Brainscape's Knowledge GenomeTM


Top Flashcards (Certified)
All Flashcards

kemija > sve2 > Flashcards

sve2 Flashcards

1
Q
A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q
A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q
A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

avogadrova konstanta

A

6,022*10 na 23 mol-1

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

opca plinska konst

A

8,314 m3 Pa / mol K

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

mol je

A

kolicina tvari koja sadrzava točno 6,022*10 na 23 istovjetnih jedinica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

1m =

A

10 dm 100cm 1000mm

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

kemija je

A

znanost koja proučava i klasificira tvari i njihova svojstva, promjene tvari usljed kemijskih reakcija i fizikalnih promjena i energije povezane

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

klasifikacija tvari

A

tvar - čiste tvari - elementarn tvari i kem
spojevi
- smjese - homogene i heterogene

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

fizikalna obiljezja

A

tvar pokazuje sama bez interakcije s drugim tvarima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

kemijska obiljezja

A

tvar pokazuje interakcijom s drugim tvarima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

temperatura

A

fizikalna veličina koja određuje toplinsko stanje i sposobnost tvari da izmjenjue toplinu s okolinom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

tlak

A

fizikalna veličina koja opisuje djelovanje sile na površinu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

vrelište tvari

A

temperatura tvari pri kojoj joj je tlak izjednačen atmosferskom tlaku

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

energija

A

sposobnost nekog sustava da obavi mehanički rad/daje toplinu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

vrste energije

A

potrncijalna - pohranjena E
kineticka- E uzrokovana kretanjem

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

zakoni energije

A
  • E se nemože niti stvoriti niti uništiti nego samo preoblikovati u drugi oblik
  • niže energetsko stanje je stabilnije jer ima manju Epot
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

makrsokopska svojstva

A

vidljiva golim okom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

mikroskopska svojstva

A

vidljiva pod mikroskopom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

modeli

A

poveznica makroskopskih i mikroskopskih svostva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

molekulska formula

A

prikazuje stvarnu vrstu i broj atoma

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

empirijska formula

A

prikazuje najjednostavniji omjer broja atoma u tvari

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

strukturna formula

A

prikazuje broj atoma i veze među njima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

ionski spojevi

A

najmanji brojčani omjer kationa i aniona

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

kemijski jezik

A
  • kem simboli
  • kem formule
  • kem jednadzbe
  • nomenklatura
  • agregacijska stanja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

tvar

A

pojavni vid materije koji ima masu i volumen

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

kem element

A

skup svih istovrsnih atoma u prirodi sa istim brojem protona u jezgri

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

čiste tvari

A

tvari točno određenog i stalnog kemijskog sastava i konstantnih fizikalnih i kemijskih svojstva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

elementarne tvari

A

tvari koje se sastoje od samo jedne vrste atoma

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

oblici elementarnih tvari

A

samostalni ioni - plemeniti plinovi
velike strukture - ugljik, bakar, aluminij
molekule - S8, P4, Cl2…

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

kemijski spojevi

A

sastoje se od 2 ili više raznovrsnih atoma povezanih kemijskom vezom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

smjese

A

tvari promjenjivog kemijskog sastava, sastoje se od 2 ili više vrsta tvari koje su izmješane

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

homogene i heterogene smjese

A

homogene - sastojci se nemogu raspoznati
golim okom
heterogene - sastojci se mogu raspoznati
golim okom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

disperzni sustav

A

smjesa u kojoj je jedna tvar raspršena u drugoj tvari

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

disperzno sredstvo i faza

A

DS - tvar u suvišku
DF - tvar u manjku

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

prave otopine, suspenzije, koloidi

A

prave o - nevidljive čestice otopljenih tvari
suspenzije - relativno velike, vidljive čestice
disperzne faze
koloidi - nešto izmedu tog dvoje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

osnovne karakteristike smjesa

A
  • sastav je varijabilan
  • svaka tvar u smjesi zadržava svoje
    karakteristike
  • svojstva smjese ovise o tvarima i njihovoj
    količini
  • pojedine sastojke možemo odvoijiti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
38
Q

rastavljanje heterogenih smjesa

A

sedimentacija, dekantiranje, centrifugiranje, filtriranje, sublimacija, dijaliza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
39
Q

sedimentiranje

A

odvajanje smjese gdje suspendirana tvar ima veću masu od tekućine i taloži na dnu smjese

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
40
Q

dekantiranje

A

odlijevanja tekućine iznad taloga

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
41
Q

centrifugiranje

A

sedimentacija pod utjecajem centrifugalne sile

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
42
Q

filtriranje

A

odljevanje čvrste tvari pomoću filter papira

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
43
Q

sublimacija

A

prijelaz iz tvari iz (s) u (g) stanje, odjeljivanje tvari koja sublimira od tvari koja ne sublimira

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
44
Q

dijaliza

A

odvajanje topljivih tvari iz koloidnih otopina uz pomoć polupropusne
membrane

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
45
Q

rastavljanje homogenih smjesa

A

destilacija, ekstrakcija, kromatografija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
46
Q

destilacija

A

postupak prevođenja (l) u (g) i kondenzacija (g) u (l), temelji se na razlici u T vrelišta komponenata - prvo isparava tvar koja ima nižu Tv
, (hlapljivija), a potom tvar s višom Tv
(manje hlapljiva)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
47
Q

ekstrakcija

A

izdvajanje tvari iz homogenih smjesa na osnovi njene različite topljivosti u
različitim otapalima koja se međusobno ne miješaju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
48
Q

kromatografija

A

temelji se na različitim afinitetima komponenata smjese prema pokretnoj i nepokretnoj fazi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
49
Q

eksperiment otkrica naboja elektrona

A

Millikanov eksperiment s kapljicama ulja proučavao je naboj na kapljicama ulja u električnom polju. Kapljice su ionizirane X-zrakama, što je uzrokovalo da na njih stignu ioni i elektroni te postanu nabijene. Električno polje između ploča kondenzatora djelovalo je na kapljice i usporavalo ih. Kada su kapljice došle u stanje mirovanja, gravitacija i električna sila bile su u ravnoteži.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
50
Q

atom i građa

A

osnovna gradivna jedinica
graden od protona,neutrona,elektrona

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
51
Q

zakoni kemijskog spajanja po masi

A
  1. zakon o očuvanju mase
    2.zakon stalnih omjera masa
    3.zakon umnoženih omjera masa
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
52
Q

zakon o očuvanju mase

A

ukupna m svih tvari koje ulaze u kemijsku reakciju jednaka je ukupnoj m tvari
koja/e nastaju tom reakcijom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
53
Q

zakon stalnih omjera masa

A

određeni kemijski spoj uvijek sadrži iste kemijske elemente spojene u stalnom omjeru njihovih m

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
54
Q

zakon umnoženih omjera masa

A

kada dva elementa tvore više kemijskih spojeva, stoje u omjeru malih cijelih brojeva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
55
Q

postulati daltonove atomske teorije

A
  1. tvari se sastoje od atoma, vrlo malih, nevidljivih čestica
  2. atome jednog elementa ne može se stvoriti, uništiti, rastaviti na manje dijelove ili pretvoriti
    u atome drugih elemenata
  3. svi atomi nekog elementa su identični po veličini, m i ostalim svojstvima i razlikuju se od
    atoma bilo kojeg drugog elementa
  4. kemijski spojevi nastaju spajanjem atoma različitih elemenata u jednostavnim cjelobrojnim
    omjerima
  5. u kemijskim reakcijama se atomi spajaju, razdvajaju ili preuređuju
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
56
Q

izotopi

A

atomi istog elementra različitog broja neutrona tj različite mase

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
57
Q

izobari

A

isti maseni broj ali različit element i protonski broj

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
58
Q

rutherfordov model atoma

A

mala jezgra koja je pozitivno nabijena a oko nje velikom brzinom lete elektroni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
59
Q

protonski broj

A

broj protona i neutrona

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
60
Q

nukleinski broj

A

zbroj protona i neutrona

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
61
Q

atomska masa

A

broj subatomskih čestica u atomu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
62
Q

relativna atomska masa (Ar)

A

prosječna masa svih prirodnih izotopa tog elementa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
63
Q

skupine i periode

A

skupine - okomito
periode - vodoravno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
64
Q

alkalijski metali

A

1 skupina bez H, jednovalentni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
65
Q

zemnoalkalijski metali

A

2 skupina, dvovalenti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
66
Q

halogeni elementi

A

17 skupina, 1 valentni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
67
Q

zakon periodičnosti

A

kemijska i fizikalna svojstva elemenata periodična su funkcija njihovih atomskih brojeva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
68
Q

plemeniti plinovi

A

18 skupina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
69
Q

valencije 13, 14, 15, 16 skupine

70
Q

visokoenergetsko i niskoenergetsko zračenje

A

visokoenergetsko -visoke ν, kraće λ
niskoenergetsko -niske ν, duže λ

71
Q

amplituda

A

mjera jakosti električnih i magnetskih polja vala

72
Q

svjetlost (VIS)

A

vrsta elektromagnetskog zračenja u obliku valova

73
Q

mehanički valovi

A

periodična oscilacija koja nosi E kroz prostor

74
Q

refleksija

A

promjena smjera kretanja vala svjetlosti nakon odbijanja od površine

75
Q

refrakcija

A

promjena smjera kretanja vala koja se događa kada val svjetlosti putuje iz jednog sredstva u drugi zbog promjene brzine

76
Q

difrakcija

A

savijanje vala svjetlosti oko prepreka i otvora

77
Q

interferencija

A

međudjelovanje 2 ili više svjetlosna vala koji istodobno prolaze isti prostor

78
Q

konstruktivna i destruktivna interferencija

A

konstruktivna - pojačanje valova
destruktivna - prigušenje valova

79
Q

vrste EMZ

A

radiovalovi, mikrovalovi, IR, VIS, UV, X zrake, gama ( γ ) zrake

80
Q

valna duljina

A

udaljenost između 2 uzastopna vrha vala

81
Q

frekvencija

A

broj valova u sekundi

82
Q

elektromagnetski spektar

A

različite vrste emz i njihove energije

83
Q

bijela svjetlost

A

kontinuirani niz sivih boja

84
Q

duga nastaje

A

refrakcijom bijele (VIS) svjetlosti

85
Q

međudjelovanje emz i tvari

A

određuje kako vidimo svijet

86
Q

vrste međudjelovanja tvari i emz

A

transmicija, refrakcija, refleksija, difrakcija, emisija, absorpcija, raspršenje

87
Q

ljuske

A

određene energetske razine gdje se nalaze elektroni, od 1 do 7

88
Q

bohrovi postulati

A
  1. elektron ne može kružiti po bilo kojim već samo po određenim putanjama i ne emitira energiju
  2. apsorpcija ili emisija E zbivaju se samo prilikom samo prilikom prijelaza elektrona s jedne dopuštene putanje na drugu
  3. mogući su skokovi elektrona na bilo koji E nivo
89
Q

pobuđeno stanje

A

kada atom absorbira energiju elektrona prelazi u viši E nivo a kad prelazi u niži E nivo emitira svjetlost

90
Q

atomska orbitala

A

pretpostavka gdje se elektron vjerovatno nalazi

91
Q

glavni kvantni broj (n)

A

definira ljusku i određuje E nivo

92
Q

orbitalni kvantni broj (I)

A

definira podljusku i određuje oblik orbitale

93
Q

magnetni kvantni broj (mi)

A

određuje orjentaciju orbitale

94
Q

spinski kvantni broj (ms)

A

vrtnja elektrona oko svoje osi

95
Q

elektronska konfiguracija

A

prikaz rasporeda elektrona po ljuskama i orbitalama

96
Q

podljukse

A

s, p, d, f

97
Q

paulijev princip isključenja

A

u svakoj orbitali se mogu nalaziti po 2 elektrona suprotnog spina

98
Q

veličine iona

A

anion > atom > kation

99
Q

tko je elektronegativniji
O - 3.44
H - 2.20

A

O jer privlači više elektronskih parova iz veze sa H

100
Q

eksperiment otkrića elektrona

A

u staklenu cijev sa vrlo niskim p i na krajevima postavljenim metalnim pločama kao izvorima naboja i flourescentnim zaslonom primjenjen je visok naboj, tada nastaju nevidljive zrake koje kada padnu na flourescentni materijal stvore svjetleću točku
DODATAK MAGNETSKOG POLJA - zraka ce malo skrenut
DODATAK ELEKTRIČNOG POLJA - naboj okreće strane

101
Q

kemijska reakcija

A

promjena kemijskih i fizikalnih svojstva tvari

102
Q

zapazanja koja ukazuju na kemijsku promjenu tvari

A

promjena boje
nastajanje mjehurića
nastajanje taloga
promjena temperature

103
Q

dodatne informacije u jednadzbama kemijskih reakcija

A

agregatno stanje
reakcijski uvjeti (katalizatir, tlak, temp)

104
Q

jednadzbe kem reakcija u ionskom stanju

A

sve ionske tvari u H2O disociraju a neke kovalentne ioniziraju

105
Q

ispravni prikaz kemijske reakcije mora prikazati

A

materijalnu bilancu
bilancu naboja
bilancu oksidacijskih brojeva

106
Q

klasifikacija jednadžbi

A

vrsta reakcije
- analiza AB–>A + B
- sinteza A + B –> AB
gubitak i primitak elektrona
stupanj ravnoteze
promjena energije

107
Q

metali imaju jaka _____ sredstva
nemetali imaju jaka _______ sredstva

A

redukcijska
oksidacijska

108
Q

oksidacija i redukcija

A

oksidacija je gubitak elektrona a redukcija prima elektrona

109
Q

arrheniusova teorija

A

kiseline - tvari koje u otopini povećavaju koncentraciju H+ iona
baze - tvari koje u otopini povećavaju koncentraciju OH- iona

110
Q

Brønsted-Lowryjeva teorija

A

Kiselina - proton donor
- H+ sa kiseline prelazi na H2O i
nastaje H+/H3O+

baza - proton akceptor
- H+ prelazi sa H2O na bazu i nastaje
OH-

111
Q

konjugirani parovi

A

kiselina otpustanjem protona postaje konjugirana baza

baza primanjem protona postaje konjugirana kiselina

112
Q

amofertne tvari

A

djeluju i kao kiseline i kao baze

113
Q

čime je određena jakost kiselina i baza

A

određena je količinom nastalih H+ koji nastaju redukcijom kiseline ili OH- iona koji nastaju redukcijom baze

114
Q

konstanta ionizacije i o čemu ovisi

A

mjerilo jakosti neke kiseline ili baze

ovisi o T

115
Q

položaj ravnoteže

A

veća K - ravnoteža je pomaknuta prema
produktu i kiselina/baza je jača
manja K - ravnoteža je pomaknuta prema
reaktantima i kiselina/baza je
slabija

116
Q

ionski produkt vode

A

Umnožak koncentracija H+ i OH− iona u vodi

Kw=10 na –14 mol2 dm–6

117
Q

veza Ka i Kb

A

jakost kiseline obrnuto je proporcionalna jakosti njene konjugirane baze

118
Q

pKa , pKb ?

A

-log Ka
-logKb

119
Q

pKa+pKb

120
Q

Ka * Kb

121
Q

pH

A

negativni logaritam brojčane vrijednosti množinske koncentracije vodikovih iona

-log(H+)

122
Q

pOH

A

negativni logaritam brojčane vrijednosti množinske koncentracije OH-

-log (OH-)

123
Q

pH indikatori

A

slabe organske kiseline/baze koje mjenjaju boju kao posljedica promjene ionizacijskog stanja

124
Q

metiloranž

A

u kiseloj otopini - crven
u lužnatoj otopini - žut

125
Q

fenoftalein

A

u kiselini - bezbojan
u lužini - ljubičasti

126
Q

lakmus papir

A

u kiselini - crven
u lužini - plav

127
Q

temeljno svojstvo pufera

A

opiranje promjeni pH pri dodatku kiseline/baze

128
Q

lewisova teorija

A

kiselina - elektron akceptor
baza - elektron donor

129
Q

puferi

A

smjese slabih kiselina i njezinih konjugiranih baza

smjese slabih baza i njezinih konjugiranih kiselina

130
Q

računanje pH pufera / henderson-hasselbachova jednadžba

A

KISELI :
pH = pKa + log { c(sol) / c(kis) }

BAZIČNI :
pOH = pKb + log { c(sol) / c(baza) }

131
Q

slabe kiseline
jake kiseline

A

slabe - sadrže H i C
jake - H je na prvom mjestu

132
Q

slabe baze
jake baze

A

slabe - NH3
jake - sve ostale

133
Q

u jednadžbi hidrolizacije hidrolizira se

A

SAMO slaba baza/kiselina

134
Q

svojstva koja razlikuju (g) od (l) / (s)

A

značajno mjenjaju volumen promjenom tlaka i temperature te slobodno teku (niska viskoznost)
većina ima malu gustoću
vrlo mješljivi

135
Q

udaljenost molekula

A

vrlo udaljene

136
Q

formula za tlak

A

p = F (sila) /A (površina)

137
Q

implozija

A

kada je unutarnji tlak tijela manji od vanjskog tlaka

138
Q

sudari čestica pri visokom i niskom p

A

visoki - česti sudari
niski - rijetki sudari

139
Q

barometar

A

sprava za mjerenje atmosferskog tlaka

140
Q

kako funkcionira barometar

A

staklena cijev zatvorena je na jednom kraju a na drugoe je uronjena u nehlapljivu tekućinu. Ta tekućina se uvlači u cijev prema gore koliko može

141
Q

jednadžba hidrostatskog tlaka

A

p = ρ * g * h

142
Q

tlak se moze mjeriti

A

bilokojom tekućinom osim H2O

143
Q

manometar

A

mjerenje tlaka nekog plina u spremniku

144
Q

kako funkcionira manometar

A

cijev u obliku slova U sa nehlapljivom tekućinom te je 1 krajspojen za spremnik a drugi zatvoren ili otvoren prema atmosferi

145
Q

plin je

A

stanje gdje čestice se slobodno gibaju i u potpunosti ispunjavaju prostor

146
Q

priroda plina

A

nemaju svoj oblik niti volumen
niska viskoznost
mjenjaju svoj V promjenom p/T
male ρ
mješljivi

147
Q

ponašanje plina ovisi o

A

tlaku, volumenu, temperaturi, množini

148
Q

plinski zakoni

A

Boyle - Mariotteov
Charlesov
Gay - Lussacov
Avogadrov

149
Q

Boyle - Mariotteov zakon

A

volumen plina na konstantnoj temperaturi obrnuto je proporcionalan tlaku

npr uzimanje krvi

150
Q

Charlesov zakon

A

volumen plina sa konstantnim tlaku je proporcionalan temperaturi na kelvinovoj skali

npr igračke na napuhavanje

151
Q

Gay - lussacov zakon

A

tlak plina konstantnog volumena je proporcionalan tempersturi na kelvinovoj skali

npr. ekspres lonac

152
Q

avogadrov zakon

A

jednaki volumeni bilo kojih plinova, pri istoj temperaturi i tlaku sadrže isti broj čestica

1 mol = 22,4 dm3

153
Q

jednadžba stanja idealnog plina

154
Q

3 dinamicka aspekta

A
  1. kemijska kinetika - brzina odvijanja reakcije
  2. kemijska ravnoteža - ravnotežamkemijske i napredne reakcije
  3. termokemija - zašto dolazi do reakcije i kako ih iskoristiti
155
Q

teorija sudara

A

čestice međusobno reagiraju samo ako dođu u kontakt

156
Q

kemijska kinetika

A

daje kvantitativan opis kemijske reakcije

157
Q

sto objasnjava teorija sudara

A

zašto se reakcije događaju različitim brzinama i ispituje utjecaje na brzinu

158
Q

o čemu ovisi brzina reakcije

A

o učestalosti sudara

159
Q

Ea i Eprag

A

Ea - energija aktivacije, dovoljna E za prelazag E barijere

Eprag - min E za pokretanje reakcije

160
Q

postulati teorije sudara

A
  • za odvijanje reakcije potreban je sudar čestica
  • reagirajuče čestice moraju se sudariti s pravilnom orjentacijom koja odgovara odvijanju reakcije
    direktni s - viša energija
    indirektni s - niža energija
  • reagirajuće čestice moraju se sudariti s dovoljno energije koja omogućava kidanje starih veza i nastajanje novih tvari i veza
161
Q

brzina kemijske reakcije

A

opisuje napredovanje reakcije sukladno s vremenom te ovisi o broju sudara čestica

162
Q

doseg reakcije

A

pokazuje koliko je reakcija nepredovala

163
Q

zakon brzine reakcije

A

brzina je proporcionalna množinskoj koncentraciji reagirajućih tvari

164
Q

početna brzina kemijske reakcije

A

Najveća brzina jer su koncentracije reaktanata tada najveće

165
Q

trenutna brzina reakcije

A

brzina u nekom određenom trenutku

166
Q

kako mjerimo trenutnu brzinu

A
  • u vrlo vrlo malim vremenskim intervalima
  • napravimo graf reakcije i povučemo tangentu na točki krivulje
167
Q

prosječna brzina kemijske reakcije

A

ovisi o prirastu koncentracije reaktanata / produkata u odabranom vremenskom intervalu

168
Q

konduktometrijske metode

A

brzine se mogu mjeriti promjenama vodljivosti topline

169
Q

prerano i prekasno očitavanje test trake urina

A

prerano - dolazi do lažno negativnog rezultata zbog manje koncentracije Glc u urinu
prekasno - lažno pozitivan rezultat zbog veće oksidacije I-

170
Q

katalizatori , enzimi, inhibitori

A

katalizatori - povećavaju brzinu reakcije smanjenjem Ea
enzimi - prirodni katalizatori
inhibitori - smanjuju brzinu reakcije povećanjem brzine reakcije

171
Q

entaplija i njena formula

A

termodinamička funkcija stanja uvedena kako bi se pojednostavila analiza prijenosa energije u sustavima koji uključuju izmjenu topline (Q) pri konstantnom tlaku (p).

H= E + p*V

kemija (10 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions