Uvod u imunologiju Flashcards

1
Q

Što je imunologija?

A

Biomedicinska znanost koja proučava građu i funkciju imunosnog sustava u zdravlju i bolesti, bavi se proučavanjem imunosnih odgovora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Što je imunosni odgovor

A

Događaj na tkivnoj, staničnoj i molekularnoj razini koji se događa prilikom dodira s mikroorganizmima i njihovim produktima ili drugim molekulama (alergenima, vlastitim i sl.)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Što sve prepoznaje imunosni sustav u našem tijelu?

A

Prepoznaje mikrobe, nedužne tvari, vlastite stanice, tumore, presadke

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Mora li imunosni sustav biti aktivan u doticaju sa svakim od elemenata koji prepoznaje?

A

Ne mora, za nedužne tvari mora biti neaktivan da ne dođe do alergije, za vlastite stanice također da ne dođe do autoimunosti i za presadke kako ih tijelo ne bi odbacilo.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Koje su fiziološke uloge imunoreakcije?

A
  1. Održavanje homeostaze, tj. sprječavanje reakcije na vlastito i ne štetne tvari
  2. obrana od infekcije, uključujući i upalni proces i oštećenje tkiva
  3. obrana od tumora (nadzor)
  4. reparacija i regeneracija tkiva
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Koje su vrste imunosti?

A

Stečena ili adaptivna (specifična) i urođena (nespecifična)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Koje su 3 linije obrane od patogena?

A
  1. otpornost (svi fizikalni, mehanički, kemijski i biološki mehanizmi odbrane od stranog npr. koža, kašljanje, kiselost želuca)
  2. Nespecifična imunost
  3. specifična imunost
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Navedi glavne sastavnice urođene imunosti.

A
  1. fizičke i kemijske zapreke
  2. fagocitne stanice (neutrofili i makrofagi), dendritične stanice, natural killer cells i druge urođene limfoidne stanice
  3. bjelančevine krvi, članovi sustava komplementa i drugi posrednici upale
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Navedi glavne karakteristike stečene imunosti.

A

Raznolikost, pamćenje, klonalna ekspanzija, specijalizacija, kontrakcija i homeostaza, nereaktivnost na vlastito. STR. 6 I 7

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Koje su vrste adaptivne imunosti i objasni ih?

A

Humoralna imunost i stanična imunost.
Humoralna je posredovana molekulama u krvi i sekretima sluznica koje nazivamo protutijelima, a stvaraju ih limfociti B. Protutijela prepoznaju antigene i neutraliziraju im toksicnost i aktiviraju mehanizme za njihovo uklanjanje. Stanična imunost ili imunost posredovana stanicama utemeljena je na radu limfocita T. NJENA ULOGA JE UBIJANJE UNUTARSTANIČNIH MIKROORGANIZAMA KOJI ŽIVE I RAZMNOŽAVAJU SE UNUTAR FAGOCITA I DR. STANICA DOMAĆINA U KOJIMA SU NEDOSTUPNA PROTUTIJELA. STR 4 SLIKA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Tko su izvršitelji humoralne imunosti kod urođene i adativne imunosti?

A

Kod urođene imunosti to su KOMPLEMENT i PROTEINI AKUTNE FAZE (provjeri jesu li oni u upalama), a kod adaptivne su to protutijela koja luče limfociti B i plazma stanice.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Tko su izvršitelji stanične imunosti kod urođene i adaptivne imunosti?

A

Kod urođene su to fagociti (makrofagi i neutrofili), bazofili i mastociti, dendritične stanice, trombociti i urođene limfoidne stanice (npr. nk-cells - natural killer cells). Kod adaptivne su to limfociti T.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Što prepoznaje urođena imunost, a što adaptivna?

A

Urođena prepoznaje neke općenite strukture koje se pojavljuju na mikrobima i oštećene stanice te ih registrira kao opasne signale, a adaptivna prepoznaje antigene za koje je specifična.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Koja je razlika u prepoznavanju stranoga kod urođene i adaptivne imunosti?

A

Kod urođene imunosti koriste se receptori za molekularne obrasce koji prepoznaju iste molekule nebitno o tome na kojem mikrobu se nalaze, tako da mogu prepoznavati više vrsta mikroba ukoliko imaju istu skupinu molekula na sebi. Kod adaptivne imunosti receptori su strogo specifični za antigen i prepoznaju isključivo njega.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Kako se postiže stvaranje velikog broja različitih receptora kod adaptivne imunosti i njihovo umnožavanje?

A

Rekombinacijom gena za antigenski receptor. Nakon što se stvori jedan takav limfocit on stvara svoje klonove.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Opiši klonalnu ekspanziju.

A

Limfociti specifični za određeni antigen proliferiraju nakon izlaganja tomo antigenu. To je nužno kako bi imunosni odgovor zadržao korak s brzodijelećim zaraznim uzročnicima bolesti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Što je limfocitni repertoar?

A

To je ukupnost limfocita s različitim receptorima za antigene.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Što rade limfociti B?

A

Luče antitijela koja neutraliziraju mikroorganizme, potiču fagocitozu i aktivaciju komplemenata.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Što rade cititoksični limfociti T?

A

Ubijaju zaražene stanice.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Što rade regulacijski limfociti T?

A

Obuzdavaju druge limfocite.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Koje su faze adaptivnog imunosnog odgovora?

A
  1. prepoznavanje antigena
  2. aktivacija limfocita
  3. uklanjanje antigena
  4. kontrakcija (homeostaza)
  5. memorija
22
Q

Kako dijelimo imunost prema načinu stjecanja?

A

Dijelimo ju na pasivnu i aktivnu.

23
Q

Kako dobivamo pasivnu imunost?

A

Putem protutijela.
Prirodno putem majčinog imunoglobulina iz posteljice (IgG) i mlijeka (IgA).
Umjetno pomoći antiseruma za tetanus ili recimo protiv ugriza zmija. DAKLE VEĆ U SEBE UBACIMO GOTOVA PROTUTIJELA.

24
Q

Kako dobivamo aktivnu imunost?

A

Preboljenjem bolesti ili cijepljenjem. Dakle sami stvaramo antitijela protiv bolesti, niko nam ih ne da samo tako kao u pasivnoj.

25
Q

Što je pasivno-aktivna imunost?

A

To je istodobna primjena seruma i cjepiva u različita mjesta (ramena). Koristi se kod tetanusa, bjesnoće i hepatitisa B

26
Q

Što su citokini?

A

To je velika skupina izlučenih BJELANČEVINA različite građe i funkcije koji REGULIRAJU I USKLAĐUJU BROJNE AKTIVNOSTI STANICA UROĐENE I ADAPTIVNE IMUNOSTI. Sve stanice imunosnog sustava luče barem neke od citokina

27
Q

Nabroji neke od glavnih uloga citokina.

A

Rast i diferencijacija svih imunosnih stanica, aktivacija efektorskih (izvršnih) funkcija limfocita i fagocita te usmjereno kretanje imunosnih stanica iz krvi u tkiva i kroz tkiva

28
Q

Što su kemokini?

A

Oni su velika podskupina građom srodnih citokina koji reguliraju migraciju stanica i njihovo kretanje

29
Q

Što je imunogen?

A

To su tvari koje stimuliraju imunosni odgovor, često se rabi izraz antigen u istom značenju, ali antigen je zapravo tvar koja se veže na specifične receptore limfocita, bez obzira na to stimulira li odgovor ili ne

30
Q

Što su epitopi ili determinante?

A

To su dijelovi antigena koji su specifično prepoznati od pojedinih limfocita. To su npr. dijelovi jednog kompleksa proteina, polisahsarida ili dr. molekula.

31
Q

Opiši mehanizam pozitivne povratne sprege u imunosnom odgovoru.

A

U stanju homeostaze nema velikog broja limfocita, pa kada se aktiviraju, pokreću mehanizme koji dodatno pojačavaju odgovor. To je važno kako bi mali broj limfocita specifičnih za antigen pokrenuo odgovor potreban za njegovo iskorjenje. Također aktiviraju se i mnogi kontrolni mehanizmi , kako bi se spriječila prekomjerna aktivacija limfocita koja može uzrokovati kolateralnu štetu na normalnom tkivu

32
Q

Koje stanice su jedine sposobne prozivesti protutijela?

A

Limfociti B, tako što postanu plazma stanice nakon što prepoznaju antigene i onda luče protutijela. ONI SU GLAVNI MEDIJATORI HUMORALNE IMUNOSTI

33
Q

Tko posreduje staničnu imunost i kako?

A

Limfociti T. Pomažu fagocitima u razaranju mikroorganizama ili sami ubijaju zaražene stanice. Oni ne prozvode antitijela

34
Q

Koje su najbolje definirane funkcijski različite populacije limfocita T?

A

Pomagačke stanice T (helper T cells) i citotoksični limfociti T.

35
Q

Kako funkcioniraju pomagačke stanice T?

A

Nakon stimulacije antigenom izlučuju citokine i na taj način djeluju kao glasničke molekule imunosnog sustava. Ti citokini potiču proliferaciju i diferencijaciju samih stanica T i akriviraju druge stanice, uključujući stanice B, makrofage i druge leukocite.

36
Q

Što rade citotoksični limfociti T?

A

Ubijaju stanice koje proizvode strane antigene, kao što su stanice zaražene virusima i drugim unutarstaničnim mikroorganizmima.

37
Q

Što rade regulacijski limfociti T?

A

Potiskuju imunosne odgovore.

38
Q

Tko pokreće razvoj imunosnog odgovora?

A

Antigen-prezentirajuće stanice to rade. Najuspješnije su dendritične stanice, koje hvataju antigene mikroorganizama koji ulaze iz vanjskog okruženja i nose ih do limfnih organa i predočuje ih naivnim limfocitima T s ciljem pokretanja imunosnog odgovora.

39
Q

Što rade izvršne (efektorske) stanice?

A

Uklanjaju antigene iz organizma. Uklanjaju i mikroorganizme koji ih stvaraju. To su aktivirani limfociti T, mononuklearni fagociti i drugi leukociti.

40
Q

Koja su 2 glavna mehanizma imunosnog odgovora na mikroorganizme?

A

Upala i protuvirusna obrana.

41
Q

Što je upala?

A

Upala je proces regrutiranja leukocita i bjelančevina plazme iz krvi, njihova nakupljanja u tkivima i potom aktivacije s ciljem uništenja organizma.

42
Q

Tko su glavne stanice koje sudjeluju u upalnim procesima?

A

Fagociti (neutrofili) i monociti. Oni proždiru mikroorganizme i mrtve stanice i potom ih uništavaju u unutarstaničnim vezikulama.

43
Q

Što je protuvirusna obrana?

A

Proces koji se sastoji od reakcije posredovane citokinima u kojoj stanice domaćina stječu otpornost na virusnu zarazu i od ubijanja stanica zaraženih virusom od strane specijaliziranih imunosnih stanica-NK stanice

44
Q

Što se događa ako su mikroorganizmi sposobni oduprijeti se obrambenim reakcijama u tkivima i uđu u krv?

A

Tamo su prepoznati od cirkulirajućih bjelančevina urođene imunosti. Najvažnije su komplementi.

45
Q

Kako funkcioniraju komplementi?

A

Kad se njihove bjelančevine aktiviraju u na površini mikroorganizma, stvaraju se njihovi proizvodi koji posreduju upalne odgovore, oblažu mikroorganizme za njihovu olakšanu fagocitozu i izravno razaraju mikroorganizme.

46
Q

Koje su 3 glavne strategije adaptivnog imunosnog sustava u borbi protiv većine mikroorganizama?

A
  1. protutijela- vežu se za izvanstanične mikroorganizme i blokiraju im sposobnost zaraze i potiču njihovo uništenje fagocitima
  2. fagocitoza- fagociti proždiru i uništavaju mikroorganizme
  3. razaranje stanica- citotoksični limfociti T (CTL) uništavaju stanice domaćina zaražene mikroorganizmima koji su nedostupni protutijelima i fagocitozi
47
Q

Koji su koraci adaptivnog imunosnog odgovora?

A
  1. Hvatanje i predočivanje antigena mikroorganizma
  2. Prepoznavanje antigena limfocitima
  3. Stanična imunost: aktivacija limfocita T i uklanjanje unutarstaničnih mikroorganizama
  4. humoralna imunost: aktivacija limfocita B i uklanjanje izvanstaničnih mikroorganizama
  5. Imunoloko pamćenje
48
Q

Kako i zašto funkcionira predočivanje antigena mikroorganizama?

A

Naivnih limfocita koji su specifični za pojedinih antigen je jako malo, pa su razvijeni mehanizmi koji hvataju mikroorganizme i dostavljaju njihove antigene specifičnim limfocitima. Dendritične stanice iz epitela i vezivnog tkiva hvataju mikroorganizme i prerađuju njihove bjelančevine te ih izlažu na svojoj površini vezane za molekule MHC (neki izlog) koje služe za predočavanje peptida imunosnom sustavu. Dendritične stanice ostavljaju antigene u limfni čvor kroz koji naivni limfociti T stalno prolaze. Antigeni mogu biti predočeni i limfocitima B

49
Q

Kako limfociti prepoznaju antigen i objasni klonalnu selekciju?

A

Limfociti specifični za velik broj antigena postoje i prije izlaganja antigenima, a kada određeni antigen uđe u sekundarni limfni organ, on se veže za specifičnu stanicu i potom je aktivira. DAKLE KLONOVI LIMFOCITA SPECIFIČNIH ZA ANTIGEN RAZVIJENI SU PRIJE I NEOVISNO O IZLOŽENOSTI ANTIGENU. Imunosni sustav stvara jako puno klonova da poveća potencijal prepoznvanja antigena.

50
Q

Što je faza kontrakcije?

A

To je faza nakon imunosnog odgovora u kojoj odumiro prehtodno umnoženi klonovi limfocita i obnavlja se homeostaza.

51
Q
A