povijesni pregled istraživanja masovne komunikacije Flashcards
renesansa
gutenbergov stroj
francis bacon; prvi formulirao znanstvenu metodu
prva znanstvena metoda
francis bacon; istinitosti svih ideja o svijetu prirode treba temeljito provjeriti
u knjizi Advancement of Learnning, 1605.
prvo sveučilište u današnjem smislu riječi
Sveučilište u Bologni, 1088.
povijest naziva za sveučilište
studium generale (+atribut) -> universitas (scholarum/magistrorum) -> universitas (14.st)
4 fakulteta studium generalea
medicinski, pravni, teološki, filozofski
kako je darvinizam utjecao na razvoj istraživanja
Pearsonov test korelacije (Podrijetlo vrsta)
početci istraživanja neverbalne komunikacije (Izražavanje osjećaja u životinja i čovjeka)
izražavanje osjećaja u životinja i čovjeka
Charles Darwin, 1873.
početci istraživanja neverbalne komunikacije; ekspresije emocija su evolucijski naslijeđene od životinja zbog čega su biološki utemeljene, zbog čega su i univerzalne; istraživanje provedeno na ljudima svih dobi različitih kultura, psihičkim bolesnicima, majmunima i psima
- ljudi različitih rasa iz različitih djelova svijeta imali jednake ekspresije emocija pri djelovanju istog stimulansa
=> sreća se izražava zatezanjem kutova usana uz vedar pogled, bijes je jednako izražen kod svih promatranih skupina
psihoanaliza, imena spomenutih ljudi
Sigmund Freud
Carl Hovland
Clark Hull
Palo Alto grupa
zašto je psihoanaliza bila bitna za istraživanje?
začetci studije slučaja -> Freud godinama vodio dubinske intervjue s pacijentima, imao mali uzorak, ali zaključke koristio u liječenju
znanstvenici kritičke (frankfurtske škole)
Max Horkheimer
Theodor Adorno
Leo Lowenthal
Herbert Marcuse
Erich Fromm
Walter Benjamin
kritička škola danas
- bavi se problemima vlasništva i kontrole nad masovnim medijima
- Habermas; javna sfera, analiza i kapitalizacija društava u razvoju
- Latinska Amerika; analiza Patka Paške, suptilne teme imperijalizma prema zemljama trećeg svijeta, Forfman i Mattelart
doprinos kritičke škole komunikologiji
pogled na komunikologiju: tko je vlasnik i tko kontrolira medije, propaganda i predrasude, istražuju načine na koje mediji pomažu otuđenju pojedinaca i komercijaliziraju pop. kulturu, centri moći koriste masovne medije kako bi kontrolirali društvo
projekt autoritarne ličnosti
počelo kao studija o antisemitizmu s 500 dolara, na kraju zainteresirali Horkheinmera i Adorna pa dobili 40000 dolara godišnje
- razvoj e i f skale
- antisemitizam, etnocentrizam i fašizam su dijelovi strukture ličnosti koje su nazvali – autoritarnom
autoritarna ličnost
Sanford, Levison i Frenkel-Brunsvik razvili pri istraživanju semitizma
- slaba i ovisna, ali želi održati red i zakon nametanjem kazni i morala, razmišlja u stereotipima i ima jake predrasude prema svima izvan svoj grupe
- dijelovi strukture su antisemitizam, etnocentrizam i fašizam
- Adorno – fenomen bicikliste – autoritarna ličnost ostaje ponizna prema jakima i moćnima (saginje se od struka nagore) i ponižava slabe i nemoćne (gura od struka nadolje).
varijable (osobnosti) autoritarne ličnosti
a) Konvencionalizam. Kruto pristajanje uz konvencionalne vrijednosti srednje klase
b) Autoritarno potčinjavanje. Pokoran, nekritični stav prema idealiziranom autoritetu
c) Autoritarna agresija. Sklonost traženju ljudi koji narušavaju konvencionalne vrijednost
d) Anti-intracepcija. Suprotstavljanje subjektivnom, imaginativnom i milosrdnom; emotivna otupjelost
e) Praznovjerje i stereotipija. Vjerovanje u mistične determinante nečije sudbine
f) Moć i čvrstoća. Zaokupljenost dimenzijom dominacije-pokornosti, snage-slabosti, pretjerano isticanje snage
g) Destruktivnost i cinizam. Neprijateljstvo, ponižavanje ljudskosti
h) Projektivnost. Predrasuda da se u svijetu događaju razuzdane i opasne stvari
i) Seks. Pretjerano zanimanje za seksualne nastranosti
teme koje su zanimale znanstvenike u SAD-u
1900 – UTJECAJ NA DRUŠTVO - moral, novine, javno mnijenje
1910 – DELIKVENCIJA, PEDAGOGIJA – obrazovanje, moral
1920 – ZLOČIN – kriminalci i kriminal, obrazovanje, novine
1930 – DJECA – ponašanje, cenzura, obrazovanje, utjecaj na društvo, utjecaj, pokretne slike, propaganda, javno mnijenje, radio, istraživanja
1940 – JAVNO MNIJENJE, ISTRAŽIVANJA/TEORIJE – propaganda, javno mnijenje, radio
(danas su se promijenili možda samo mediji koji su predmet istraživanja)
prvi znanstvenici u SAD-u
– “Uvoz” znanstvenika iz Europe – 1930’
– Hitler, 2. svjetski rat
– Kurt Lewin (Sveučilište u Berlinu)
– Paul F. Lazarsfeld, Beč
– Cijela Frankfurtska škola
razvoj čikaške škole
rockefeller financirao istraživanja komunikacije; intenzivnije se počinje razvijati 1920-ih i 1930-ih, naročito u SAD-u, a posebno u Chicagu - grad koji je intenzivno rastao prvenstveno imigracijom stanovništva, u njemu su živjele mnoge etničke skupine - zahvalno područje za socijalnu analizu (sociološki laboratorij)
Karakteristike Čikaške škole
– Bliski odnosi s ispitanicima
– proučavali devijantne supkulture u Chicagu – bande, beskućnike, stanovnike geta, “taksi-plesačice”, …
– smatrali su da se društveni problemi mogu identificirati sociološkim istraživanjima – metode – proučavanje i dubinski intervjui, kvantitativni podaci
Utjecaj Čikaške škole
– jača utjecaj društvenih znanosti u SAD-u
– empirijska istraživanja u društvenim znanostima
– teorijski koncepti koncentrirani na ljudsku komunikaciju
– utjecaj na daljnja istraživanja masovne komunikacije vezano uz utjecaj medija
Začetnici čikaške škole
William I. Thomas
Robert Ezra Park
Ernest W. Burgess
Herbert Blumer
istaživanje utjecaja filma; otkrio je da filmovi uče djecu o životu
– 1929.-1932 – utjecaj filmova na djecu i mlade; ima li negativnih učinaka – najveće istraživanje o učincima medijima ikad napravljeno
– u drugoj studiji “Filmovi i ponašanje” (1933), više od petsto stotina studenata i srednjoškolaca napisalo je autobiografije svojih filmskih iskustava
=> Rezultati su pokazali kako su filmovi imali veliki značaj na način igranja kod djece.
Useljenički tisak i kontrola (1922.)
- Imigrantski tisak istovremeno ima ulogu očuvanja stranog jezik i sprječavanja da se raspadne na imigrantske dijalekte
- dvije glavne skupine: tisak kojeg su uspostavile grupe koje su činile većinu imigranata prije 1870., i tisak koji je uspostavljen od tada
- provincijski i kozmopolitski tisak
obilježja provincijskog tiska
Provincijalcima su najprihvatljivije vijesti o ljudima koje poznaju ili o mjestima koja su im poznata. Većina provincijskih grupa govori dvama jezicma: amerikaniziranim dijalektom materinjeg jezika i književnim jezikom Crkve. Provincijski tisak je najčešće religiozni tisak, a interesi njihovih čitatelja sastoje od vremena i usjeva, a dolazak novina i povremeno pismo prijatelja uzbuđenje su tjedna. (Park, 1922., 135. – 144.)
