povijesni pregled istraživanja masovne komunikacije

Question 1

renesansa

Answer 1

gutenbergov stroj
francis bacon; prvi formulirao znanstvenu metodu

Question 2

prva znanstvena metoda

Answer 2

francis bacon; istinitosti svih ideja o svijetu prirode treba temeljito provjeriti
u knjizi Advancement of Learnning, 1605.

Question 3

prvo sveučilište u današnjem smislu riječi

Answer 3

Sveučilište u Bologni, 1088.

Question 4

povijest naziva za sveučilište

Answer 4

studium generale (+atribut) -> universitas (scholarum/magistrorum) -> universitas (14.st)

Question 5

4 fakulteta studium generalea

Answer 5

medicinski, pravni, teološki, filozofski

Question 6

kako je darvinizam utjecao na razvoj istraživanja

Answer 6

Pearsonov test korelacije (Podrijetlo vrsta)
početci istraživanja neverbalne komunikacije (Izražavanje osjećaja u životinja i čovjeka)

Question 7

izražavanje osjećaja u životinja i čovjeka

Answer 7

Charles Darwin, 1873.
početci istraživanja neverbalne komunikacije; ekspresije emocija su evolucijski naslijeđene od životinja zbog čega su biološki utemeljene, zbog čega su i univerzalne; istraživanje provedeno na ljudima svih dobi različitih kultura, psihičkim bolesnicima, majmunima i psima
- ljudi različitih rasa iz različitih djelova svijeta imali jednake ekspresije emocija pri djelovanju istog stimulansa
=> sreća se izražava zatezanjem kutova usana uz vedar pogled, bijes je jednako izražen kod svih promatranih skupina

Question 8

psihoanaliza, imena spomenutih ljudi

Answer 8

Sigmund Freud
Carl Hovland
Clark Hull
Palo Alto grupa

Question 9

zašto je psihoanaliza bila bitna za istraživanje?

Answer 9

začetci studije slučaja -> Freud godinama vodio dubinske intervjue s pacijentima, imao mali uzorak, ali zaključke koristio u liječenju

Question 10

znanstvenici kritičke (frankfurtske škole)

Answer 10

Max Horkheimer
Theodor Adorno
Leo Lowenthal
Herbert Marcuse
Erich Fromm
Walter Benjamin

Question 11

kritička škola danas

Answer 11

• bavi se problemima vlasništva i kontrole nad masovnim medijima
• Habermas; javna sfera, analiza i kapitalizacija društava u razvoju
• Latinska Amerika; analiza Patka Paške, suptilne teme imperijalizma prema zemljama trećeg svijeta, Forfman i Mattelart

Question 12

doprinos kritičke škole komunikologiji

Answer 12

pogled na komunikologiju: tko je vlasnik i tko kontrolira medije, propaganda i predrasude, istražuju načine na koje mediji pomažu otuđenju pojedinaca i komercijaliziraju pop. kulturu, centri moći koriste masovne medije kako bi kontrolirali društvo

Question 13

projekt autoritarne ličnosti

Answer 13

počelo kao studija o antisemitizmu s 500 dolara, na kraju zainteresirali Horkheinmera i Adorna pa dobili 40000 dolara godišnje
- razvoj e i f skale
- antisemitizam, etnocentrizam i fašizam su dijelovi strukture ličnosti koje su nazvali – autoritarnom

Question 14

autoritarna ličnost

Answer 14

Sanford, Levison i Frenkel-Brunsvik razvili pri istraživanju semitizma
- slaba i ovisna, ali želi održati red i zakon nametanjem kazni i morala, razmišlja u stereotipima i ima jake predrasude prema svima izvan svoj grupe
- dijelovi strukture su antisemitizam, etnocentrizam i fašizam
- Adorno – fenomen bicikliste – autoritarna ličnost ostaje ponizna prema jakima i moćnima (saginje se od struka nagore) i ponižava slabe i nemoćne (gura od struka nadolje).

Question 15

varijable (osobnosti) autoritarne ličnosti

Answer 15

a) Konvencionalizam. Kruto pristajanje uz konvencionalne vrijednosti srednje klase
b) Autoritarno potčinjavanje. Pokoran, nekritični stav prema idealiziranom autoritetu
c) Autoritarna agresija. Sklonost traženju ljudi koji narušavaju konvencionalne vrijednost
d) Anti-intracepcija. Suprotstavljanje subjektivnom, imaginativnom i milosrdnom; emotivna otupjelost
e) Praznovjerje i stereotipija. Vjerovanje u mistične determinante nečije sudbine
f) Moć i čvrstoća. Zaokupljenost dimenzijom dominacije-pokornosti, snage-slabosti, pretjerano isticanje snage
g) Destruktivnost i cinizam. Neprijateljstvo, ponižavanje ljudskosti
h) Projektivnost. Predrasuda da se u svijetu događaju razuzdane i opasne stvari
i) Seks. Pretjerano zanimanje za seksualne nastranosti

Question 16

teme koje su zanimale znanstvenike u SAD-u

Answer 16

1900 – UTJECAJ NA DRUŠTVO - moral, novine, javno mnijenje
1910 – DELIKVENCIJA, PEDAGOGIJA – obrazovanje, moral
1920 – ZLOČIN – kriminalci i kriminal, obrazovanje, novine
1930 – DJECA – ponašanje, cenzura, obrazovanje, utjecaj na društvo, utjecaj, pokretne slike, propaganda, javno mnijenje, radio, istraživanja
1940 – JAVNO MNIJENJE, ISTRAŽIVANJA/TEORIJE – propaganda, javno mnijenje, radio
(danas su se promijenili možda samo mediji koji su predmet istraživanja)

Question 17

prvi znanstvenici u SAD-u

Answer 17

– “Uvoz” znanstvenika iz Europe – 1930’
– Hitler, 2. svjetski rat
– Kurt Lewin (Sveučilište u Berlinu)
– Paul F. Lazarsfeld, Beč
– Cijela Frankfurtska škola

Question 18

razvoj čikaške škole

Answer 18

rockefeller financirao istraživanja komunikacije; intenzivnije se počinje razvijati 1920-ih i 1930-ih, naročito u SAD-u, a posebno u Chicagu - grad koji je intenzivno rastao prvenstveno imigracijom stanovništva, u njemu su živjele mnoge etničke skupine - zahvalno područje za socijalnu analizu (sociološki laboratorij)

Question 19

Karakteristike Čikaške škole

Answer 19

– Bliski odnosi s ispitanicima
– proučavali devijantne supkulture u Chicagu – bande, beskućnike, stanovnike geta, “taksi-plesačice”, …
– smatrali su da se društveni problemi mogu identificirati sociološkim istraživanjima – metode – proučavanje i dubinski intervjui, kvantitativni podaci

Question 20

Utjecaj Čikaške škole

Answer 20

– jača utjecaj društvenih znanosti u SAD-u
– empirijska istraživanja u društvenim znanostima
– teorijski koncepti koncentrirani na ljudsku komunikaciju
– utjecaj na daljnja istraživanja masovne komunikacije vezano uz utjecaj medija

Question 21

Začetnici čikaške škole

Answer 21

William I. Thomas
Robert Ezra Park
Ernest W. Burgess

Question 22

Herbert Blumer

Answer 22

istaživanje utjecaja filma; otkrio je da filmovi uče djecu o životu
– 1929.-1932 – utjecaj filmova na djecu i mlade; ima li negativnih učinaka – najveće istraživanje o učincima medijima ikad napravljeno
– u drugoj studiji “Filmovi i ponašanje” (1933), više od petsto stotina studenata i srednjoškolaca napisalo je autobiografije svojih filmskih iskustava
=> Rezultati su pokazali kako su filmovi imali veliki značaj na način igranja kod djece.

Question 23

Useljenički tisak i kontrola (1922.)

Answer 23

• Imigrantski tisak istovremeno ima ulogu očuvanja stranog jezik i sprječavanja da se raspadne na imigrantske dijalekte
• dvije glavne skupine: tisak kojeg su uspostavile grupe koje su činile većinu imigranata prije 1870., i tisak koji je uspostavljen od tada
• provincijski i kozmopolitski tisak

Question 24

obilježja provincijskog tiska

Answer 24

Provincijalcima su najprihvatljivije vijesti o ljudima koje poznaju ili o mjestima koja su im poznata. Većina provincijskih grupa govori dvama jezicma: amerikaniziranim dijalektom materinjeg jezika i književnim jezikom Crkve. Provincijski tisak je najčešće religiozni tisak, a interesi njihovih čitatelja sastoje od vremena i usjeva, a dolazak novina i povremeno pismo prijatelja uzbuđenje su tjedna. (Park, 1922., 135. – 144.)

Question 25

obilježja kozmopolitskog tiska

Answer 25

• glavni tisak migrantskih industrijskih radnika i grupa čiji je život najviše odvojen od američkog
• tisak ljudi koji žive u gradovima, ali u većoj ili manjoj izolaciji od američke zajednice
• Zločin i dramatična razdoblja života zamjenjuju osobne i religiozne vijest.
• Novine na jidišu i japanskom su najkarakterističnije za kozmopolitski tisak. (Park, 1922., 150.)

Question 26

kultivacijska teorija, tko je istraživao

Answer 26

George Gerbner

Question 27

dva efekta kultivacijske teorije

Answer 27

mainstreaming (ujednačavanje); Bez obzira odakle dolaziš, ako puno gledaš televiziju, tvoje misli postaju slične mislima drugih ljudi koji isto puno gledaju TV. Televizija nas sve “ujednačuje” u načinu razmišljanja. -> gledanje televizije može apsorbirati ili nadjačati razlike u perspektivama i ponašanju koje proizlaze iz društvenih, kulturnih i demografskih utjecaja. Ona predstavlja homogenizaciju različitih pogleda i konvergencije različitih gledatelja
resonance (rezonacija); Ako već misliš da je tvoj kvart opasan, a stalno gledaš emisije o kriminalu, tvoj strah će biti još veći jer ti televizija “potvrđuje” tvoje misli.

Question 28

što je kultivacijska teorija

Answer 28

• kultivacija znači oblikovanje; televizija oblikuje misli, mišljenje i ponašanje
• sugerira da izloženost medijima utječe na gledateljevu percepciju stvarnosti
• Televizija spaja ljude u standardizirane uloge i ponašanja; dakle, televizija funkcionira kao dio procesa enkulturacije.
• Gerbnerovo istraživanje usredotočilo se na veće značenje velike televizijske potrošnje umjesto na značenje određenih poruka

Question 29

aspekti u kojima izloženost medijima utječe na percepciju stvarnosti (kultivacijska teorija)

Answer 29

institucije
poruke
javnost

Question 30

George Gebner: tri dijela paradigme razumijevanja masovne komunikacije

Answer 30

analiza institucionalnih procesa
sustavi poruka - sadržaj
kultivacijske analize - teorija

Question 31

temeljna ideja kultivacijske teorije

Answer 31

stavovi i ponašnja onih koji provode više vremena s medijima, posebno televizijom, odražavaju ono što su vidjeli na televiziji, odnosno priče koje formulira neka kultura i mediji, postaju temelj te kulture

Question 32

Gebnerov profil nasilja

Answer 32

koncept koji reprezentira objektivan i smislen pokazatelj količine nasilja koje se pojavljuje u dramama na televiziji -> dobiveni postotak pojavljivanja nasilnih scena u pojedinom televizijskom programu u određenoj jedinici vremena te broj likova koji su sudjelovali u nasilnom događaju

Question 33

sindrom zla svijeta

Answer 33

ljudi koji gledaju puno televiziju doživljavaju svijet kao opasno i zastrašujuće mjesto, a ljudima koji su uplašeni se lakše vlada
- televizijsko nasilje utjecalo je na predodžbu javnosti o nasilju u njihovim životima i društvu, čineći ih više uplašenima i pomažući im da razviju sindrom zla svijeta

Question 34

odnos izloženosti lokalnim vijestima i straha od kriminala neovisan o stvarnim stopama lokalnog kriminala

Answer 34

• Gledanje televizijskih vijesti općenito je povezano s povećanom percepcijom rizika od kriminala na osobnoj i društvenoj razini sa pretjeranom percepcijom stope maloljetničkog kriminala te s pogrešnim uvjerenjima da je zatvorska kazna učinkovitija od rehabilitacije.
• Kombinirano gledanje lokalnih i nacionalnih vijesti predskazuje strah od kriminala te podršku smrtnoj kazni i posjedovanju oružja.
• Gledanje reality policijskih emisija stvara slične uzorke, uključujući ne samo velik strah od kriminala, nego i nižu razinu društvenog povjerenja i precjenjivanje ukupne stope kriminala. (Morgan i Shanahan 2010)