O PREDMETU, METODAMA I ODNOSU USTAVNOG PRAVA I POLITICKIH ZNANOSTI

Question 1

Usporedi ustavno pravo i politicke znanosti

Answer 1

Ustavno pravo nije samo pravna vec i politoloska disciplina. Zajednicki im je predmet znanstvenog interesa, a to su politicke institucije i politicki sustav sto zapravo obuhvaca sve politicke institucije koje su se razvile i postoje u sklopu određene drzave. Razlika je u tome sto USTAVNO PRAVO izucava samo one INSTITUCIJE KOJE SU UREĐENE PRAVOM i SAMO U MJERI U KOJOJ SU UREĐENE PRAVOM.

Question 2

Definiraj pojam politike

Answer 2

U najsirem smisli POLITIKA JE SVJESNA DJELATNOST KOJOM SE NEKA DRUSTVENA SKUPINA NASTOJI USMJERITI DA BI SE OSTVARILI NJENI ODREĐENI CILJEVI . Podrazumijeva definiranje interesa, definiranje metoda ostvarivanja prihvacenih ciljeva, uskladjivanje pojedinacnih i posebnih interesa te oblikovanje zajednickih interesa.

Question 3

Definiraj VLAST

Answer 3

Za sve oblike vlasti karakteristicno je da netko unutar skupine namece nesto nekome. Pri tome postoje dvije vrste subjekata - oni koji namecu i oni kojima se namece. Zato vlast mozemo definirati kao MOGUCNOST PROVEDBE VOLJE UNATOC OTPORU ONOGA ILI ONIH PREMA KOJIMA JE TA VOLJA UPUCENA.

Question 4

Dva osnovna razloga radi kojih odnosi u vlasti nastaju i odrzavaju se?

Answer 4

1. OVISNOST pripadnika skupine kojima se namece volja o onima koji ju namecu. Ta ovisnost moze biti fizicka, psihicka, a moze biti i gospodarska ili ideoloska.
2. SAMA PRIRODA POLITIKE jer izbor cilja i usmjeravanje drustvene skupine prijeko potrebno trazi usklađivanje svih pojedinacnih i posebnih interesa, a to je moguce samo kroz podjelu rada na one koji odlucuju i one koji izvrsavaju odluke.

Question 5

Objasni odnose izmedju ovisnosti, odnosa uzajamnosti i autoriteta

Answer 5

Niti jedna vlast pa cak ni drzavna koja jedina ima monopol legitimnog fizickog nasilja, nema apsolutnu moc nametanja volje unatoc otporu. Kod svake vlasti postoji barem minimalni odnos uzajamnosti izmedju onih koji namecu i onih kojima se namece. Odnos uzajamnosti suprotan je odnosu ovisnosti jer sto je manji stupanj ovisnosti jednih clanova skupine o drugima,veci je stupanj uzajamnosti i takvu vlast onda nazivamo autoritetom.

Question 6

Sto je autoritet?

Answer 6

Vlast gdje se određena posebna politika ostvaruje odnosima među ljudima unutar kojih pojedinci prihvacaju odluke pojedinaca DOBROVOLJNO, a ne zbog mogucih sankcija, jer su uvjereni da su one u njihovom interesu.

Question 7

Povezi pojmove sila, legitimitet i legalitet.

Answer 7

Ni jedna vlast ne moze se iskljucivo temeljiti na sili pa ju stoga vlastodrsci nastoje prikazati kao legitimnu. To ponajprije vrijedi za drzavnu vlast i politiku cija se moc u suvremenim demokratskim drustvima i zbiljski i ustavnopravno ponajprije izvodi iz legitimiteta koji se stjece izborima i legaliteta (zakona).

Question 8

Sto je legalitet?

Answer 8

Sustav pravnih institucija i mehanizama kojima se drzava samoogranicava pravom određujuci unaprijed pravila igre za sve formalne (drzavna tijela) i zbiljske (politicke stranke i osobe) vlastodršce.

Question 9

Koja su dva temeljna svojstva svake posebne politike?

Answer 9

1. Politika je BORBA, BITKA ZA VLAST I OKO VLASTI jer vlast omogucuje pojedincima i skupinama kojima pripada da s pomocu nje izvlace za sebe gospodarske i druge koristi
2. Politika je ujedno i DJELATNOST kojom se usklađivanjem pojedinacnih i posebnih interesa osigurava OBLIKOVANJE ZAJEDNICKOG INTERESA.

Question 10

Objasni odnos borbe i integracije

Answer 10

To su suprotni pojmovi u smislu politike koji se mijenjaju u vremenu. Sto je odnos uzajamnosti izrazeniji, sto politika manje vlast a vise autoritet, sto je manje sila to ce biti izrazenije njeno drugo svojstvo a to je integracija, vise odlucivanja kompromisom, a ne dominacijom i to je vise demokratskija.

Question 11

Definiraj predmet ustavnog prava

Answer 11

Relevantan je pojam drzavne politike u sirem smislu kao sustav institucija kroz koji se oblikuje i ostvaruje u cijelini i svim njenim djelovima politicka vlast u određenoj drzavi. Takav pojam politike kao drzavne politike i pojam politickih institucija kao predmeta ustavnog prava obuhvaca :

1. Institucije drzavnig ustrojstva (u smislu izbora ili imenovanja nositelja i obnasatelja pojedinih drzavnih vlasti, njihov djelokrug, međusobni odnos i nacin donosenja odluka)
2. Institucije dijelovanja građana u odnosu na drzavu (kroz ostvarivanje njihovih pravom utvrđenih osobnih i kolektivnih sloboda i prava)
3. Cijeloviti sustav institucija ( koje u međusobnoj povratnoj sprezi određuju u prvom redu obiljezna i sadrzaj svih odluka tijela drzavne vlasti bez obzira radi li se o pravnim propisima ili politickim odlukama)

Question 12

Definiraj politicke institucije koje cine predmet ustavnog prava

Answer 12

Svi ini drzavni i nedrzavni pokiticki subjekti i slozen sustav njihovih povratnih međuspbnih veza kroz koje se kontinuirano oblikuje i stvara drzavna politika - kao jedina relevantna politika za ustavno pravo jer se njome ostvaruje politicka vlast u određenoj drzavi.

Question 13

Po cemu se drzavna politika tazlikuje od ostalih politka?

Answer 13

Po tome sto jedina raspolaze monopolom legitimne fizicke prisile te po tome sto je jedina politika globalnog drustva a ne politike jedne manje ili vise slozene skupine.

Question 14

Objasni pravni propis=politicka odluka

Answer 14

Svako pravo je izraz određene politike. U tom smislu svaki pravni propis mozemo sagledati kao svojevrsnu TRANSPOZICIJU ODREĐENOG DRUSTVENOG INTERESA - s obzirom da se on manje ili vise demokratski odgovarajucim politickim procesom artikulira i integrira u cijelinu politickog procesa određene drzave. Dakle, svaki pravni propis je istodobno, ako se raznatra drustveni aspekt njegova donosenja, vise ili manje POLITICKA ODLUKA.

Question 15

Objasni odnos legitimiteta i Pravnog sustava

Answer 15

Svaka politicka vlast da bi bila djelotvorna nastoji ostvariti sto siri konsenzus. Da bi to postigla, mora ostvariti sto potpuniji stupanj LEGITIMITETA, a pravni sustav, kao gotovo SINONIM njene LEGALNOSTI jedan je od osnovnih sredstava za tu svrhu.

Question 16

Objasni ustav kao politicko rjesenje!

Answer 16

U ustavnom pravu, pravni propisi redovito sadrze određena politicka rjesenja, a ne tehnicka kao u nekim drugim granama prava. Sam ustav najvisi je pravni akt ali i najznacajniji politicki dokument određene drzave. Kad donosi ustav, ustavotvorac tocno zna sto politicki zeli ostvariti određenim propisima. Ipak politicka rjesenja ne sadrze samo ustavi vec i zakoni i drugi propisi koji vine izvore ustavnoga prava.

Question 17

U cemu lezi odnos ustavnog prava i politickih znanosti?

Answer 17

Ustavno pravo nije moguce odvojiti od politike iz razloga sto je ustav kao predmet ustavnoga prava u svojoj biti i politicki dokument, te se njime oblikuje politika određene drzave, dakle ono je POLITICKO PRAVO. Međutim ustavno pravo ne moze obuhvatiti svu politicku dinamiku jer izvan ustavnih struktura djeluju brojni politicki odnosi i institucije; politicke stranke, interesne skupine, javno mnijenje, ideoloski sustavi vrijednosti, a upravo te izvanustavne strukture proucavaju politicke znanosti.

Question 18

Tri klasicne metode ustavnog prava?

Answer 18

1. Normativisticka metoda
2. Usporedna (komparativna) metoda
3. Povijesna metoda

Question 19

Sve metode ustavnoga prava

Answer 19

1. Normativisticka
2. Usporedna (komparativna)
3. Povijesna
4. Teleoloska

Buduci da klasicne metode nisu vise dostatne razvile su se i

5. Specificne politoloske metode
6. Pomocne metode (matematicke, graficke)

Question 20

Normativisticka metoda

Answer 20

-proucava i analizira ustavne norme
- objasnjava namjere ustavotvorca
- ispituje jesu li se mogla naci bolja oravno-tehnicka rjesenja
- istrazuje oravne praznine i nelogicnosti u ustavnim i zakonskim rjesenjima
- tumaci norme pomocu jezicne i logicne analize
Na osnovi toga donose se zaključci i razvijaju prethodno ili naknadno razne pravne teorije o svrhovitosti ili o potrebi njihove izmjene ili donosenju novih pravnih propisa iz određenog podrucja ustavnog prava.
Negativnost metode je sto nije vodila dovoljno racuna o stvarnosti, stoga se njena primjena svodi samo na prvi korak u istrazivanju politicke institucije.

Question 21

Usporendna (komparativna) metoda

Answer 21

a) NORMATIVISTICKOM VARIJANTOM usporedne metode koristila se klasicna znanost o ustavnom pravu proucavajuci propise ustavnog prava koji uređuju iste ili slicne drustvene odnose u razlicitim drzavama - primjerice o izbornom sustavu, odnosu zakonodavne i izvrsne vlasti , o nadzoru ustavnosti zakona itd.
b) SUVREMENA ZNANOST ustavnog prava usporednu metodu koristi kako bi uspoređivala politicke institucije od njihovog zacetka, od politickih ideja preko oravnih propisa pa do ostvarivanja u politickoj zbilji i to ne odvojeno, vec uvijek povezano u njihovoj ukupnosti politickih sustava.

Question 22

Povijesna metoda

Answer 22

a) NORMATIVISTICKOM VARIJANTOM se prati samo razvojni put i mijenjanje pravnih propisa u određenoj pokitickoj instituciji
b) SUVREMENOM VARIJANTOM se u svom totalitetu prati i proucava povijesni razvoj određene politicke institucije, od politicke ideje preko oravne formulacije u propisu, pa do politicke zbilje.

Normativisticka varijanta ogranicena je na ustavno pravo, dok suvremena varijanta povezuje ustavno pravo i politicke znanosti (bas poput usporedne)

Question 23

Teleoloska metoda

Answer 23

Ispituje ulogu oravne norme u drustvu.

a) subjektivnom varijantom se u prvi plan stavlja ono sto je zakonodavac odnosno ustavotvorac stvarno htio
b) objektivna varijanta favorizira ono sto najbolje odgovara aktualnim potrebama i ciljevima drustva

Question 24

Specificne politoloske metode

Answer 24

Vecinom iz sociologije i socijalne psihologije. Proucavaju odnose van pravno uređenih politickih institucija, npr. Rad politickih stranaka, interesnih skupina, oblikovanje javnog mnijenja, stvaranje politickih odluka kroz politicki proces. Radi se uglavnom o kvantitativnim i empirijskim metodama : posredno i neposredno promatranje, promatranje i sudjelovanje, eksperimentalna metoda

Question 25

Pomocne metode

Answer 25

To su razlicite matematicke i graficke metode

Question 26

Ambivalentnost ustavnog prava

Answer 26

Ustavno pravo kao znanstvena disciplina mora nastojati odgovoriti na pitanje kakve je odnos između onoga sto bi prema ustavnim propisima trebalk biti i onoga sto stvarno jest dok politologiju zanima ono sto u politickoj zbilji jest. Metode ustavnoga prava dokaz su ambivalentnosti ono je dakle istodobno i pravna i politoloska znanost, pa ce se znanstvenici ustavnoga prava koristiti ,rezultatima politoloskih istrazivanja sto je jos jedan dokaz njihove uske povezanosti