teorije masovnih medija

Question 1

teorija upravljanja raspoloženjem

Answer 1

Zillmann, Bryant;
temeljena na hedonističkoj premisi da su pojedinci motivirani za užitak;
pojedinci mogu prevladati dosadu/ stres selektivnim izlaganjem uzbudljivom ili opuštajućem televizijskom sadržaju;
teže urediti svoje okruženje na način da dobro raspoloženje bude maksimizirano, a loše umanjeno -> nisu nužno svjesni svoje motivacije

Question 2

teorija koristi i zadovoljstva

Answer 2

cilj teorije je objasniti zašto ljudi koriste određene vrste medija i medijskih sadržaja;
svrstava se u teorije ograničeih učinaka jer pretpostavlja da publika može kontrolirati odabir sadržaja i medija;
Alan Rubin: ritualizirani i instrumentalni korisnici
5 pretpostavki teorije i 5 kategorija ciljeva za upotrebu medija;

Question 3

5 pretpostavki teorije koristi i zadovoljstva

Answer 3

1. publika je aktivna i njeno korištenje medija usmjereno je na cilj
2. inicijativa za povezivanjem zadovoljenja potreba s određenim izvorom medija je na članu publike
3. mediji se natječu s drugim izvorima zadovoljenja potreba
4. ljudi su svjesni vlastite upotrebe medija da mogu istraživačima dati točnu sliku te upotrebe
5. ne treba donositi vrijednosne prosudbe u vezi sa sadržajima i potrebama publike

Question 4

5 kategorija ciljeva za upotrebu medija
(teorija koristi i zadovoljstva)

Answer 4

publika želi: biti informirana ili educirana
identificirati se s likovima,
jednostavnu zabavu,
povećati društvenu interakciju,
bijeg od stresa svakodnevnog života

Question 5

teorija reprezenatcije

Answer 5

Stuart Hill;
unutar medijskog teksta neće biti istinske reprezentacije događaja/ ljudi/ mjesta/ … -> ne postoji jedno pravo značenje;
proučavanjem značenja i poruka u medijima možemo saznati gledišta, prisranosti i političke pozicije onih koji su stvorili sadržaj

Question 6

teorija zabave

Answer 6

definicija medijske zabave po Zillmann i Bryantu; svaka aktivnost osmišljena da oduševi prikazom (ne)sreće drugih, ali i kroz pokazivanje vještina; uključuje sve oblike drame, sport, natjecanja, priredbe i igre;
zadovoljstvo nije uvjet za zabavu, npr. tragedije se ocjenjuju zabavnima jer izazivaju bol i tugu;
Mendelson u Mass entertainment: objašnjava tri primarne pretpostavke za aktualnu teoriju zabave;
psihološke funkcije: mediji mogu zadovoljiti psihološke potrebe kao što su zabava, distrakcija, smanjuju stres i mogu pomoći kod suočavanja

Question 7

tri pretpostavke za aktualnu teoriju zabave

Answer 7

Mendelson u Mass Entertainment:
1. konzumiranje zabave je autentično iskustvo, mediji teorije zabave pretpostavljaju da je medijska zabava iskustvo kojemu je svrha iskustvo
2. motivi za konzumaciju zabave su prvenstveno intrinzični (dolaze od pojedinca)
3. potražnja medijske zabave je funkcionalna; zadovoljava društvene potrebe publike i može dovesti do društvenog povezivanja

Question 8

teorija ovisnosti o medijima

Answer 8

ovisnost se shvaća kao odnos u kojem se ispunjenje potreba i ciljeva jedne strane oslanja na resurse druge strane;
fokus teorije: odnos između medija i publike -> pojedinci imaju tendenciju razviti ovisnost o medijima kako bi zadovoljili različite potrebe (za informacjiama, politikom, zabavom, opuštanjem,…);
opseg utjecaja medija povezan je sa stupnjem ovisnosti o medijima;
Bell-Rokeach i DeFleur: dvije osnovne pretpostavke utjecaja medija;
tri vrste učinaka koji proizlaze iz ovisnosti publike o medijima: kognitivni, afektivni i bihevioralni

Question 9

Bell-Rokeach i DeFleur: osnovne pretpostavke utjecaja medija
(teorija ovisnosti o medijima)

Answer 9

1. što veći broj društvenih funkcija mediji obavljaju za publiku to je veća ovisnost
2. što je veća nestabilnost društva, to je veća ovisnost publike o medijima, i s tim veći potencijalni učinak medija na publiku

Question 10

teorija obrade informacija

Answer 10

teorija usredotočena na protok informacija dok se prenose iz jedne u drugu fazu unutar uma osobe, a um promatra kao procesor -> događaji se sastoje od pojedinačnih informacija koje se obrađuju u fazama (kodiranje, pohranjivanje i dohvaćanje);
razumijevanje načina na koji potrošači obrađuju i pamte pomaže u osmišljavanju poruka koje privlače pažnju i lako se pamte

Question 11

proces obrade informacija
(teorija obrade informacija)

Answer 11

kodiranje (preuzimanje informacija iz okoline) -> pohrana (kratkoročno pamćenje) -> dohvaćanje (pristup prethodno pohranjenim informacijama) -> transformacija (u korisniji oblik, npr. vještina rješavanja problema)

Question 12

teorija recepcije

Answer 12

teorija reakcije čitatelja -> kako publika tumači i daje značenje medijskim porukama; medijske poruke nisu fiksne nego ih publika tumači pod utjecajem njihovih društvenih, kulturnih i osobnih iskustava;
predlaže da publika prolazi kroz tri faze kada tumači medije

Question 13

tri faze koje publika prolazi kada tumači medije
(teorija recepcije)

Answer 13

dominantna: publika prihvaća namjenjenu poruku (oglas koji promiče određeni proizvod koji pokazuje njegove prednosti publika prihvaća kao što je i namjeravano)
pregovaračka: publika djelomično prihvaća značenje poruke (neki gledatelji mogu prihvatiti TV emisiju koja prikazuje određenu etničku skupinu. Unatoč tome, drugi ga mogu dovesti u pitanje.)
oporbena: publika odbija željeno značenje poruke (reklama koja promiče dijetetske proizvode može biti odbijena od strane publike koja vjeruje u koncept poznat kao body positivity)

Question 14

model vjerojatnosti razrade

Answer 14

Richard E. Petty i John T. Cacioppo;
opća je teorija uvjeravanja koja pokušava objasniti kako ljudi različito obrađuju podražaje - i kako ti procesi mijenjaju stavove i posljedično ponašanje; ljudi mogu imati visoku ili nisku razinu elaboracije - stupanj do kojeg su voljni i sposobni pomno ispitati argument (oni s visokim stupnjem elaboracije vjerojatnije će obrađivati ​​informacije središnjim putem, a oni s niskim stupnjem elaboracije skloniji su procesuirati informacije perifernim putem, gdje su skloniji ometanju)
Kada netko pošalje poruku, model vjerojatnosti elaboracije pretpostavlja da ljudi reagiraju koristeći jedan od dva kanala: kanal visoke ili niske elaboracije.

Question 15

središnji put obrade podataka
(model vjerojatnosti razrade)

Answer 15

Središnji je put vođen logikom i koristi podatke i činjenice kako bi uvjerio ljude u vrijednost argumenta. Ove poruke zahtijevaju od publike da stvarno razmisli o poruci, možda zato što im je poruka osobno važna. Također, neki ljudi uživaju u analizi argumenata i stvaranju dubokog razumijevanja problema; imaju veliku potrebu za znanjem. Obrada periferne rute neizravna je ruta koja uključuje nisku razinu razrade i koristi periferne znakove za povezivanje pozitivnosti s porukom.
Kada su ljudi uvjereni središnjom obradom puta, oni su se usredotočili na jake strane poruke.

Question 16

teorija jaza u znanju

Answer 16

Phillip J. Tichenor, George A. Donhoue, Clarice N. Olien;
osobe nižeg društvenog statusa ne ostaju bez znanja, samo ga kasnije stječu;
pet čimbenika za nastajanje jaza u znanju povezana su sa stupnjem obrazovanja,
dvije vrste znanja: knowledge of i knowledge about,
tri oblika jaza (Wirth)

Question 17

pet čimbenika nastajanja jaza u znanju

Answer 17

povezani su sa stupnjem obrazovanja:
1. komunikacijske sposobnosti -> čitanje i pisanje potrebni su za stjecanje znanja iz politike
2. predznanje -> ono usmjerava pažnju prema ostalim medijskim informacijama o toj temi i olakšava razumijevanje
3. društveni kontakti -> više kontakata = više prilika za rasprave o političkim temama
4. selektivno postupanje s informacijama -> obrazovanije osobe se ciljano koriste medijima
5. medijski sustav -> mediji su posebnousmjereni prema potrebama obrazovanijih primatelja

Question 18

efekt stropa

Answer 18

dolazi iz teorije jaza u znanju: obrazovaniji djelovi društva se brže informiraju, ali i brže dođu do granice nakon koje više ne mogu primati znanje iz medija, a manje privilegirani ih s vremenom mogu sustići što smanjuje jaz

Question 19

tri oblika jaza u znanju

Answer 19

Wirth, 1997: jaz znanja uvjetovan…
1. ponudom: manje obrazovani imaju manje prilika za praćenje i susret s određenim informacijama
2. korištenjem informacija: obrazovaniji su skloniji koristiti se postojećom ponudom informacija
3. recepcijom: obrazovani učinkovitije usvajaju i obrađuju informacije

Question 20

agenda setting

Answer 20

teorija koja kolerira agendu medija i javnosti -> teorija postavljanja dnevnog reda
tri vrste agende: ovisno tko je postavlja (novinari, javnost ili mediji),
McCombs i Shaw: istraživanje u Chapel Hillu => mediji postavljaju dnenvi red: ne mogu nametnuti ljudima što da misle, ali mogu nametnuti o čemu da misle (isticanjem jednih i zatrpavanjem drugih tema)

Question 21

teorija medijske invazije

Answer 21

fokusira se na ideju da su mediji sve više ušli u politički prostor => sugerira da su mediji postali dominantna sila koja oblikuje političke rezultate;
oslanja se na koncept elitnog pluralizma
socijalni kapital i njegovo opadanje

Question 22

socijalni kapital
(teorija medijske invazije)

Answer 22

utjecaj i mreže koje politički lideri razvijaju kroz sudjelovanje u društvenim grupama
opadanje kapitala -> opadanje tih mreža dovodi do smanjenja političke podrške na osnovnoj razini: uspon TV-a kao medija igra značajnu ulogu u opadanju socijalnog kapitala
televizijsko izvještavanje politiku je pretvorilo u spektakl

Question 23

spirala šutnje

Answer 23

Elisabeth Noelle - Neumann;
teorija proizlazi iz pretpostavke da se javno mišljenje zasniva na nesvjesnoj tećnji da ljudi kojei žive u zajednici stvore zadjecnički sud i postignu suglasnost -> pojedinci temelje svoje čitanje javnog mišljenja na mnoštvu znakova iz okoline i medija koje koriste te opinion leadera;
agrgumentacija teorije zasniva se na pokusima o konformnom ponašanju unutar malih grupa ljudi;
akustična i optička varka: tko vidi da njegovo mišljenje prevladava, postaje jači, glasniji i oslobađa se straha, a onaj tko vidi da njegovo mišljenje gubi, povlači se
jak utjecaj medija proizlazi iz dva čimbenika, spirala šutnje ima i dva elementa;
javno mišljenje temelji se na nesvjesnoj težnji ljudi da budu prihvaćeni u društvu -> strah od izolacije, osvete, gubitka posla, gubitka pozicije u društvu i sl.

Question 24

čimbenici jakog utjecaja medija
(teorija spirale šutnje)

Answer 24

konsonancija - podudaranja medijskih sadržaja s uvjerenjima
kumulacija - neprekidna izloženost ljudi medijima

Question 25

elementi spirale šutnje

Answer 25

klima mijenja - dinamičnost mišljenja; postojanje, distribucija i relativna snaga različitih mišljenja
(ne)voljkost za izražavanje mišljenja

Question 26

teorija informacijske difuzije

Answer 26

Evert Rogers;
opisuje širenje informacija

Question 27

teorija inovacijske difuzije

Answer 27

opisuje širenje tehnološkog napretka;
predstavlja važan iskorak u razumijevanju kako inovacije postaju široko prihvaćene;
mediji podižu svijest o inovacijama i mogu poslužiti za grupne rasprave koje vode agenti promjena

Question 28

proces difuzije inovacija/informacija

Answer 28

svijest -> usvajanje od strane inovatora -> usvajanje od strane lidera mišljenja -> utjecaj na većinu -> usvajanje od strane zakašnjelih usvajača

Question 29

teorija socijalnog marketinga

Answer 29

bavi se promicanjem ideja ili radnji koje elitni izvori (vlade/zdravstvo) smatraju korisnima; promicanje i obeshrabrivanje različitih ponašanja;
nudi metode za dizajniranje, provedbu i procjenu informacijskih kampanja, s naglaskom na dosezanje aktivnih publika

Question 29

agenti promjena
(teorija informacijske difuzije)

Answer 29

pomažu u širenju inovacija i direktno utječu na rane usvajače i opinion leadere

Question 30

model hijerarhije učinaka

Answer 30

najpoznatiji model teorije socijalnog marketinga, osmišljen za razumijevanje evolucija različitih tipova uvjeravanja;
kako bi se postigla određena promjena u ponašanju, mora se razmisliti o različitim stupnjevima uvjeravanja koji zahtijevaju različite količine truda i vremena -> kampanje počinju s bržim i lakšim ciljevima (stvaranje svijesti), a kasnije prelaze na veće (aktiviranje publike)

Question 31

teorija dvostupanjske komunikacije

Answer 31

Paul Lazarsfeld: istraživanje u Erie Countyju
poruke koje se šire masovnim medijima prvo dolaze do opinion leadera, a od njih do manje aktivnih građana; neki ljudi su informiraniji od drugih, oni koji imaju brojnije i raznovrsnije kontakte percipiraju se utjecajnijima -> opinion leaderi

Question 32

Lazarsfeld i Merton, 3 funkcije medija

Answer 32

konformitet: prilagođavanje zbog većine, prihvaćanje nečega bez kritičkog razmišljanja
prijenos statusa: naglašavanje važnosti neke grupe/ pojedinca
narkotizacija: omamljivanje, zaglupljivanje i smanjenje ukusa

Question 33

Lazarsfeldova tablica medijskih učinaka

Answer 33

Lazarsfeld’s Map of Media Effects;
prva koordinata: aspekt medija koji se istražuje
druga koordinata: priroda odgovora

Question 34

fenomenistička teorija

Answer 34

Joseph Klapper;
teorija pojačanja - primarna uloga medija je ojačati postojeće stavove i ponašanja -> mediji kao agenti statusa quo

Question 35

teorija elitnog pluralizma

Answer 35

teorija gleda na društvo kao sastavljeno od međusobno povezanih pluralističkih skupina predvođenih liderima mišljenja koji se oslanjaju na medije za informacije

Question 36

teorija promjena stava

Answer 36

Carl Hovland;
visoko vjerodostojni komunikatori imaju veći utjecaj na mijenjanje stavova, ali bez obzira na to koliko je uvjerljiva poruka dobro osmišljena, neće na svakoga utjecati u istoj mjeri;
konformizam - što više ljudi cijene svoje članstvo u grupi, to će njihovi stavovi više odgovarati stavovima grupe i biti otporniji na promjene

Question 37

utjecaj medija rijetko je izravan jer je gotovo uvijek posredovan…

Answer 37

1. individualnim razlikama
2. članstvom u grupi/odnosima

Question 38

teorija informacijskog tijeka

Answer 38

studije o tome koliko brzo ljudi dolaze do novih vijesti, više ih ne zanima persuazija niti promjena stava, nego kako učimo;
razlika tvrdih i mekih vijesti: meke se lakše pamte

Question 39

funkcionalizam

Answer 39

vodeća društvena teorija 50-ih i 60-ih;
društvene sustave vidi kao žive organizme čiji razni dijelovi zajedno funkcioniraju kako bi održavali nužne procese (ljudi su stanice, a institucije organit)

Question 40

teorije srednjeg dometa

Answer 40

Robert Merton;
teorijski okviri koji su dovoljno općeniti da obuhvate širok raspon empirijskih fenomena, ali i dovoljno specifični da budu testirani i primijenjeni u istraživanjima; pružaju obrazloženje za ono što se empirijski istraživalo

Question 41

4 funckije i jedna disfunkcija medija

Answer 41

nadzor, odnos dijelova društva, prijenos društvenog naslijeđa, zabava
- narkotizacija

Question 42

manifestne i latentne funckije, teorije srednjeg dometa

Answer 42

manifestne - posljedice koje su namjerne i lako uočljive
latentne - posljedice koje su nenamjerne i teže uočljive

Question 43

teorija masovne zabave

Answer 43

Harold Menelshon;
tvrdi da je ljudima potrebno opuštanje i bezopasni bijeg od stvarnosti koje nudi TV (TV ima ograničenu i minornu društvenu ulogu - nije poremetila visoku kulturu niti odvratila ljude od važnih aktivnosti, samo im je pomogla da se opuste)
primjer kako funcionalna analiza dovodi do zaključka o status quo ulozi medija

Question 44

sistemske teorije

Answer 44

napredak u odnosu na pojednostavljene modele linearnih komunikacijskih procesa -> Westley McLean model

Question 45

Westley McLean model sistemske teorije

Answer 45

pošiljatelj (A) doživi nešto svojim osjetilima i to prenese gatekeeperu (C), on filtrira i obrađuje tu poruku, odlučujući koje će informacije doći do primatelja (B) -> postoji mogućnost feedbacka prema A i od B i od C
feedback od pošiljatelja: čitatelj daje povratnu informaciju autoru knjige
feedback od gatekeepera: promjena naslova članka

Question 46

teorije televizijskog nasilja

Answer 46

istraživanje televizije: veza između gledanja TV-a i agresije; prepoznata katarza - ideja da gledanje nasilja na televiziji može zadovoljiti agresivni nagon => pokus sa studentima koje se vrijeđalo, dvjema grupama pušteni filmovi, ona grupa s agresivnim filmom manje ošto ocijenila predavača koji ih je vrijeđao

Question 47

socijalno kognitivna teorija

Answer 47

Albert Bandura;
ljudi uče promatranjem okoline - imitacija (izravna mehanička reprodukcija ponašanja) i identifikacija (poseban oblik ponašanja u kojem kopiranje modela proizlazi iz želje da se bude poput uzora)

Question 48

što je socijalno učenje

Answer 48

spoj imitacije i identifikacije

Question 49

koraci procesa učenja modeliranjem

Answer 49

pažnja, retencija, reprodukcija i motivacija

Question 50

teorija aktivnog gledanja televizije

Answer 50

teorija aktivne publike;
djeca od druge godine imaju razvijenu shemu gledanja koja im omogućuje da razumiju specifične konvencije TV sadržaja

Question 51

autori frankfurtske škole

Answer 51

leo lowenthal
habermas
marcuse
adorno
horkheimer
walter benjamin

Question 52

društvo spektakla

Answer 52

Guy Debord;
spektakl je razultat i cilj kapitalističkog oblika proizvodnje te vladajući oblik života, zamjenjuje svu realnost

Question 53

hiperspektakl
(društvo spektakla)

Answer 53

sve što je opipljivo pretvoreno je u robu, i mi sami

Question 54

postmodernizam

Answer 54

preferira prolazne, površne ugodne oblike kulture -> pogoduje emocijama i zanemaruje razum;
komercionalna kultura je postmodernistička
videospot kao prva postmoderna televizijska usluga

Question 55

Harold Innis

Answer 55

prvi proučavao vezu između sredstva komunikacije i načina na koji doprinosi oblikovanju dometa društva;
osnivač Torontske škole

Question 56

tehnološki determinizam

Answer 56

Paul Levison (McLuhanov učenik) - tumačenje društvenih i kulturnih pojava kao posljedica utjecanja određenih tehnologija

Question 57

prvi kritičar cyber-svijeta

Answer 57

Paul Virilio

Question 58

aktivno korištenje medija

Answer 58

Jay G. Blumer;
korisnost
namjernost
selektivnost
neotpornost na utjecaj medija

Question 59

začetnica ideje o korstima i zadovoljstvima

Answer 59

Herta Herzog

Question 60

ideja da ljudi medije koriste za organizaciju dana (ljudi)

Answer 60

Paul Lazarsfeld i Frank Stanton

Question 61

podjela teorija

Answer 61

postpozitivistička
hermeneutika
kritička teorija
normativna teorija

Question 62

pospozitivistička teorija

Answer 62

prvi istraživači komunikacije uzimaju prirodne znanosti za svoj model; znanje se može steći samo empirijski
ciljevi: objašnjenje, predviđanje i kontrola

Question 63

hermeneutika

Answer 63

studija razumijevanja - proučavanje kroz sustavnu interpretaciju
društvena hermenautika - ima cilj razumijeti kako oni u promatranoj društvenoj situaciji tumače svoju poziciju u njoj
cilj: razumijeti

Question 64

interpretativna teorija

Answer 64

druga grana hermenautike, traži skrivena značenja i simbole

Question 65

kritička teorija

Answer 65

istraživači polaze od pretpostavke da su neki aspekti društva duboko manjkavi;
cilj: steći znanje o društvenom svijetu kako bi ga mogli promijeniti

Question 66

normativna teorija

Answer 66

objašnjava kako mediji trebaju djelovati da ostvare idealne društvene vrijednosti

Question 67

što je masovna komunikacija

Answer 67

svi komunikacijski oblici kod kojih se informacije javno prenose tehničkim distribucijskim sredstvima indirektno i jednostrano disperzivnoj publici

Question 68

tri funkcije teorije

Answer 68

prikazati,
objasniti,
prognozirati

Question 69

podjele teorije medija

Answer 69

medijski orijentirani pristup i socijalno orijentirani pristup:
masovna komunikacija - kulturološka perspektiva
masovna komunikacija - materijalistička perspektiva
društvo - kulturološka perspektiva
društvo - materijalistička perspektiva

Question 70

pet era teorija medija

Answer 70

masovne sociološke teorije i masovne kulture,
znanstvene perspektive mas. kom.,
ograničenih efekata,
kulturnog kriticizma,
pojava vjerovanja u umjerene efekte

Question 71

elementi propagande

DUPE SS

Answer 71

dehumanizacija i demonizacija protivnika,
upotreba propagandnih medija,
pojednostavljenje,
emocionalno apeliranje,
stereotipi,
sloganizacija