USTAVNO PRAVO KAO GRANA PRAVA I NJEGOVI IZVORI

Question 1

Koje pravne norme određuju ustavno pravo kao granu prava?

Answer 1

Sve pravne norme bez obzira u kojim se opcim aktima nalaze (ustavu, zakonu, podzakonskom opce aktu), a kojima se uređuju politicke institucije

Question 2

Tri skupine normi ustavnog prava

Answer 2

1. Norme kojima se uređuju osobne slobode, prava i duznosti covjeka i građanina
2. Norme kojima se uređuje ustrojstvo drzavne vlasti
3. Norme kojima se uređuju odnosi nedrzavnih politickih subjekata i drzave

Question 3

Sto obuhvaca skupina normi kojima se uređuju osobne slobode prava i duznosti covjeka i građanina?

Answer 3

To je temeljna skupina normi ustavnoga orava jer odrazava samu ideju ustavnosti - ogranicenje drzave i njene vlasti vladavinom prava (ono “omeksavanje” koje vlastodrzac mora vršiti). Ova skupina određuje okvir cjelokupnog oravnog poretka te daje sadrzaj i temelj drugim granama prava. Razvoj ove skupine rezultira generacijama prava.

Question 4

Sto obuhvaca skupina normi kojima se uređuje ustrojstvo drzavne vlasti?

Answer 4

Norme kojima se utvrđuju temeljna nacela drzavne vlasti, a dalje i:

a) koja su to temeljna drzavna tijela
b) izbor odnosno postupak imenovanja, a eventualno i odgovornost svakog od temeljnih drzavnih tijela
c) djelokrug (nadleznosti) temeljnih drzavnih tijela
d) međusobni vertikalni i horizontalni odnosi temeljnih drzavnih tijela
- horozontalni - odnos razlicitih drzavnih tijela na istoj razini obavljanja drzavne vlasti
- vertikalni - odnosi drzavnih tijela na razlicitim teritorijalnim/podrucnim razinama obnasanja drzavne vlasti - u oravilu odnos sredisnjih i lokalnih tijela
e) uređuje nacin rada i odlucivanja tj. donosenje odluka od strane temeljnih drzavnih tijela

Question 5

Sto obuhvacaju norme kojima se uređuju ondosi između nedrzavnih politickih subjekata i drzave

Answer 5

To su norme koje uređuju odnose između nedezavnih politickih subjekata kao sto su politicke stranke, interesne skupine i slicno i drzave. Ipak ti odnosi pravno su uređeni samo segmentarno jer veci dio tih odnosa zbiljski je izvan pravne regulacije. Unatoc slaboj oravnoj regulativi one su od velike vaznosti jer se upravo kroz takve subjekte ostvaruje politicki proces oblikovanja drzavne vlasti (prepoznato u URH 2000. Godine)

Question 6

Koji je temelj odnosa ustavnog prava i drugih grana prava?

Answer 6

Norme ustavnoga prava određuju OKVIR PRAVNOG SUSTAVA određene drzave i osnovicu njegova sadrzaja. Velika vecina normi ustavnoga prava je norma i neke druge grane prava. Razlika je u tome sto je u ustavnom pravu ta norma pocetna i zavrsna jer se u oravilu poblize ne razrađuje dok je u nekoj drugoj oravnoj grani osnova j pocetna norma iz koje se razradom oblikuje i izvodi niz posebnih normi što je i uvijet njene primjene.

Question 7

Odnos Ustavnog prava i kaznenog prava?

Answer 7

Nacelo NULLUM CRIMEN SINE LEGE NULLA POENA SINE LEGE ujedno je i ustavna norma, no u ustavu se ne razrađuje detaljno kao u kaznenom pravu (scripta, stricta, certa, praevia).

Question 8

Odnos ustavnog i upravnog prava?

Answer 8

Ustav određuje da akti upravnih organa moraju biti u skladu s zakonima (nacelo zakonitosti) i podvrgava ih provjeri sudskih tijela. To je ustavna norma ali je ujedno i norma upravnoga prava u kojem se detaljnije razrađuje posebno u pitanju sudske provjere akata upravnih organa - upravnog spora.

Question 9

Odnos ustavnog i međunarodnog prava?

Answer 9

Ovaj odnos je osebujan i razlicit od odnosa ustavnog s drugim granama prava. Danas prevladava monisticko shvacanje (u svijetu j kod nas) odnosa međunarodnog i unutarnjeg prava koje polazi od povezanosti pa i jedinstvenosti ovih oravnih poredaka pri cemu primat ima međunarodno pravo. Članak 134. Ustava RH propisuje da MEĐUNARODNI UGOVORI koji su SKLOPLJENI I POTVRĐENI u skladu s Ustavom i objavljeni te koji su na snazi. DIO SU UNUTARNJEG ORAVNOG PORETKA RH, a po pravnoj su snazi IZNAD ZAKONA. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su njima utvrđeni ili suglasno s općim pravilima međunarodnog prava.

Time ustavno pravo predstavlja FORMALNU POVEZNICU između MEĐUNARODNOG i DRUGIH grana UNUTARNJEG DRZAVNOG prava.

Question 10

Sadrzajna povezanost ustavnog i međunarodnog prava? Europski dokumenti koji predstavljaju izvore ustavnog prava RH?

Answer 10

Od sredine proslog stoljeca širenje međunarodne zastite ljudskih orava dovodi i do sadrzajne povezanosti između ustavnog i međunarodnog prava. Tako Europska konvencija za zastitu ljudskih orava i temeljnih sloboda te mehanizam njihove zaštite putem odluka europskog suda za ljudska prava predstavljaju izvor ustavnog prava RH.

Question 11

Koje norme ustavnog prava su samo norme ustavnog prava?

Answer 11

Pretezit broj normi ustavnig prava dio su i nekih drugih grana prava. Ipak postoji manji broj normi ustavnog prava, koje su samo norme ustavnog prava. To su ponajprije norme iz druge skupine (norme kojima se uređuje ustrojstvo drzavne vlasti) primjerice one kojima se uređuje nacin izbora. U hrv ustavnom pravu, to su norme o izboru zastupnika u hrv. Sabor, djelokrug sabora, Prez. Republike i njegove ovlasti, odnosi sabora i vlade te prez republike i vlade RH npr. Clanak 72. Ustava RH prema kojoj hrvatski sabor ima najmanje 100, a najvise 160 zastupnika koji se, na temelju opceg i birackog prava, biraju neposrednim glasovanjem.

Question 12

Nabroji izvore ustavnog prava

Answer 12

1. Pisani ustav
2. Organski zakon
3. Ustavni zakon
4. Zakon
5. Podzakonski propisi

Question 13

Pisani ustav kao izvir ustavnog prava!

Answer 13

U vecini (demokratskih) drzava temeljni izvor ustavnog prava je pisani ustav, kao najvisi pravni akt (kruti ustav) u kojem se nalazi pretezit broj normi ustavnog prava. Naravno da se norme ustavnog prava nemogu propisivati isklhucivo u ustavu vec i u zakonima i podzakonskim opcim aktima. Sto je ustav sazetiji to se vevi broj normi ustavnoga prava nalazi u propisima nizeg ranga. Hrv. Ustav po broju clanaka (152) i prema ukupnoj kolicini teksta spada u krace suvremene demokratske ustave

Question 14

Organski zakoni kao izvor ustavnog prava

Answer 14

U nekim se državama (npr. FRA i SPA) temeljne ustavne norme o pravima i slobodama čovjeka i građanina te o ustrojstvu državne vlasti (dakle, I. & II. skupina) tradicionalno razrađuju u zasebnoj vrsti zakona, koji se nazivaju organski zakoni – a koji se prema pravnoj snazi nalaze ispod ustava, a iznad zakona. Ta veća pravna snaga organskih zakona izvire iz strože, kvalificirane većine kojom se oni donose (za razliku od drugih zakona koji se donose natpolovičnom većinom nazočnih zastupnika)
Prema Ustavu RH organski zakoni su:
a) zakoni kojima se uređuju nacionalna prava, a koje Hrvatski sabor donosi 2/3 većinom glasova svih zastupnika, te
b) zakoni kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela, te ustrojstvo lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koje Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika.

Question 15

Ustavni zakon kao izvor ustavnog prava

Answer 15

Ustavni zakon u punom smislu riječi je samo onaj koji je kao takav definiran samim Ustavom, te je, osim što nosi naziv „ustavni zakon“, donesen po postupku predviđenom za donošenje i promjenu odredbi samog Ustava RH. 
Takvi su Ustavni zakoni: 
	Ustavni zakon o Ustavnom sudu RH
	Ustavni zakon za provedbu Ustava RH
	izmjene i dopune navedenih zakona

Ustavnim zakonom su izvršene izmjene i dopune Ustava RH 1997., 2000., 2001. i 2010. godine.
Pored navedenih koji su Ustavni zakoni u punom smislu, postoji cijeli niz ustavnih zakona koji zapravo predstavljaju organske zakone, a kojima je iz političkih razloga, odnosno važnosti materije koju uređuju dan naziv „ustavni zakon“.
Primjerice: Ustavni zakon o pravima nacionalnh manjina iz 2002. – u njemu se uređuju nacionalna prava i razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i slobode, što je nedvojbeno prema čl. 83. Ustava kategorija organskih zakona.
Ovakva falsa nominatio ne mijenja pravnu prirodu zakona, ne čini ih pravno drukčijim od onog što oni po Ustavu i po svom sadržaju jesu, a Ustavni sud ih ne ocjenjuje po njihovom imenu, nego po njihovoj pravnoj prirodi.

Question 16

Zakoni kao izvor ustavnog prava!

Answer 16

U državama koje ne prihvaćaju kategoriju organskih zakona, sve se norme koje se inače odnose na organske zakone (izborni sustav, ustrojstvo državne vlasti, odnosi središnjih i područnih državnih tijela) razrađuju zakonom. Svi su ti zakoni u takvim državama izvori ustavnog prava.
Budući da Ustav RH prihvaća kategoriju organskih zakona i to vrlo široko, a osim toga previđa i kategoriju Ustavnih zakona, ostali se zakoni praktički ne mogu javiti kao izvori ustavnog prava.

Question 17

Podzakonski propisi kao izvor ustavnog prava

Answer 17

Od podzakonskih propisa izvorima ustavnog prava smatraju se:
a) poslovnici temeljnih državnih tijela.
Poslovnicima se razrađuju ustavne odredbe o načinu rada, a napose odlučivanja državnih tijela. U RH primjerice: Poslovnik Hrvatskog Sabora, Poslovnik Ustavnog suda RH, Poslovnik Vlade RH.

Od podzakonskih općih akata, kao izvori ustavnog prava mogu se pojaviti i
b) uredbe su opći pravni akti, koje u skladu s Ustavom i zakonom donose izvršna tijela
Od dvih vrsta uredbi kao samostalni izvor prava pojavljuju se uredbe iz nužde – one se donose kada je onemogućeno redovito djelovanje tijela državne vlasti; u ratnom stanju ili uvjetima neposredne ugroženosti državne neovisnosti, a kojima se ovlašćuje izvršna vlast da uređuje one odnose koje izvan stanja nužde uređuje zakonima predstavničko tijelo.
Ako bi se izvršnim tijelima dalo Ustavom da mogu obustavljati primjenu ili čak mijenjati odredbe ustava, tada su takve uredbe samostalni izvor ustavnog prava (one su praktički ustavni akti) i imaju ustavnopravnu snagu
Prema Ustavu RH, Predsjednik donosi uredbe iz nužde sa zakonskom snagom za vrijeme trajanja ratnog stanja, u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskog sabora.
Ako Predsjednik temeljem gore navedenog donese uredbu koja pripada sadržajno organskim zakonima te su uredbe tada izvor ustavnog prava.

Question 18

Ustavni obicaj kao izvor ustavnog prava?

Answer 18

Pisani izvori ustavnog prava su: ustav, organski zakoni, zakoni, poslovnici i podzakonski opći akti, te zaista obuhvaćaju gotovo sve norme ustavnog prava. Upravo su stoga, ustavni običaj u ustavnom pravu još više nego u drugim granama prava minorizirani (iznimka V.B.).
Obuhvaca ustavna pravila koja nisu pisana, a kona se stvaraju opetovanim i trajnim vrsenjem te time uređuju pojedine odnose u sferi ustavnog prava.

Question 19

Ustavni obicaj u RH

Answer 19

U RH se ustavni običaj može se razviti u dva slučaja:
1. kad pisani izvori ustavnog prava ne uređuju određeni politički odnos ili instituciju
2. kad pisani izvor pol.odnos ili instituciju ne uređuje u dovoljnoj mjeri
U oba slučaja dugotrajnim istovrsnim činjenjem ili nečinjenjem određenih radnji (longa consuetudo) stvara se svijest o nužnosti (opinio necessitatis) takvog ponašanja državnog tijela ili drugog političkog subjekta. Tako nastaje ustavni običaj kao nepisana dopuna ustava.
U RH devedesetih godina prošlog stoljeća ministri su bili birani iz reda saborskih zastupnika. Taj je običaj vrijedio do donošenja Zakona o izborima zastupnika u Sabor RH iz 1992. koji je propisao da zastupnik ne može istodobno biti predsjednik, potpredsjednik, ministar i drugi član Vlade RH.
Ustavnim običajem se ne mogu mijenjati norme uređene pisanim izvorom ustavnog prava. Ustavni običaji mogu samo nadopunjavati pravne praznine.
Ustavni običaji se mogu mijenjati na dva načina:
1. odjednom bilo kojim pisanim izvorom ustavnog prava (od ustava pa do podzakonskog općeg akta)
2. postupno oblikovanjem novog, sadržajno suprotnog ustavnog običaja