Organizacija imunosnog sustava: stanice Flashcards

1
Q

Gdje je raspoređen limfni sustav i koliko otprilike imamo limfocita i molekula protutijela?

A

Raspoređen je po cijelom tijelu (u krvi, tekućinama i tkivima), imamo oko 10^12 limfocita i 10^20 molekula protutijela. Dnevno stvaramo oko 10^7 limfocita

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Kako je ugrubo organiziram imunosni sustav?

A

Imunosni sustav je sastavljen od cirkulirajućih stanica u krvi i limfi te limfnih tkiva i organa.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Kako dijelimo limfna tkiva i organe?

A

Na primarne i na sekundarne.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Nabroji primarne limfne organe.

A

Koštana srž i timus.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Nabroji sekundarne limfne organe i njihovu podjelu.

A

Dijelimo ih na organizirane limfne organe (limfni čvorovi, slezena, limfno tkivo sluznica (MALT)) i pojedinačne limfne organe koji su zapravo stanice u svim tkivima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Koje stanice imaju ulogu u urođenom i adaptivnom imunosnom odgovoru?

A

Fagociti, dendritične stanice, limfociti specifični za antigen i razni drugi leukociti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Gdje se obično odigrava odgovor protiv mikroorganizama?

A

U limfnom tkivu ili nekon drugom tkivu, ne krvi iako je tamo većina imunosnih stanica.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Što su fagociti?

A

Fagociti, neutrofili i makrofagi su stanice čija je zadaća unos i uništavanje mikroorganizama te uklanjanje oštećenog tkiva.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Koji su koraci rada fagocita?

A

Dolazak stanica na mjesto zaraze, prepoznavanje mikroorganizama i aktivacija, ingestija mikroorganizama fagocitozom te uništavanje unesenih mikroorganizama.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Što su neutrofili?

A

To su polimorfonuklearni leukociti (jezgra im je podjeljena u 3-5 režnjeva). Oni su najzastupljenija skupina cirkulirajućih bijelih krvnih stanica, a sudjeluju u najranijim fazama upalnih reakcija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Koje vrste granula sadrže neutrofili u svojoj citoplazmi?

A

Sadrže specifične i azurofilne granule. Specifične su ispunjenje enzimima kao što su lizozim, kolagenaza i elastaza. Azurofilne granule su lizosomi ispunjeni enzimima koji ubijaju mikroorganizme.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Po čemu se neutrofili razlikuju od drugih vrsta cirkulirajućih granulocita (bazofila i eozinofila)?

A

Njihove specifične granule se ne boje ni bazičnim ni kiselim bojama.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Koliko dugo žive neutrofili?

A

1-2 dana, odrastao čovjek ih stvara 10^11 dnevno.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Od čega se sastoji mononuklearno-fagocitni sustav?

A

Od monocita i makrofaga.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Gdje su makrofagi najviše rasprostranjeni i zašto primaju specifičan fenotip?

A

Najviše su rasprostranjeni u organima i vezivnom tkivu. Poprimaju specifičan fenotip ovisno o tome u kojem se organu nalaze.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Kako nastaju makrofagi?

A

Nastaju od prastanica u koštanoj srži. To potiče faktor rasta monocita. Te prastanice sazrijevaju u monocite koji ulaze u krvotok te kada se premjeste u tkiva razvijaju se u makrofage.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Što su receptori nalik na Toll?

A

To su receptori za aktivirajuće molekule koji se nalaze na površini ili unutar makrofaga.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Što su opsonini?

A

Opsonini su tvari koje oblažu čestice koje treba fagocitirati.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Kako aktivirani makrofagi potiču dolazak monocita i drugih leukocita na mjesto upale?

A

Luče citokine koji djeluju na endotelne stanice krvnih žila te ih tako dozivaju.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Koje su još uloge makrofaga osim fagocitoze?

A

Predočuju antigene limfocitima T i aktiviraju ih, potpomažu popravak oštećenog tkiva potičući angiogenezu (rast krvnih žila) i sintezu izvanstaničnom matriksa bogatog kolagenom. Sve to posreduju citokini koje luče makrofagi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Tko aktivira makrofage u adaptivnom imunosnom odgovoru?

A

Citokini i membranske bjelančevine limfocita T.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Koje vrste aktivacije makrofaga postoje?

A

Klasična i alternativna aktivacija. Njih posreduju različiti citokini. Klasična aktivacija potiče makrofage da ubijaju mikroorganizme, a alternativna da preoblikuju i popravljaju tkivo.

20
Q

Tko živi duže, neutrofili ili makrofagi?

A

Makrofagi žive mnogo duže.

21
Q

Koje je zajedničko obilježje mastocita, bazofila i eozinofila?

A

Sudjeluju u urođenom i adaptivnom odgovoru, imaju citoplazmatske granule ispunjene različitim upalnim i antimikrobnim posrednicima. Sudjeluju u zaštiti od helminata (crva?) i reakcijama koje uzrokuju alergije.

22
Gdje se nalaze mastociti i na koji način funkcioniraju?
Zreli mastociti nalaze se u tkivima (ne u cirkulaciji-nego u koži i epitelu sluznica). Prilikom vezanja protutijela na membrani s antigenom otpušta se sadržaj granula koje sadrži u citoplazmi, koje su ispunjenje histaminom i drugim posrednicima. Otpušteni sadržaj potiče upalu i mastociti stvaraju citokine koji potiču razvoj upale.
23
Gdje nastaju mastociti?
Nastaju u koštanoj srži. Za razvoj im je nužan citokin koji se naziva čimbenik rasta matičnih stanica.
23
Što su bazofili?
To su krvni granulociti koji se slični mastocitima. Potječu od prastanica u koštanoj srži. Čine manje od 1% krvnih leukocita. Normalno nisu prisutni u tkivima, ali mogu biti privučeni na mjesto upale.
24
Što su eozinofili?
To su krvni granulociti koji sadržavaju citoplazmatske granule ispunjenje enzimima koji su štetni za stanične stjenke parazita, ali mogu oštetiti i tkivo domaćina.
25
Gdje su smješteni eozinofili?
Najivše ih se nalazi u krvi, ali mali broj ih je prisutan u perifernim tkivima, posebice sluznici dušnog, probavnog i mokraćno-spolnog sustava.
26
Što su antigen-predočne stanice, APC?
To su stanice koje hvataju antigene mikroorganizama i druge antigene te ih izlažu limfocitima (najčešće T) te pokreću signale koji potiču proliferaciju i diferencijaciju limfocita.
27
Tko je najvažnija vrsta APC?
Dendritične stanice. Uz nju tako djeluju i makrofagi i limfociti B.
28
Što su folikularne dendritine stanice?
One predočuju antigene limfocitima B tijekom određenih faza humoralnog imunosnog odgovora.
29
Što su dendritične stanice?
One su najvažnije skupina APC, zadužene su za aktivaciju naivnih limfocita T. IMaju i važnu ulogu u reakcijama urođene imunosti tijekom zaraze kao i u povezivanju uređenog i adaptivnog imunosnog odogovora.
30
Opiši izgled dendritičnih stanica i gdje su rasprostranjene?
Imaju dugačke membranske izdanke i sposobnost fagocitoze, široko su rasprostranjene u limfnim tkivima, epitelu sluznice te u parenhimu organa
31
Što su klasične (konvencionalne) dendritičke stanice?
To su dendritičke stanice koje na prisutnost mikroorganizma odgovaraju premještanjem u limfne čvorove, gdje imfocitima T izlažu njihove antigene.
32
Što su plazmocitoidne dendritične stanice?
To je vrsta dendritičnih stanica koja prepoznaje nukleinske kiseline unutarstaničnih virusa i proizvodi INTEREFERONE TIPA 1 koji imaju snažnu antivirusnu aktivnost.
33
Što su limfociti?
To su stanice adaptivne imunosti, jedine u tijelu izražavaju klonalno raspodijeljene antigenske receptore, od kojih je svaki specifičan za drugi antigen.
34
Kako su u tijelu raspodijeljeni limfociti?
2% je u krvi 4% u koži 10% u koštanoj srži 15% u limfnom tkivu sluznice probavnog i dišnog sustava 65% u limfnim organima
35
Razlikuju li se vrste limfocita značajno po izlgedu?
Ne, svi su limfociti slični.
36
Gdje sazrijevaju limfociti B i što rade?
U koštanoj srži i stvaraju protutijrla.
37
Gdje nastaju limfociti T i što rade?
Nastaju u koštanoj srži, a sazrijevaju u timusu. Oni su posrednici stanične imunosti.
38
Koje su podvrste limfocita B?
Folikularni limfociti B, limfociti B marginalne zone i limfociti B1.
39
Koje su podvrste limfocita T?
Pomagački CD4+ limfociti T i citotoksični CD8+, regulacijski CD4+ limfociti T.
40
Kako razlikujemo limfocitne populacije?
POmoću bjelančevina koje se nalaze na njihovoj membrani. To su npr. CD4 i CD8. Te površniske bjelančevine nazivamo biljezima.
41
Kako se odvija aktivacija limfocita?
Započinje sintezom citokinskih receptora i citokina koji su nužni za kasnije promjene. Naivni limfociti zatim proliferiraju, što dovodi do povećanja broja klonova za specifični antigen. Paralelno s procesom klonske ekspanzije, limfociti potaknuti antigenom pretvaraju se u izvršne limfocite čija je zadaća uklanjanje antigena. Ostali potomci limfocita T i B potaknuti antigenom diferenciraju se u dugovjeke memorijske limfocite.
42
Nakon koliko odumiru naivni limfociti ukoliko ne dodđe do prepoznavanja antigena?
Nakon 1-3 mjeseca.
43
Koga nazivamo mirujućim limfocitima i zašto?
Naivne i memorijske limfocite, zato jer se ne dijele aktivno i ne obavljaju izvršnu funkciju.
44
Koji su najvažniji citokini za preživljavanje limfocita B i T?
Interleukin 7 (IL-7) i čimbenik aktivacije limfocita B
45
Što je fenomen homeostatske proliferacije limfocita?
Ako se naivni limfociti prenesu u domaćina kojem fale limfociti, preneseni će limfociti početi proliferirati i povećavati svoj broj sve dok otprilike ne dosegnu brojnost limfocita u normalne životinje.
46
Koje su karakteristike izvršnih limfocita?
Povećani su (veći od naivnih). Mogu proizvesti molekule za uklanjanje stranih antigena.
47
Koga ubrajamo u izvršne limfocite T, a koga u limfocite B.
U izvršne limfocite T ubrajamo pomagačke stanice T i CTL. Izvršni limfociti B su stanice koje luče protutijela tj. plazma stanice.
48
Kako funkcionira CTL?
IMaju citoplazmmatske granule ispunjene bjelančevinama koje nakon otpuštanja ubijaju stanicu koju je CTL prepoznao. To je obično stanica zaražena virusom i tumorska stanica.
49
Kako izgledaju plazma stanice?
Imaju karakterističnu jezgru koja je smještena ekscentrično s kromatinom raspoređenim oko membrane tako da nalikuje na kotač. Imaju obilnu citoplazmu s gustim hrapavim endoplazmatskim retikulumom, gdje se stvaraju protutijela.
50
Koje su glavne uloge urođenih limfoidnih stanica?
Sudjeluju u ranoj fazi obrane od zaraznih patogena, prepoznaju stresom ugrožene i oštećene stanice domaćina i pomažu ih ukloniti, utječu na prirodu kasnijeh imunosnog odgovora.