Tok parničnog postupka Flashcards
Pripremanje glave rasprave obuhvata?
Da li u prethodnom ispitivanju tužbe sud odlučuje o procesnim pretpostavkama koje se ticu predmeta spora npr res iidicata, litispendencija?
Ispitivanje tužbe
Dostavljanje tužbe tuzenom na odgovor
Pripremno ročište
Zakazivanje glavne rasprave
Dostavljanje tužbe na odgovor i pripremno ročište su fakultativne radnje i do njih ne mora doći.
Ispitivanje tužbe je obligatorna procesna radnja.
Ne, ne u prethodnom ispitivanju tužbe. Zbog ovih nedostataka tužna se može odbaciti tek na pripremnom ročištu.
Tuženi mora da dostavi odgovor na tuzbu u roku od 30 dana. Ako tuženi u odgovoru prizna tuzbeni zahtjev, sud će donijeti šta?
Da li ako tuženi propusti da odgovori na tuzbu, ima neke posledice?
Presudu na osnovu priznanja.
Nema jer će na pripremnom ročištu iznijeti ono sto nije u tužbi. Ako nije dostavio odgovor, a nema uslova za donošenje presude zbog propustanja, sud će zakazati pripremno ročište nakon proteka roka za podnosenje odgovora na tuzbu.
Ako sud na pripremnom ročištu utvrdi da postoji litispendencija, presudne a stvar ili da nema pravnog interesa onda će?
Da li na pripremnom ročištu može izvoditi dokaze?
Od pravila da na pripremnom ročištu se ne mogu izvoditi dokazi ima izuzetak?
Kakve presude sud može donijeti na pripremnom ročištu?
Tuzbu odbaciti kao NEDOPUSTENU, ako usvoji prigovor strane o postojanju ovih smetnji ili po službenoj duznosti.
Ne može izvoditi dokaze na prop ročištu. To se čini na glavnoj raspravi. Na pripremnom ročištu odlučuje koje svjedoke i vještaka da pozove o koje će još dokaze pribaviti a o izvodjenje dokaza na glavnoj raspavi.
Izuzetak je da je dopušteno izvodjenje dokaza putem vještaka i uvidjajem ako se tome nijedna strana ne protivi a sud smatra da je izvodjenje dokaza neophodno
Presuda na osnovu priznanja, na osnovu odricanja, i presuda zbog izostanka. Parnica se takodje može meritorno okončati na pripremnom ročištu i sudskom poravnanjem!!
Glavna rasprava se održava najkasnije u roku od ?
30 dana od održavanja pripremnog ročišta, sud može odrediti da se gl rasprava održi odmah nakon pripremnog ročišta.
Samo na prvom ročištu za glavnu raspravu se može donijeti kakva presuda?
Presuda na osnovu izostanka.
Funkciju suda na glavnoj raspravi vrsi ko? U slučajevima kada funkciju suda ne vrsi sudija pojedinac?
Funkciju suda na glavnoj raspravi vrsi vijece, a ne predsjednik vijcén (u sporovina
u kojima funkciju suda ne vrsi sudija pojedinac). Ali, funkcija rukovodenja glarnom
raspravom je podijeljena izmedu predsjednika vijeca i vijeéa, u korist predsjednika
vijeco. Predsjednix vijeca je primus inter pares.
Vijeće donosi odluke koje se ticu upravljanja postupkom i to?
Vijece (a ne predsjednik vijeca) donosi sve odluke koje se titu upra vijanja postuptom,
kao na primjer, odluke kojima se odreduje izvodenje dokaza, iskljudenja javnosti,
odlaganja rocista, zakazivanja ročišta, ponvnog otvaranja rodista i druge.
Dostavljanje je procesna radnja i ko je vrsi? Kako se vrsi?
Sud po službenoj duznosti. Putem poste ili radnika u sudu. Dostavljanje postom može se izvršiti i u praznične dane.
Ako se predaja pismena vrsi stranci a ne njenom zastupniku odnosno punomocniku, da li to proizvodi dejstvo?
To je relativno bitna povreda parnicnog postupka.
Dostavnice ima snagu javne isprave?
Kao dokazno sredstvo, dostavnica ima snagu javne ispravo, ali nije jedino dokazno
sredsivo za uvrdivanje dostavljanja: ako nestane, dostavljanje se moze dokazivali i
drugim dokaznim sredsivima.
Dvije vrste zastoja postupka su?
Kakav je to faktički zastoj postupka i proizvodi li procesno pravna dejstva?
Prekid postupka i mirovanje postupka.
Obje ove vrste zastoja spadaju u procesno -pravnu vrstu diskontinuiteta koja
proizvodi procesno-pravno dejstvo, za razliku od faktičkog zastoja, koji ne proizvodi
nikakve procesno-pravne posljedice. Karakter faktičkog zastoja imaju situacije u
kojima je sud, po normama procesnog prava, ovlasten da zastane sa postupkom do
Nastupanja odredenog stanja koje omoguéava njegov nastavnk. Tako, u sluéaju
donošenja medupresude, sud će zastati sa postupkom do nastupanja njene
pravosnažnosti . Ili, u sludaju ucesca javnog tužioca ili ombdusmena, sud ée zastati sa
postupkon doK ne protekne rok u kome mogu prijaviti svoje udesce itd.
Prekid postupka dvije vrste?
Obligatorna i fakultativni
Činjenice koje obligatorna izazivaju prekid postupka su?
a) smrt stranke ili gubitak parniène sposobnosci, a stranka nije imala punomocnika
u parnici. Smrt jedinstvenog suparnicara koji nema punomocnika, povlaci za sobom prekid parniènog postupka, U drugim stucajevima, prekid se moze izbjeci razdvajanjem postupka.
b) kada zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo ovlastonje za
zastupanje , a stranka nije imala punomoénika u parnici;
c) prestanak postojanja stranke koja je pravno lice, odnosno kada nadlezni organ
pravosnazno odluci o zabrani rada pravnog lica;
d) Kada nastupe pravne posljedico olvaranja stecajnog postupka;
e) kada zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu;
f) ada je to drugim zakonom odredeno.
Prema tome, činjenice koje dovode obligatorno do prekida postupka ticu se na strani stranaka, prestanka subjektiviteta fizièkog i pravnog lica, gubitka parmiène
sposobnosti i gubitka oviastenja na strani zakonskog zastupnika. Uslijed ovih
Činjenica doci ce do prekida samo onda, kada stranka nije imala punomocnika. Na strani suda, prekid postupka izazivaju okolnosti koje oncmogucuju rad suda kao institucije.
Razlozi koji mogu dovesti do prekida postupka ali fakultativni?
a) ako sud odluci da sam ne rjesava o prothodmom pitanju;
b) ako odluka o tuzbenom zahtjevu zavisi od toga: da li je ucinjeno krivièno djelo
za koje se goni po sluzbenoj duznosti, ko je ucinilac i da li je Krivično odgovoran, a
narocito kada se pojavi sumnja da je vjestak ili svjedok dao lazan iskaz, ili da je
isprava (upotrebljena kao dokaz) lazna;
c) ako se stranka nalazi na podruju koje je znog vanrednih okolnosti odnosino
dogadaja, odsjeceno od suda,
Kod fakultativnih razloga prekida postupka , da li će sud kad odluci da ne odlučuje o prethodnom pitanju, prekinuti postupak?
Uvijek tada prekida postupak. Isto ako se stranka nalazi na odsjecenom mjestu od suda. Ali kad odluka o tuzbenom zahtjevu zavisi od toga da li je učinjen privredni prestup ili krivično djelo i ko je ucninilac, odnosno da li je svjedok ili vjestak dao lažni iskaz, tad sud može, ali i ne mora prekinuti postupak.
Odluka suda o prekidu postupka ima deklaratoran karakter, ako se radi o obligatornom prekidu? Kakav ima karakter kad se radi o fakultativnom?
Kad je fakultativan prekid onda ima konstitutivni karakter.
Nastavak prekinutog postupka uopstene stvari
Ako je da prekida postupka doslo uslijed toga sto je sud odlucio da ne raspravija o prethodn pitanju, parnicni postupak ce se nastaviti kada se prejudicijelni postupak pravosnazno okonca pred nadležnim organom, odnosno kada sud uvidi da vise ne postoje razlozi
da se čeka na njegor završetak.
Da li ce do nastavka postupka doci nakon prestanka razloga koji su doveli do prekida postupka zavisi uglavnom od stranaka, jer se postupak nastavlja na njihov prijedlog. Jedino, ako se radi o prekidu do koga je došlo u slucaju kada je sud odlucio da ne rjesava o prethodnom pitanju, postupak ce se nastaviti po sluzbenoj duznosti. !!
Stranke mogu svojim aktivnim ili pasivnom držanjem dovesti do MIROVANJA POSTUPKA, sve do zaključenja glavne rasprave.
Aktivnim drzanjem stranke dovode do mirovanja postupka, ako obje na rocistu ili podneskom saglasno izjave da Zele da postupak miruje. Iz ovoga uslova se vidi da je mirovanje postupka kao procesna ustanova izraz dispozilivnih ovlastenja stranaka i istavremeno ustanova kojom se odstupa od nacela sudskog upravljanja postupkom.
Do mirovanja postupka stranke dovode i svojim pasivnim drzanjem u parici: kada
obje stranke izostanu sa pripremnog rocista ili rocista za glavnu raspravu, odnosino kada stranke docu na rociste, ali odbiju da raspravljaju.
Drugo, do mirovanja de doci i kada jedna stranka izostane, a druga prediozi mirovanje postupka.
Trece, kada na rociste dode samo tuzilac pa ne predlozi donosenje presude znog izostanka (iako su ispunjeni uslovi za njeno donosonje), sud ce donijeti rjesenje o mirovanju postupka.
Najzad, kad su se stranke sporazumjele da postupak miruje, to mirovanje nastupa od dana kad stranke o tome obavijeste sud.
U kojim postupcima nema mirovanja postupka?
Tako je napuštena u postupku u
sporovima male vrijednosti. Zbog specifi nosti funkcija koje se ostvaruju na ročištu za raspravijanje o prijedlogu za povraćaj u predasnje stanje, zatim na rotistu za izvodenje dokaza pred predsjednikom vijeca ili zamoljenim sudijom, te u postupku obezbjedenja dokaza, stranke svojim drzanjem ne mogu izdejstvovati mirovanje.
postupka.
Čemu služi mirovanje postupka?
Da bi stranke rijesila spor mirnim putem van parnice, npr poravnanjem.
Da li zakonski rokovi kod mirovanja prestaju teci?
Ne prestaju teci kao kod prekida postupka. Stanje mirovanja obligatorna traje 3 mjeseca. Nastupa od dana kad su stranke obavijestie sud o mirovanju.
Kad se nastavlja postupak po mirovanju?
Postupak se nastavlija samo po prijedlogu stranaka. Dovoljan je prijedlog samo jedne stranke, s tim Sto se prijedlog za nastavak postupka može staviti u roku od
daljih”mjesec dana. Dakle, postupak može ukupno mirovati 4 mjeseca. Nakon isteka ovoga roka, ukoliko ni jedna od stranaka ne bude prijedlogom trazila nastavak postupka, smatrace se da je tuzilac povukao tuzbu (fikcija povlacenja tuzbe). Time se
parnica ujedno i okončava , sa istim posljedicama koje ima i porlacenje tužbe. Rjesenje kojim sud konstatuje mirovanje postupka ima deklaratoran karakter, kao i rjesenje kojim konstatuje nastavak postupka. Zalba protiv rjesenja kojim se utvrduje mirovanje postupka (kao i prekid postupka), ne zadrzava njegovo izvrsenje.
Rok od 4 mjeseca u kome parnicka stranka može predložiti da se postupka nastavi nakon mirovanja, od kad teče?
Od donošenja rjesenja o mirovanju postupka, a ne od dana dostavljanja tog rjesenja stranci.
Sud je osnovni subjekt dokazivanja. Na sudu lezi dužnost da potpuno i istinito utvrdi sve sporne pravno relevantne činjenice, pa je stoga i ovlašćen da izvodi i one dokaze koje stranke nisu predložile, ako su ti dokazi značajni za odlučivanje. Tacno ili netačno?
Tacno.
- Da li su pravne norme predmet dokazivanja?
- Da li su pravna pitanja predmet dokazivanja?
- Kad sud primjenjuje strano pravo, mora da ga sazna?
- Ne.
- Nisu, samo činjenična pitanja su redmet dokazivanja.
- Da
Koje činjenice sud ne dokazuje?
Priznate činjenice
Opstepoznate činjenice
Pretpostavljene činjenice
Činjenice utvrdjene krivičnom presudom
Koje pravne cinjeninice tj tvrdnje su podobne za priznanje?
Pravne tvrdnje koje se odnose na prejudicijelno prethodno pitanje.
- Da li priznanje činjenice dato van parnice proizvodi procesno dejstvo?
- Da li je opozivanje moguće?
- Da li se priznate činjenice dokazuju?
- Ne. Nema pravne posljedice.
- Da. Ali sud može to priznanje koje je opozvano kao priznato.
- Ne dokazuju.
- Da li sud nesporne i priznate činjenice uzima u obzir, tj. da li ih dokazuje?
- Sud utvrdjuje samo sporne činjenice?
- Od pravila da sud priznate činjenice ne dokazuje postoji izuzetak?
- Uzima ih u osnov odluke bez dokazivanja. Ne dokazuje znaci!!
- Da, tacno.
- Sud može dokazivati i priznate činjenice ako smatra da stranke njihovim priznanjem idu za tim da raspolazu zahtjevom kojim ne mogu raspolagati. U bračnim i paternitetskim sporovima, sud nije vezan priznatim činjenicama. Sto znaci da ih dokazuje.
