USTAV KAO TEMELJNI IZVOR USTAVNOG PRAVA POJAM USTAVA; MATERIJALNI I FORMALNI USTAV Flashcards
Koja su dva temeljna pristupa pojmu ustava?
- Ustav u materijalnom smislu
2. Ustav u formalnom smislu
Sto znaci ustav u materijalnom smislu?
Ustav u materijalnom smislu obuhvaca sve pravne izvore ustavnoga prava u određenoj drzavi, bilo da se radi o pisanom ustavu, organskom zakonu, ustavnom zakonu, podzakonskim propisima ili ustavnim obicajima (u V.B. povelje paktovi itd.) Po tome svaka drzava ima ustav u materijalnom smislu jer su uvijek neovisno o pravnom obliku postojala pravila kojima se uređivalo ustrojstvo drzavne vlasti.
Razvoj ustava u formalnom smislu
Razvojem prirodnopravne skole 15. i 16. st. I teorije o drustvenom ugovoru (17.st.) nastoji se ograniciti drzavna vlast i to dvostruko, priznavanjem i oravnim oblikovanjem u pisanom propisu koji bi po oravnoj snazi bio iznad svih ostalih oravnih akata te propisivanjem unaprijed prava i duznosti za sva pa i najvisa drzavna tijela i to također u pisanom pravnom propisu najvise pravne snage kako bi bio ibvezan za sve subjekte drzavne vlasti.
Ustav u formalnom smislu
To je pisani opci pravni akt koji nosi naziv Ustav - rijec je o jedinstvenom aktu u kojem su skupljene sve temeljne ali i najveci broj drugih pravnih normi koje uređuju ustavnu materiju. Naziva se i kodoficirani ustav, te s obzirom na obiljezja normi koje obuhvaca smatra se ne samo pravnim vec i politickim aktom. Neki teoreticari ga izjednacavaju s krtuim ustavom u smislu pisanog opceg pravnog akta koji ima vecu pravnu snagu od zakona i ostalih oravnih akata u nekoj drzavi, ali u povijesti su donoseni i neki meki ustavi ( francuski ustav iz 1830.) Sto znaci da je i meki ustav , ustav u formalnom smislu jer je rijec o jedinstvenom općem pravnom aktu koji nosi naziv ustav, a obuhvaca najveci broj normi ustavnog prava, a pritom pitanje oravne snage nije primarno za određenje pojma ustava.
Navedi primjer materijalnog nepisanog ustava
Odnos pisani/nepisani i materijalni/formalni moze se dobro objasniti na primjeru velike britanije. Cesto se navodi kako velika britanija nema pisani ustav, pod cime se misli da ona nema ustav u formalnom smislu, odnosno nema opci oravni akt koji nosi nazov Ustav, dakle u velikoj britaniji ne postoji formalni ustav ali to ne znaci da ne postoji pisani ustav (ustav u materijalnom smislu) odnosno nis normi koje u pisanom obliku uređuju ustavnu materiju npr. Povelje, paktovi itd…
Pisani/nepisani ustav
A) pisani ustav predstavljaju različite vrste pravnih akata (od formalnog ustava pa do podzakonskih općih akata) u kojima se nalaze norme ustavnog prava.
B) Nepisani ustav je sinonim za sustav ustavnih običaja što postoje u određenoj državi. Naziva se i realni ustav, u smislu što pokazuje zbilju, a ne ono što ustav idealizira.
Dioba ustava u formalnom smislu prema navinu donosenja! Objasni!
- Ustavna povelja - formalno ustavnopravno jednostrani akt vladara kojim on dijeli vlast između sebe i predstavnickog tijela odnosno naroda
- Ustavni pakt - formalno ustavnopravno dvostrani akt monarha i naroda koji u njegovu donosenju sudjeluje putem predstavnickog tijela
- Narodni ustav - formalno ustavnopravno jednostrani akt narofa, u svim drzavama s republikanskim oblikom vladavine, a koji se donosi na vise ili manje demokratski nacin. Donosi ga i mijenja narod neposredno na ustavotvornim referendumima ili to cini predstavnicko tijelo naroda.
Kruti/meki ustav, objasni!
a) Kruti ustavi - ustavi koji se mogu revidiratisamo na nacin koji se razlikuje od donosenja i mijenjanja zakona. Iz tiga proizlazi i nadzakonska pravna snaga normi krutog ustava. Odnosno svi pravni propisi u drzavi moraju biti u skladu s normama krutog ustava. Danas je gotovo svaki formalni ustav ujedno i kruti ustav.
b) meki ustavi - ustavi koji se mogu mijenjati na isti nacin na koji se mijenjaju zakoni, drugim rijecima, svaki zakon moze mijenjati bilo koju normu formalnog mekog ustava. Meki ustavi su iznimka i ima ih jako malo.
Primjer mekog ustava!
Primjerice – u Velikoj Britaniji, koja nema ustav u formalnom, već samo materijalnom smislu, zakon je najviši izvor ustavnog prava te se njime mogu mijenati bilo koje norme ustava u materijalnom smislu, pa u tom „smislu“ kažemo da Velika Britanija ima meko ustavno uređenje.
Dva temeljna razloga krutosti ustava ?
Dva su temeljna razloga:
- zahtijev za stvaranjem akta koji bi na jednom mjestu naveo sva temeljna prava, a koji s obzirom na svoju važnost mora biti iznad zakona i svih drugih propisa u državi
- drugi razlog proizlazi iz ideje ograničavanja najviših državnih tijela, a preko njih sustav državne vlasti u cijelosti te iz ideje usmjeravanja zakonodavca putem (krutog) Ustava
Sto se osigurava krutim ustavom i koliko je to uozbiljeno u realnosti?
krutost ustava samo formalnost, uostalom:
• ideal: kruti ustav osigurava trajnost i rjeđe mijenjanje – zbilja: npr. francuski ustav iz 1791. mijenjan već 2 godine kasnije, a čak je sadržavao zabranu mijenjanja na 4 godine
• ako ustav ne odgovara vladajućoj političkoj skupini može biti:
o nasilno srušen (politička revolucija ili državni udar)
o još jednostavnije može krenuti u suprotnom smjeru kroz realni ustav, odnosno sustav ustavnih običaja
o može se mijenjati previđenim postupkom kad god i koliko god puta se poželi
Koja je vrlo vazna pravna posljedica krutog ustava?
njegovu višu pravnu snagu od zakona, iz čega slijedi zahtjev ustavnosti zakona, čime se širi i jača vladavina prava i pravno ograničava državna vlast.
Koja su cetiri stupnja krutosti ustava?
- Zabrana svake promijene
- Privremena zabrana promjene
- Trajna zabrana promjene pojedinih odredbi
- Ustavna revizija u posebnom obliku
Koji je najvisi teorijski stupanj krutosti ustava i objasni ga!
Najviši teorijski stupanj krutosti ustava bio kad bi ustav sadržavao opću zabranu da ga se mijenja, takav ustav bio bi vječan. Ipak, unatoč zahtjevima škole prirodnog prava, ova je opcija ostala samo u sferi teorije.
Sto obuhvaca privremena zabrana promjene ustava?
Privremena zabrana promjene. Ustav zabranjuje njegovo mijenjanje u cijelosti, ali samo na određeno vrijeme. Primjerice; prvi francuski Ustav iz 1791. zabranjivao mijenjanje na 4 godine.
