Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

IMUNOLOGIJA > Organizacija imunosnog sustava: stanice > Flashcards

Organizacija imunosnog sustava: stanice Flashcards

1
Q

Gdje je raspoređen limfni sustav i koliko otprilike imamo limfocita i molekula protutijela?

A

Raspoređen je po cijelom tijelu (u krvi, tekućinama i tkivima), imamo oko 10^12 limfocita i 10^20 molekula protutijela. Dnevno stvaramo oko 10^7 limfocita

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Kako je ugrubo organiziram imunosni sustav?

A

Imunosni sustav je sastavljen od cirkulirajućih stanica u krvi i limfi te limfnih tkiva i organa.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Kako dijelimo limfna tkiva i organe?

A

Na primarne i na sekundarne.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Nabroji primarne limfne organe.

A

Koštana srž i timus.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Nabroji sekundarne limfne organe i njihovu podjelu.

A

Dijelimo ih na organizirane limfne organe (limfni čvorovi, slezena, limfno tkivo sluznica (MALT)) i pojedinačne limfne organe koji su zapravo stanice u svim tkivima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Koje stanice imaju ulogu u urođenom i adaptivnom imunosnom odgovoru?

A

Fagociti, dendritične stanice, limfociti specifični za antigen i razni drugi leukociti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Gdje se obično odigrava odgovor protiv mikroorganizama?

A

U limfnom tkivu ili nekon drugom tkivu, ne krvi iako je tamo većina imunosnih stanica.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Što su fagociti?

A

Fagociti, neutrofili i makrofagi su stanice čija je zadaća unos i uništavanje mikroorganizama te uklanjanje oštećenog tkiva.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Koji su koraci rada fagocita?

A

Dolazak stanica na mjesto zaraze, prepoznavanje mikroorganizama i aktivacija, ingestija mikroorganizama fagocitozom te uništavanje unesenih mikroorganizama.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Što su neutrofili?

A

To su polimorfonuklearni leukociti (jezgra im je podjeljena u 3-5 režnjeva). Oni su najzastupljenija skupina cirkulirajućih bijelih krvnih stanica, a sudjeluju u najranijim fazama upalnih reakcija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Koje vrste granula sadrže neutrofili u svojoj citoplazmi?

A

Sadrže specifične i azurofilne granule. Specifične su ispunjenje enzimima kao što su lizozim, kolagenaza i elastaza. Azurofilne granule su lizosomi ispunjeni enzimima koji ubijaju mikroorganizme.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Po čemu se neutrofili razlikuju od drugih vrsta cirkulirajućih granulocita (bazofila i eozinofila)?

A

Njihove specifične granule se ne boje ni bazičnim ni kiselim bojama.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Koliko dugo žive neutrofili?

A

1-2 dana, odrastao čovjek ih stvara 10^11 dnevno.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Od čega se sastoji mononuklearno-fagocitni sustav?

A

Od monocita i makrofaga.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Gdje su makrofagi najviše rasprostranjeni i zašto primaju specifičan fenotip?

A

Najviše su rasprostranjeni u organima i vezivnom tkivu. Poprimaju specifičan fenotip ovisno o tome u kojem se organu nalaze.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Kako nastaju makrofagi?

A

Nastaju od prastanica u koštanoj srži. To potiče faktor rasta monocita. Te prastanice sazrijevaju u monocite koji ulaze u krvotok te kada se premjeste u tkiva razvijaju se u makrofage.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Što su receptori nalik na Toll?

A

To su receptori za aktivirajuće molekule koji se nalaze na površini ili unutar makrofaga.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Što su opsonini?

A

Opsonini su tvari koje oblažu čestice koje treba fagocitirati.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Kako aktivirani makrofagi potiču dolazak monocita i drugih leukocita na mjesto upale?

A

Luče citokine koji djeluju na endotelne stanice krvnih žila te ih tako dozivaju.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Koje su još uloge makrofaga osim fagocitoze?

A

Predočuju antigene limfocitima T i aktiviraju ih, potpomažu popravak oštećenog tkiva potičući angiogenezu (rast krvnih žila) i sintezu izvanstaničnom matriksa bogatog kolagenom. Sve to posreduju citokini koje luče makrofagi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Tko aktivira makrofage u adaptivnom imunosnom odgovoru?

A

Citokini i membranske bjelančevine limfocita T.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Koje vrste aktivacije makrofaga postoje?

A

Klasična i alternativna aktivacija. Njih posreduju različiti citokini. Klasična aktivacija potiče makrofage da ubijaju mikroorganizme, a alternativna da preoblikuju i popravljaju tkivo.

20
Q

Tko živi duže, neutrofili ili makrofagi?

A

Makrofagi žive mnogo duže.

21
Q

Koje je zajedničko obilježje mastocita, bazofila i eozinofila?

A

Sudjeluju u urođenom i adaptivnom odgovoru, imaju citoplazmatske granule ispunjene različitim upalnim i antimikrobnim posrednicima. Sudjeluju u zaštiti od helminata (crva?) i reakcijama koje uzrokuju alergije.

22
Q

Gdje se nalaze mastociti i na koji način funkcioniraju?

A

Zreli mastociti nalaze se u tkivima (ne u cirkulaciji-nego u koži i epitelu sluznica). Prilikom vezanja protutijela na membrani s antigenom otpušta se sadržaj granula koje sadrži u citoplazmi, koje su ispunjenje histaminom i drugim posrednicima. Otpušteni sadržaj potiče upalu i mastociti stvaraju citokine koji potiču razvoj upale.

23
Q

Gdje nastaju mastociti?

A

Nastaju u koštanoj srži. Za razvoj im je nužan citokin koji se naziva čimbenik rasta matičnih stanica.

23
Q

Što su bazofili?

A

To su krvni granulociti koji se slični mastocitima. Potječu od prastanica u koštanoj srži. Čine manje od 1% krvnih leukocita. Normalno nisu prisutni u tkivima, ali mogu biti privučeni na mjesto upale.

24
Q

Što su eozinofili?

A

To su krvni granulociti koji sadržavaju citoplazmatske granule ispunjenje enzimima koji su štetni za stanične stjenke parazita, ali mogu oštetiti i tkivo domaćina.

25
Q

Gdje su smješteni eozinofili?

A

Najivše ih se nalazi u krvi, ali mali broj ih je prisutan u perifernim tkivima, posebice sluznici dušnog, probavnog i mokraćno-spolnog sustava.

26
Q

Što su antigen-predočne stanice, APC?

A

To su stanice koje hvataju antigene mikroorganizama i druge antigene te ih izlažu limfocitima (najčešće T) te pokreću signale koji potiču proliferaciju i diferencijaciju limfocita.

27
Q

Tko je najvažnija vrsta APC?

A

Dendritične stanice. Uz nju tako djeluju i makrofagi i limfociti B.

28
Q

Što su folikularne dendritine stanice?

A

One predočuju antigene limfocitima B tijekom određenih faza humoralnog imunosnog odgovora.

29
Q

Što su dendritične stanice?

A

One su najvažnije skupina APC, zadužene su za aktivaciju naivnih limfocita T. IMaju i važnu ulogu u reakcijama urođene imunosti tijekom zaraze kao i u povezivanju uređenog i adaptivnog imunosnog odogovora.

30
Q

Opiši izgled dendritičnih stanica i gdje su rasprostranjene?

A

Imaju dugačke membranske izdanke i sposobnost fagocitoze, široko su rasprostranjene u limfnim tkivima, epitelu sluznice te u parenhimu organa

31
Q

Što su klasične (konvencionalne) dendritičke stanice?

A

To su dendritičke stanice koje na prisutnost mikroorganizma odgovaraju premještanjem u limfne čvorove, gdje imfocitima T izlažu njihove antigene.

32
Q

Što su plazmocitoidne dendritične stanice?

A

To je vrsta dendritičnih stanica koja prepoznaje nukleinske kiseline unutarstaničnih virusa i proizvodi INTEREFERONE TIPA 1 koji imaju snažnu antivirusnu aktivnost.

33
Q

Što su limfociti?

A

To su stanice adaptivne imunosti, jedine u tijelu izražavaju klonalno raspodijeljene antigenske receptore, od kojih je svaki specifičan za drugi antigen.

34
Q

Kako su u tijelu raspodijeljeni limfociti?

A

2% je u krvi
4% u koži
10% u koštanoj srži
15% u limfnom tkivu sluznice probavnog i dišnog sustava
65% u limfnim organima

35
Q

Razlikuju li se vrste limfocita značajno po izlgedu?

A

Ne, svi su limfociti slični.

36
Q

Gdje sazrijevaju limfociti B i što rade?

A

U koštanoj srži i stvaraju protutijrla.

37
Q

Gdje nastaju limfociti T i što rade?

A

Nastaju u koštanoj srži, a sazrijevaju u timusu. Oni su posrednici stanične imunosti.

38
Q

Koje su podvrste limfocita B?

A

Folikularni limfociti B, limfociti B marginalne zone i limfociti B1.

39
Q

Koje su podvrste limfocita T?

A

Pomagački CD4+ limfociti T i citotoksični CD8+, regulacijski CD4+ limfociti T.

40
Q

Kako razlikujemo limfocitne populacije?

A

POmoću bjelančevina koje se nalaze na njihovoj membrani. To su npr. CD4 i CD8. Te površniske bjelančevine nazivamo biljezima.

41
Q

Kako se odvija aktivacija limfocita?

A

Započinje sintezom citokinskih receptora i citokina koji su nužni za kasnije promjene. Naivni limfociti zatim proliferiraju, što dovodi do povećanja broja klonova za specifični antigen. Paralelno s procesom klonske ekspanzije, limfociti potaknuti antigenom pretvaraju se u izvršne limfocite čija je zadaća uklanjanje antigena. Ostali potomci limfocita T i B potaknuti antigenom diferenciraju se u dugovjeke memorijske limfocite.

42
Q

Nakon koliko odumiru naivni limfociti ukoliko ne dodđe do prepoznavanja antigena?

A

Nakon 1-3 mjeseca.

43
Q

Koga nazivamo mirujućim limfocitima i zašto?

A

Naivne i memorijske limfocite, zato jer se ne dijele aktivno i ne obavljaju izvršnu funkciju.

44
Q

Koji su najvažniji citokini za preživljavanje limfocita B i T?

A

Interleukin 7 (IL-7) i čimbenik aktivacije limfocita B

45
Q

Što je fenomen homeostatske proliferacije limfocita?

A

Ako se naivni limfociti prenesu u domaćina kojem fale limfociti, preneseni će limfociti početi proliferirati i povećavati svoj broj sve dok otprilike ne dosegnu brojnost limfocita u normalne životinje.

46
Q

Koje su karakteristike izvršnih limfocita?

A

Povećani su (veći od naivnih). Mogu proizvesti molekule za uklanjanje stranih antigena.

47
Q

Koga ubrajamo u izvršne limfocite T, a koga u limfocite B.

A

U izvršne limfocite T ubrajamo pomagačke stanice T i CTL. Izvršni limfociti B su stanice koje luče protutijela tj. plazma stanice.

48
Q

Kako funkcionira CTL?

A

IMaju citoplazmmatske granule ispunjene bjelančevinama koje nakon otpuštanja ubijaju stanicu koju je CTL prepoznao. To je obično stanica zaražena virusom i tumorska stanica.

49
Q

Kako izgledaju plazma stanice?

A

Imaju karakterističnu jezgru koja je smještena ekscentrično s kromatinom raspoređenim oko membrane tako da nalikuje na kotač. Imaju obilnu citoplazmu s gustim hrapavim endoplazmatskim retikulumom, gdje se stvaraju protutijela.

50
Q

Koje su glavne uloge urođenih limfoidnih stanica?

A

Sudjeluju u ranoj fazi obrane od zaraznih patogena, prepoznaju stresom ugrožene i oštećene stanice domaćina i pomažu ih ukloniti, utječu na prirodu kasnijeh imunosnog odgovora.

IMUNOLOGIJA (3 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions