističke antikve

55
Q

oko 1785.
Talijanski slovorezbar Gianbattista Bodoni,
na osnovi radova obitelji Didot, kreira svoju
antikvu koju karakteriziraju izraziti

A

kontrasti
između temeljnih i spojnih poteza te dugački i
tanki serifi

56
Q

Bodoni i Didot se zbog svoje monumentalnosti

i danas često koriste za

A

brojne logotipe, pogotovo
kod poznatih modnih brandova, časopisa i
bankarskih institucija

57
Q

grotesk

A

(tal. grotta -
pećina, spilja, font iz pećine, primitivan,
pećinski; tal. grottesca - neobično, čudnovato ili
smiješno)

58
Q

sredina XIX. stoljeća
Pojavljuju se pisma kod kojih se u potpunosti
odbacuje

A

upotreba serifa, a slovni oblici se

krajnje pojednostavnjuju

59
Q
  1. godine
    Londonski slovoljevači William Thowgood i
    Vincent Figgins isporučuju svoja pisma pod
    imenom
A

Grotesque i Sans surryphs (od

francuskog sans serif - bez serifa)

60
Q
  1. godine

> Osnovan je Bauhaus, njemačka visoka škola
za gradnju i umjetničko oblikovanje.

> U prvoj publikaciji koju je izdao, pisalo je:

A

“Tipografija je alat komunikacije. Ona mora biti
komunikacija u svojoj osnovi. Naglasak se mora
staviti na potpunu čistoću.”

61
Q

U Bauhausu se eksperimentira s

A

jednostavnim pismovnim oblicima, pismu se
daju geometrijske osnove, a poseban se
naglasak stavlja na grotesk

62
Q
  1. godine
    Paul Renner pod utjecajem Bauhausa u
    Munchenu završava kreiranje svojega
    grotesknog pisma
A

Futura

63
Q

1933.
> Skupina autora na čelu s engleskim
tipografom Stanlyem Morrisonom kreira za
londonski dnevnik

A

The Times

64
Q

The Times

A

čitko pismo
kratkih descendera i ascendera i malih visina
verzala kako bi se maksimalno uštedjelo na
prostoru

65
Q

jedno od najpopularnijih,
najčitljivijih i prostorno najštedljivijih pisama u
stolnom izdavaštvu

A

The Times

66
Q
  1. godine
    > Švicarska slovolivnica Haasische
    Schriftgiesserei izdaje groteskno pismo Maxa
    Miedingera i Eduarda Hoffmana pod nazivom
A

Haas Grotesque

Nakon izdavanja u Njemačkoj to je pismo
preimenovano u Helvetica

67
Q

pismo koje je možda najviše
obilježilo grafičko oblikovanje i komunikaciju
20. stoljeća, ostvarilo globalnu prepoznatljivost,
a prilagođena je potrebama različitih svjetskih
jezika

A

Helvetica

68
Q

Neki je nazivaju i tipografijom kapitalizma

A

Helvetica

69
Q

U signalizaciji je zbog čitljivosti,
jednostavnosti i uočljivosti toliko u upotrebi da je
doživljavamo kao pismo osnovne komunikacije

A

Helvetica

70
Q

Ono što su nekad bili Aldus, Garamond ili

Bodoni danas su

A

Spiekermann (Meta), Brody
(Industria, Insignia, Arcadia, Blur), Blockland
(Trixie), Rossum (Just Left Hand) ili Nikola Đurek
(Amalia, Brioni, Tesla, Greta, Balkan)

71
Q

Nicolas Jenson

A

renesansna antikva

UUD (10 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions