Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Gpp Završni > Procesne radnje > Flashcards

Procesne radnje Flashcards

1
Q

Da li je izdavanje parnicne punomoći procesna radnja? Str 171.

A tužba?

A

Da.

I tužba haha.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Procesna radnja je po pravilu jednostrana izjava? Da ili ne?

Adresat procesnih radnji stranaka je uvijek ko?

A

Prvo je tačno, da.

Sud je u pitanju, on je adresat.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Dopustenost predloga stranke za izvodjenje odredjenog dokaza ne znaci istovremeno i njegovu osnovanost. Da ili ne?

Dejstvo procesnih radnji može da zavisi od uslova. Da ili ne?

Da li su procesne radnje po pravilu opozive?

Desjstvo procesnih radnji sa nedostacima u izjavi volje otklanja se ponistavanjem na podrcucju materijalnog prava ili opisivanjem procesne radnje?

Procesne radnje kojima se stvara novo procesno stanje su opozive. Tačno ili netačno?

Da li su procesne radnje sklone formalizmu?

A

Da.

Ne. Dejstvo procesnih radnji NE MOŽE da zavisi od uslova.

Da, u pravilu su opozive.

Opisivanjem procesne radnje!! Npr. Tužilac može ako je priznao tuzbeni zathjev da mu oduzme dejstvo i to opisivanjem priznanja.

Netačno. Procesne radnje kojima se stvara novo šta manje su NEOPOZIVE. Npr. Povlacenje tužbe, odricanje od tuzbenog zahtjeva, odricanje od pravnog lijeka itd!!!

Nisu sklone formalizmu. Vazi nacelo slobodne forme. Samo se najvažnije procesne radnje preduzimanju u utvrdjenoj procesnoj formi npr. Tužba i žalba itd.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Posredne procesne radnje NE Proizvode dejstvo u parnici? Da ili ne?

A

Da. Tačno je da ne proizvode. Ove radnje tek posredstvom suda proizvode dejstva u parnici. U posredne radnje spadaju PRIJEDLOZI I TVRDNJE.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Procesnim prijedlozima stranke žele da utiču na vremenski tok parnice i koji su to prijedlozi
Stvarni prijedlozi se ticu odlucivanja o predmetu spora npr?

Tvrdnje mogu biti kakve?

A

Predlog za odlaganje ročišta, produžavanje sudskog roka, povraćaj u predjasnje stanje i dr.

Tuzbeni predlog, zalbeni predlog, predlog da se tužba odbije i sl.

Tvrdnje mogu biti činjenične i pravne. Njima tužilac želi da dokaze osnovanost tužbe, a tuženi da obesnazi tu osnovanost. Ble.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Neposredne procesne radnje same po sebi proizvode dejstvo BEZ POSREDOVANJA SUDA. One proizvode posljedice i bez aktivnosti suda. Npr?

A

Povlacenje tužbe, ulaganje žalbe.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q
  1. Neposredne procesne radnje sud ispituje samo sa stanovišta njihove osnovanosti.
  2. Posredne ispituje i sa stanovišta dopustenosti i osnovanosti.

Tačno ili netačno?

  1. Tužba i žalba su istovremeno su i posredne i neposredne parnicne radnje?
A

Sve tačno. Ble.

  1. Tačno.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q
  1. Procesne radnje kojima se ostvaruje nacelo usmenosti preduzimaju se u slobodnoj formi? Da ili ne?
A
  1. Da. U slobodnoj procesnoj formi se preuzimaju i radnje na ročištu. Samo se NAJVAŽNIJE procesne radnje preduzimaju u unaprijed uvtvrdjenoj rocesnoj formi, tj. u pismenoj formi i to tužba, žalba, predlog za povraćaj u predjasnje stanje.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q
  1. Procesne radnje koje se preduzimaju van ročišta preduzimaju se u pismenoj formi i nazivaju se ?
  2. Ako podnesak ne bude vraćen u roku, smatrace se kakvim? A ako bude vraćen bez ispravke odnosno dopune, sud će šta?
A

Podnesci. Npr. Stranke van ročišta putem podnesaka ulazu stvarne i procesne predloge.

  1. Ako ne bude vraćen u roku, povučenim. Ako ne bude vraćen bez dopune, sud ga odbacuje rjesenjem hehe.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q
  1. Da li se o radnjama koje se usmeno preduzimaju van ročišta sastavlja zapisnik?
  2. Ako o odlučnim činjenicama postoji protivrjecnost izmedju zapisnika i sudske odluke, o kojoj se povredi radi?
  3. Da li je sud dužan da u zapisnik unese i prigovore koje nije prihvatio?
  4. Da li se povlacenje tužbe i sudsko poravnanje unose u zapisnik?
  5. Zapisnik u kome je unijeto sudsko poravnanje ima kakvu snagu?
  6. Sudski zapisnik ima snagu javne isprave? Da ili ne?
A
  1. Da.
  2. Apsolutno bitna povreda postupka.
  3. Da, dužan je.
  4. Da. Sudsko poravnanje proizvodi dejstvo pravosnazne presude tek kad je uneseno u zapisnik i kad ga stranke, nakon sto je procitan, potpisu.
  5. Ima izvrsnu ispravu , kad se u izvrsnom postupku realizuju ovlašćenja na osnovu sudskog poravnanja.
  6. Da. Dopušteno je dokazivati da je zapisnik nepravilno sastavljen.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q
  1. Procesni rokovi se dijele na ?
  2. Zakonski rokovi ne može ih mijenjat ni sud ni stranke? Da li su ovo istovremeno i preklizivni rokovi i šta to znaci? Navedi primjere zakonskih rokova.
  3. Sudski rokovi njih oredredjie sud. Da li se sudski rokovi mogu na zahtjev stranke produzavati i kad predlog za produžavanje mora biti podnesen? Navedi primjer sudskog roka.
A
  1. Zakonske i sudske.
  2. Ne mogu. Prekluzivni znaci da njihovim propustom dolazi do gubitka prava na njihovo naknadno preuzimanje. Primjeri ovih rokova su rok za predlog za povraćaj u predjasnje stanje, rokovi za ulaganje pravnih ljekova i ltd.
  3. Mogu se prozuzavat na zahtjev stranke. Predlog za produženje mora biti podnesn prije isteka roka čije se produženje traži. Primjeri sudskog ruka npr: ispravljanje neuredno podnesenog podneska, naknadno podnosenje punomoćja, davanje odgovora na tužbu.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q
  1. Kakav je to DILATORNI ROK i navedi promjere.

2. U kom se roku mora presuda izraditi i kako se naziva taj rok?

A

DILATORNI rok je onaj kojim se odredjuje vremensko razdoblje prije čijeg isteka nije DOZVOLJENO preduzimanje neke procesne radnje. Npr: rok za podnosenje odgovora na tužbu, odgovora na pravni lijek, paricioni rok - za dobrovoljno izvršenje kondemnatorne cinidbe.

  1. U roku od 8 dana, taj rok je instruktivan. Ako se ne donese presuda u ovom roku, stranka može prigovoriti kod predsjednika suda. Thats all.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q
  1. Ročišta mogu biti? Malo o ročištu.
A
  1. Obligatorna i fakultativna. Obligatorna su ročišta za glavu raspravu kao i ročište za raspravljanje o predlogu za povraćaj u predjasnje stanje. U fakultativna spadaju pripremno ročište, ročište za izvodjenje dokaza, kao i druga ročišta koja sud zakazuje za raspravljanje raznih procesnih pitanja. Sud može odrediti održavanje ročišta i van zgrade suda. Primjer: ročište za za izvodjenje dokaza uvidjajem ili saslušanjem bolesnog svjedoka u njegovom stanu. Uz poziv na ročište, sud stranki dostavlja i podnesak koji je dao povod održavanju ročišta.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Najvažnija posljedica propustanja procesne radnje je?

A

Prekluzija, tj. propustenu radnju stranka više ne može da preduzme.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Ukoliko tuženi ne dodje na pripremno ročište ili prvo ročište za glavu raspravu, prema njemu će se donijeti kakva presuda?

A

Zbog izostanka.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q
  1. Do povraćaja u predjasnje stanje dolazi samo na osnovu čega? 180 str.
  2. U kom roku se podnosi predlog?
  3. Kad povraćaj nije dopusten?
A
  1. PREDLOGA ZA POVRAĆAJ.
  2. 15 dana računajući od dana kad je prestao razlog koji je prouzrokovao propustanje, a ako stranka kasnije sazna za propustanje, onda od dana kad je za to saznala. Objektivni rok je 3 mjeseca, a u privrednim sporovima 30 dana. Predlagač je dužan da uz predlog preduzme i propustenu radnju.
  3. Ako je propusten rok za stavljanje predloga da se dopusti povraćaj ili ako je propusteno ročište odredjeno povodom predloga za povraćaj.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q
  1. O predlogu za povraćaj, sud odlučuje na posebnom ročištu? Da ili ne?
  2. Da li je ovo obligatorna ročište?
  3. Da li iznostanak stranaka dovodi do mirovanja postupka? Da li će sud odlucivati čak i kad ne dodje nijedna strana?
  4. Neblagovremen i nedozvoljen predlog za povraćaj sud šta?
  5. Da li je protiv rjesenja kojim se dozvoljava povraćaj dopuštena žalba?
A
  1. Da. Na posebnom ročištu.
  2. Da, obligatorna, osim ako se predlog zasniva na činjenicama koje su opšte poznate.
  3. Nema za posljedicu mirovanje. Hoće, odlučivaće.
  4. ODBACUJE KAO NEDOPUŠTEN RJESENJEM.
  5. Nije dozvoljena žalba.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Kakvo je dejstvo restitucije, odnosno povraćaja u predjasnje stanje? Str. 181.

A

Parnica se vraća u stanje u kome se nalazila prije propustanja. Ukidaju se odluke koje je sud zbog propustanje donio. Povraćaj zbog propustanja roka za ulaganje žalbe oduzima presudi dejstvo pravosnažnosti, a naknadno uložena žalba smatra se blagovremeno ulozenom.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Dostavljane tužbe tuzenom je u službi ostvarenja kog načela?

A

NAČELA KONTRADIKTORNOSTI.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q
  1. Tužba mora sadržavati koje elemente u prvoj grupi?

2. Tužba sadrzi koje elemente iz druge grupe?

A
  1. Elementi koje svaki podnesak mora da ima: oznaka suda, stranaka i predmeta spora.
  2. Tuzbeni osnov, dokazi o tuzbeni zahtjev. Ovi elementi su konkretizacija dva osnovna načela gradjanskog postupka: raspravnog i načela dispozitivnosti.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q
  1. Razlikujemo činjenični i pravni osnov tužbe. Koji je nuzan a koji fakultativan?
  2. Iznošenje svih činjenica u tužbi nije nužno, nego samo svrsishodno. Zašto?
  3. Cinjenicni osnov tuzbenog zahtjeva mora biti u tužbi prezentiran u obimu koji omogućuje DOPUSTENOST RASPRAVLJANJA O TUZBENOM ZAHTJEVU, a ne i u obimu koji OMOGUĆUJE ODLUČIVANJE O OSNOVANOSTI TUZBENOG ZAHTJEVA. Tačno ili netačno?
A
  1. Cinjenicni je nuzan, pravni fakultativan.
  2. Jer odluku o osnovanosti tuzbenog zahtjeva sud donosi na osnovu činjenica koje je utvrdio na glavnoj raspravi, a ne na osnovu onih koje su iznesene u tužbi.
  3. TAČNO.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Pravne tvrdnje koje tužilac iznosi, da li obavezuju sud, a da li pogresna kvalifikacija koju tužilac dane može sa njega imati stetne posledice?

A

Ne obavezuju sud, a ni pogresna kvalifikacija koju tužilac daje ne može za njega imati stetne posledice.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Tužba se podnosi u kakvom obliku?

A

Pismenom , u vidu podnesaka. Može se podnijeti i usmeno na zapisnik kod suda, ali se tada fiksira u pismenom obliku.

24
Q

Kod kondemnatorne tužbe, sud šta radi?

A

Utvrdjuje i naredjuje.

25
Q

Da li je kod kondemnatorne tužbe potrebno dokazivati pravni interes ?

A

Ne, jer tužilac svoj zahtjev zasniva na tvrdnji da je tuženi povrijedio neko njegovo pravo, pa otuda istovremeno ima i pravni intres da traži pravnu zaštitu u cilju otklanjanja te povrede.

26
Q

Preuranjena kondemnatorne tužba 🔽🔻

  1. Ako tužilac utvrdi u tužbi da je potraživanje iz tuzbenog zahtjeva dospjelo, a u toku postupka se uvtrdi da još nije dospjelo, sud će šta?
  2. Alo tužilac u tužbi navede da će dospjelo st nastupiti u odredjenom vremenskom periodu u budunosti, tada će sud šta?
  3. Izuzetno kad kondemnatorne tužba može biti preuranjena i dozvoljena?
A
  1. Sud će odbiti tuzbeni zahtjev kao NEOSNOVAN
  2. Sud će odbaciti tuzbeni zahtjev kao NEDOPUŠTEN, zbog nepostojanja pravnog interesa.
  3. Kod potraživanja koja dospijevaju u budućnosti. Npr, zakonsko izdržavanje, kad će obavezati tuženog da ispuni obavezu koja još nije dospjela. I u sporovima oko zakupa i najma.
27
Q
  1. DELLATATORNE tužbe su tužbe ?
  2. Kako glasi presuda koju sud donosi povodom utvrdjujuce tužbe?
  3. Predmet tužbe za utvrdjenje su koji pravni odnosi?
A
  1. U kojima je tuzbeni zahtjev usmjeren na utvrdjenje postojanja ili nepostojanja odredjenog prava ili pravnog odnosa.
  2. Glasi samo na utvrdjenje postojanja ili nepostojanja pravnog odnosa koji je u tuzbenom zahtjevu uoblicen.
  3. Svojinsko pravni, obligaciono, nasljedni.
28
Q

Deklaratornom tužbom se može traziti da sud odrediti da li odredjeno ugovor postoji ili ne. Medjutim, da li se može traziti da je rok za izvršenje ugovora istekao?

A

Ne može to sa se traži, nedopusteno je. Može da se traži samo posledice koje isticanje roka proizvodi, a to je utvrdjenje prestanka ugovora.

29
Q
  1. Predmet tužbe za utvrdjenje ne mogu biti pravno relevantne činjenice a ni pravna pitanja u kojima se ne nalaze pravno relevantne činjenice. tačno ili netačno?
  2. Predmet tužbe za utvrdjenje ne mogu biti apstraktna pravna pitanja, npr. Da se utvrdi postojanje ili nepostojanje pravne ili poslovne sposobnosti i dr. Tačno ili netačno?
  3. Od pravila da činjenice ne mogu biti predmet odlucivanja, postoji izuzetak?
  4. Da li je dopušteno da se buduci odnosi budu predmet utvrdjenja?
A
  1. Tacno
  2. Tacno
  3. Tužilac može ovom tužbom traziti utvrdjivanje istinitosti odnosno neistinito kakve isprave ali to je u praksi rijetko. Npr. Da se utvrdi da li je ispravu potpisalo odnosno da je nije potpisalo lice koje je označeno na ispravi.
  4. Nije dopušteno, mogu samo postojeci odnosi. Ali se može traziti da tužilac traži da se utvrdi pravni odnos koji postoji izmedju tuženog i nekog treceg lica ili samih trećih lica, kad za to postoji pravni interes.
30
Q
  1. Pravni interes za podizanje tužbe za utvrdjenje je ?
  2. Ako nema pravnog interesa sud će šta?
  3. U predmetima u kojima se nepostojanje pravnog interesa ne može nesumljivo u tvrditi bez raspravljanja o osnovanosti tuzbenog zahtjeva, sud će šta?
  4. Da li povreda pravila o pravnom interesu kod tužbe za utvrdjenje predstavlja razlog apsolutne ništavosti?
A
  1. Procesna pretpostavka na čije postojanje sud pazi po službenoj duznosti.
  2. Ako nema pravnog interesa, sud će tužbu odbaciti kao NEDOPUSTENU.
  3. PRESUDOM ODBITI TUŽIOCA SA TUZBENIM ZAHTJEVOM.
  4. Ne, nije razlog apsolutne ništavosti , pa instancioni sudovi nisu ovlašćeni o njoj voditi računa ex oficiri. Ovo čak nije ni relativna povreda, pa se balja uzeti da se zbog povreda pravila o pravnom interesu ne mogu s uspjehom ulagati pravni ljekovi.
31
Q

Sadržaj dellaratorne tužbe, tj, zaštite nije odredjen materijalno pravnim zahtjevom ili jeste?

A

Nije. Ne izvodi se iz materijalnog prava da se utvrdjuje da li postoji ili ne postoji odredjeno pravo.

32
Q

Cilj deklaratorne zaštite , tj. tužbe je?

A

Prevencija. Da se otklone okolnosti koje bi dosle.

33
Q

Ako je spor o postojanju odnosno nepostojanju pravnog odnosa proizveo njegovu povredu, da li i dalje postoji pravni interes za deklaratornu tužbu? Str. 191.

A

Nema interesa jer je cilj deklaratorne tužbe prevencija a ovdje je već došlo do povrede. Pa npr, nema potrebe podizati deklaratornu tužbu jer se kondemnatornom i odlučuje i o postojanju ili nepostojanju prava npr. i o OSNOVANOSTI ZAHTJEVA ZA CINIDBU IZ KONDEMNATORNE TUŽBE!!

34
Q
  1. U nekim sporovima, tužilac može pored kondemnatorne da ustane i deklaratornom tužbom i to zajedno ili u vidu kakvog zahtjeva?
  2. Kakav je to prejudicijelni ili incidentni zahtjev?
  3. Pravni interes za podizanje deklaratorne tužbe za tužioca može nastati tek u parnici koju je pokrenuo kondemnatornom tužbom. Tacno ili netačno?
  4. Da li je incidentalni zahtjev nov tuzbeni zahtjev i da li njegovo isticanje ima za posljedicu preinacenje tužbe?
A

PREJUDICIJELNOG (incidentalnog) zahtjeva za utvrdjenje.

  1. To je procesni oblik tužbe za utvrdjenje koju tužilac podiže u toku parnice koju je pokrenuo kondemnatornom tužbom. To znaci da tužilac pored istaknutog kondemnatornog tuzbenog zahtjeva, može da istakne i zahtjev za UTVRDJENJE, postavljanjem INCIDENTNOG ILI PREJUDICIJELNOG ZAHTJEVA.
  2. Tacno, da.
  3. Nov je zahtjev uz postojeci, njegovo isticanje nema za posljedicu preinacenje tužbe.
35
Q

U sporovima u kojima zakon izricito dopušta izricanje kondemnatorne presude prije dospjelo sto cinidbe (npr o zakonskom izdržavanju), ako se utvrdi da je zahtjev osnovan, istovremeno se ustaje i deklaratornom tužbom na UTVRDJENJE i kondemnatornom tužbom na DOSUDJENJE buduce cinidbe. Da ili ne?

A

Da, tacno.

36
Q

Sud o prethodnom( PREJUDICIJELNom, incidentnom) pitanju mora odluciti prije nego presudi o tuzbenom zahtjevu kao glavnom pitanju, tužilac će imati interes da putem isticanja PREJUDICIJELNOG zahtjeva traži da se o prethodnom pitanju odluci kao o glavnom pitanju, ukoliko iz istog odnosa ima mogućnost da u nekoj drugoj parnici ostvaruje još neko pravo na cinidbu. Zato ima pravni interes da se o prethodnom pitanju izdejstvuje pravosnaznost, kako tuženi više ne bi mogao sa uspjehom osporavati postojanje takvog pravnog odnosa. Pa tacno, samo pročitati.

A

Tacno.

37
Q

Procesno pravna dejstva podnošenja tužbe su:

Šta je perpetuatio fori - ustaljenije nadleznosti? Str 193.

A
  • Ocjenjivanjc nadleznosti vrsi se u pravilu prema cinjenicama koje su postojale
    u momentu podnosenja tuzbe sudu. Ako se u toku postupka promijene okolnosti na
    kojima jc zasnovana nadic¿nost suda, ili ako tuzilac smanji tuzbeni zahtjev, sud koji
    je bio nadiczan in momentu podnosenja tuzbe ostate i dalje nadiezan, iako bi zbog tih
    promjena bio nadlezan drug redovni sud iste viste. Na ovaj nacin dolazi do ustaljenja
    nadleznosti( perpetuatio fori ).

Ulioliko bi uslijed promijenjcnih okolnosti bio nadiczan redovni sud drug viste,
do ustaljenja nadleznosti nece doci. Na primjer, ako bi zbog promijonjenih okolnosti
bio nadilezan umjesto redovnog suda opste nadiaznosti vojni sud, kao redovni sud
posebne nadleznosti u nekim pravnim sistemima.

  • Ako se tuzba preinacuje zbog okolnosti koje su nastupilc nakon poonosenja
    tuzbe sudu, tuženi se takvom preinacenju ne može protiviti.
38
Q

Materijalno pravne posledice podnošenja tužbe sudu: str 193.

A
  • prekida se zastarijevanje i odrazaj ito pod rezolutivnim uslovom da se postupak
    nastavi i okonca. Ako, medulim, tuzilac povuče tuzbu, odnosno ukoliko sud tuzbu
    odbaci kao nedopustenu, smatra se da do prekida nije ni doslo;
  • ako je pravo na podnosenjo tuzbe vezano prekluzivnim rokom (na primjer,
    tuzba za smetanje posjeda), do prekluzijc dolazi ako je luzba podnescna poslije proteka
    roka, a ne dolazi ako je tuzba podnesena u ruku koji jos tece. Protckom prekluzivnog
    roka, gubi se i pravo na podizanje tužbe.
  • ako rok na ispunjenje obavezo nije odredjen, duznik pada u docnju u momentu
    kada povjerilac podnese tuzbu sudu, u svrhu ostvarenja te obaveze.
  • ako pravo izbora kod alterativnih obligacija pripada tuziocu, pravo izbora se iscrpljuje podnošenjem tužbe.
  • ako u bracnim sporovimn nakon podnosenja tuzbe umre tuzilac, nasljednici
    imaju pravo da nastave postupak u cilju dokazivanja osnovanosti tuzbe.
39
Q

Konstitutivna, preobrazajna tuzba? Tuzbeni zahtjev je upravljen na?

A

Na ostvarenje odredjene pravne promjene. Ovom tužbom tužilac traži od suda da donese presudu kojom se stvara NOVA PRAVNA SITUACIJA, putem preinacenja ili ukidanja postojeceg pravnog odnosa.

40
Q

Primjeri konstitutivne tužbe?

A

Tuzba za razvod brak
Za poništaj braka
Za osporavanje bračnog očinstva 🔻

Upravljene na PRESTANAK PRAVNOG ODNOSA

Tuzba za smanjenje ili povećanje odredjene cinidbe
Tuzba na smanjenje ugovorene kazne
Tuzba za odredjivanje vremena ispunjenja obaveza

Tuzba za proglašenje prestanka ugovora o izabranom sudu
Tuzba za poništaj odluke izabranog suda 🔻

PROMJENA POSTOJECEG ODNOSA

Izvršne tužbe dužnika kojima se traži da se izvršenje proglasi za nedopusteno

41
Q

Litispendencija je?

A

Pocetak parnice, dostavljanjem tužbe tuzenom. Prekid i mirovanje postupka nemaju uticaja na litispendenciju. Kad dodje npr do preinacenja tužbe, isticanja incidentnog zahtjeva, protivtužbe , prigovora kompenzacije, litispendencija pocinje KAD JE O TAKVOM ZAHTJEVU OBAVIJESTENA SUPROTNA STRANA.

42
Q

Procesno pravna dejstva litispendencija?

A

dok parmica tece, ne mode se u pogledu istog zahjeva pokrenuti nova parnica;

  • ako koja od stranaka otudi star ili pravo o kojem tece parnica to no sprjecava
    da se parnica modu istim strankama dovrsi:

• nakon dostavljanja tuzbe tuzcnom, za preinacenje tuzbe treba pristanak tuzonog,
ako se radi o preinacenju u objektivnom smislu;
- protivtuzba i tuzba glavnog intervenijenta moguda je Tek nastankom parnice;

  • umjesac kao Trece lice moze se pridruziti jednoj od stranaka.
43
Q

Materijalno pravna dejstva litispendencija?

A

Dostavljanje tužbe tuzenom proizvodi materijalno pravna dejstva. Tako, tuženi kao savjesni držalac, od momenta kada mu je tuzba dostavljena odgovara kao nesavjesni držalac, ako izgubi spor po zahtjevu za predaju stvari.

44
Q

Najvažnije dejstvo litispendencija?

Dva nacela u dejstvu litispendencija?

A

Ne može se izmedju istih stranaka povodom istog predmeta, pred istim ili drugom sudom, istovremeno voditi dvije ili više parnica.

Nacelo ekonomicnosti i razlozi pravne sigurnosti.

45
Q

Kako sud saznaje na postojanje litispendencija?

Za utvrdjenje postojanja litispendencija mjerodavne su dvije stvari i to?

A

Na osnovu PRIGOVORA TUŽENOG. Sud će drugu tuzbu ODBACITI kao NEDOPUSTENU, ako utvrdi da parnica u istoj stvari već teče.

Identitet stranaka, pri čemu nije bitno da li su zamijenjene uloge u drugoj parnici, npr da je tuženi tužilac a tužilac tuženi

I

Predmet spora mora biti isti.

46
Q

Objektivna kumulacija?

Uslovi za zasnivanje objektivne kumulacije?

Da li se može postaviti zahtjev za smetanje posjeda i zahtjev za podjelu zajedničke imovine u istoj tužbi?

S da li se može postaviti zahtjev za zakonsko izdržavanje u nekom bračnom sporu?

A

Isticanje u jednoj tužbi bide tuzbenih zahtjeva prema istom tuzenom.

Uslovi su :

Da su svi zahtjevi povezani istim cinjenicnim i pravnim osnovom

i

Ako nisu povezani istim cinjenicnim i pravnim osnovom, onda ako je isti sud stvarno nadležan za svaki od tih zahtjeva i ako se ti zahtjevi raspravljaju u istom postupku.

Ne može.

Da. Iz razloga cjelishodnosti može.

47
Q

Kumulativno spajanje tuzbenih zahtjeva?

A

Tužilac prema tuzenom istice više tuzbenih zahtjeva i traži da sud odluci o svim istaknutim zahtjevima. Npr, uz zahtjev za povraćaj stvari istice i zahtjev za naknadu štete koja je na stvari pričinjena.

48
Q

Eventualno spajanje tuz zahtjeva?

A

Postavlja tužilac dva zahtjeva pa ako prvi bude neosnovan, sud da odluci o drugom. Moraju se zahtjevi zasnivati na istim pravnim i cinjenicom osnovima. Npr. Tužilac traži ispunjenje kupoprodajnog ugovora a ako de pokaže da je ugovor nistav, postavlja zahtjev za povraćaj kupoprodajne cijene. Još jedan primjer, tužilac traži povraćaj stvari pa za slučaj da se pokaže da je stvar uništena, postavlja zahtjev za naknadu štete.

Do odlucivanja o pomocnom zahtjevu se dolazi onda kada sud odbije glavni tuzbeni zahtjev.

49
Q

Alternativno spajanje tuzbenih zahtjeva?

A

Alternativne obligacije imaju za predmet dvije ili više cinidbi, s tim sto se obligacija ispunjava izvršenjem jedne od više dugovanih cinidbi. Pravo izbora pripada dužniku. Kad se ispuni jedna od ovih obligacija, druge se ne moraju ispuniti i spor se završava. Npr, tuženi bira ili da preda odredjenu stvar ili da isplati ugovorenu svotu novca.

50
Q

Procesna fakultas alternativa

A

Ako tužilac traži da mi se dosudi odredjena stvar, može izjaviti da je voljan da umjesto stvari primi odredjeno novac. Sud ne ulazi u raspravljanje da li je novac ekvivalentan stvari a ako usvoji tuzbu, izreci će u presudi da se tuženi može osloboditi davanja stvari ako plati novac. To je pravo a ne obaveza tuženog !! Ovo je prividan oblik kumulacije.

51
Q

Preinacenje tužbe?

A

Promjene tužbe koje se ticu predmeta spora (subjektivno preinacenje) i promjene na strani tuženog kao stranke (subjektivno preinacenje). Do preinacenja može doći i kad tužilac poveća svoj zahtjev (preinacenje u kvantitativnom smislu) ili kada tužilac uz postojeci tuzbeni zahtjev istakne i drugi zahtjev (preinacenje kukulacijom).

52
Q

Objektivno preinacenje tužbe?

Da li dopuna i ispravljanje činjeničnog navoda u osnovu tuzbe dovodi do promjene identiteta predmeta spora?

A

Promjena tuzbenog zahtjeva kad tužilac traži da sud izrekne odluku o drugačijoj posljedici. Npr traži isporuku ugovorene količine robe a onda je preinaci tako da zahtijeva naknadu štete zbog neispunjenja ugovora. Promjena cinjenicnog osnova dovodi do promjene tuzbenog zahtjeva SAMO KAD SE TRAŽI DA SUD IZREKNE PRAVNU POSLJEDICU DRUGOG SADRŽAJA.

Ne ne ne . To nikad ne dovodi do preinacenja. Bitno je samo posledica da se izmijeni odnosno da de traži promjena tuzbenog zahtjeva.

53
Q
  1. Kvantitativno preinacenje tužbe?
  2. Kvantitativno smanjenje tuzbenog zahtjeva dovodi do preinacenja tužbe?
  3. Kumulativna modifikacija?
A
  1. Radi se o povećanju tuzbenog zahtjeva. Tužilac može povećati zahtjev i nakon njegovo priznanja od strane tuženog - sve do donošenja presude. Preinacenje tužbe naviše može dovesti do boljih rezultata. Npr rezultati dokazivanja pokažu da tužilac može traziti na ime naknade štete veći iznos od onoga koji je postavio u tuzbenom zahtjevu.
  2. Ne dovodi, kvantitativno smanjenje tuzbenog zahtjeva ne dovodi do preinacenja, već do POVLACENJA TUŽBE U TOM SMANJENOM DIJELU. :))
  3. Isticanje novog zahtjeva uz postojeci dovodi do kumulacije, npr. uz zahtjev za povraćaj stvari, tužilac istice u toku parnice i zahtjev za nakadi štete, zbog smanjenja vrijednosti te stvari.
54
Q

Subjektivno preinacenje i uslovi?

Do kad je moguće subjektivno preinacenje?

A

Preinacenje u licnosti tuženog, tako sto tužilac umjesto prvobitno tuženog, tuzi neko drugo lice. Mora se imati pristanak prvotuženog i novotuzenog. Dakle, kad dodje do preinacenja, prema prvotuzenom dolazi do povlacenja tužbe, a za povlacenje je potreban pristanak prvotuzenog od momenta njegovog upuštanja u raspravljanje o tuzbenom zahtjevu.

Moguće je do zaključenja glavne rasprave.

55
Q

Objektivno preinacenje uslovi? Do kad se može preinaciti?

A

Do zaključenja glavne rasprave. Nakon dostavljanja tužbe tuzenom za preinacenje je potreban pristanak tuženog, kad se preinacenje tiče predmeta spora. Jer je pristanak tuženog bitan da se ne bi pogoršao njegov polozaj. Tuženi se može saglasiti sa preinacenje, bilo davanjem izričitog pristanka, bilo precutno upuštanjem u raspravljanje. Sud može dopustiti preinacenje čak i kad se tuženi tome protivi iz svrsishodnosti.

Ako tužilac preinaci tuzbu tako da zahtijeva drugi predmet ili novčani iznos, tuženi se takvom preinacenju ne može protiviti.

Gpp Završni (4 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions