Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Fiziologija bilja > st stijenka > Flashcards

st stijenka Flashcards

1
Q

uloge stijenke

A

volumeni i oblik - protoplasti okrugli
čvrstoća - skelet, omogućava turgor i rast u visinu
povezivanje - središnja lamela
difuzijska barijera - ne propušta velike mol
sprječava invaziju patogena -

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

kako stijenka određuje brzinu i smjer rasta st

A

raspored celuloznih mikrofibrila primarne st stijenke - okomito na rast stanice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

stijenka u listovima Zinnia-e

A

spužvasti parenhim, tanke stijenke, minimalan kontakt sa susjednim stanicama, velika površina za izmjenu plinova

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

razgranate dlake

A

modificirane epidermalne st, prijenos i primanje meh podražaja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

epidermalne st kod zijevalice

A

rflektiraju svj i privlače oprašivaće - u obliku papile

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

što su traheje

A

strukture kroz koje se provodi voda + otopljene tvari iz korijena do ostalih dijelova

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

kako nastaju traheje

A

protoplast se razradi da bi imala funkciju cjevčice uz što manji otpor

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

kako je građena stijenka kod traheja

A

zadebljana sek stijenka jer se umeču elementi koji daju čvrstoću i sprječava kolaps ako dođe do neg tlaka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

što su puči

A

zadebljanja stijenki koji omogućuju biljci disanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

navedi dva tipa puči i nacrtaj

A

graminejski tip - oblik bučica s proširenim krajevima
helleborus - zapornice bubrežastog oblika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

kad nastaje prim stijenka

A

tijekom stanične diobe, rastom st se i ona povećava

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

kad nastaje sekundarna stijenka

A

tijekom diferencijacije stanice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

građa primarne

A

celulozne mirkofibril uklopljene u matriks koji se sastoji od hemiceluloze, pektina i strukturnih proteina (ima i nekih koji imaju enzimatsku ulogu)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

postotci primarne kod dvosupnica

A

25-30 celuloza
15-25 hemiceluloza
35 pektin
5-10 proteini

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

postotci kod jednosupnice

A

60-70 hemic
20-25 cel
10 pek

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

gdje se nalazi voda u prim stijenci

A

najviše u matriksu 75-80 posto, celulozne mikrofibrile isključuju vodu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

što su glikani

A

polimeri koji sadrže šećere

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

kako nazivamo polisaharide pr. ksiloglukan, glukuronoarabioksilan

A

prema osnovnom šećeru ili šećerima koji ga grade
okosnica od glukoze na koji su vezani ksiloze
okosnica od ksiloze na koji su vezani glukuronska kis i arabinoza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

uloga celuloznih mikrofibrila

A

osiguravaju čvrstoću

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

građa cel mikrofibrila

A

linearni lanci glukoze povezani beta 1 4 –> jako pravilni a ima kristalinična područja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

zašto cel mikrofirili maksimalno isključuju vodu

A

doprinosi postojanosti jer ako nema vode nemogućenzimatski napad koji narušava strukturu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

što je hemiceluloza

A

heterogena smesa neutr i kis polisaharida - heksoze, pentoze, uronske kiseline i deoksi šećeri

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

uloga hemiceluloze

A

elastičnost

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

kako j epovezana hemicel sa cel mikrofibrilima

A

poprečno u mrežu ili ih obavija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

novi naziv za hemicelulozu

A

cross linking glycans

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

što je pektin

A

smjesa razgranatih, heterogenih i visokohidriranih polisah

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

sastav pektina

A

kiseli šećer (galakturonska kis)
neut šećer - ramnoza, galaktoza i arabinoza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

kako se mogu ekstrahirati tvari iz pektina

A

pomoću helatora kalcija
amonijev oksalat, edta, egta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

kako su povezane mol pektina

A

nabijena karboksilna skupina susjednih mol pektina povezane ionima kancija –> stvara jakooo hidratizirani gel

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

uloge pektina

A

poroznost stijenke, mol za prepoznavanje biljne stanice od stranih organizama i vezanje enzima pa ograničava aktivnost enzima na tijenku

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

kako je građena središnja lamela

A

veliki udio mol pektina sa kalcijevim mostovima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

uloga proteina

A

strukturna - meh čvrstoća i povezivanje komponenti
enzimska-reakcije formiranja st stijenke i cijepanje strukt elemenata - zrioba, opadanje lišća

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

kako se dijele proteini

A

prema prevladavajućoj ak
hidroksiproli-hrgp
glic-grp
prolin-prp

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

koja vrsta prot je glikozilirana

A

oni koji su bogati arabinogalaktanom agp

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

koji su najbolje istraženi hrgp

A

ekstenzini

36
Q

građa ekstenzina

A

mol štapićastog oblika
od ponavljajući sekvenci: ser-(hyp)4 i tyr-lys-tyr

37
Q

što je kaloza i građa

A

linearni polisaharid - od glukoznih jedinica povezanih beta 1-3

38
Q

gdje se sintetizira kaloza

A

na plazm mem i ulaže se između mem i stijenke

39
Q

kad je prisutna kaloza

A

u fazama rasta i diferencijacije

40
Q

što se sve sintetizira u em

A

celuloza, kaloza

41
Q

šta se sintetizira u golgijevom aparati

A

pektin, hemiceluloza, hrgp, agp, modificirani glikoproteini

42
Q

što se sintetizira na rER

A

protini st mem - hrgp, arg, itd, enzimi

43
Q

kako se dopremaju iz g.a u stijenku

A

vezikule se fuzioniraju sa plazmatskom mebrnaom

44
Q

kako se polisah slažu u organiziranije strukture

A

spontana agregacija ili enzimski podpomognuto - ksiloglukan endotransglukozidaza - cijap i povezuje ksiloglukan

45
Q

što su terminalni kompleksi ili rozete

A

visokoorganizirani proteinski kompleksi u mem –> ceuoza sintaza - beta 1-4 glukane

46
Q

opiši sintezu glukanskih lanaca

A

u mem ubačena rozeta ili cenuloza sintaza, na nju se veže saharoza sintaza koja koristi udp za razgradnju saharoze na fruktozu i udp-glukoz, udp glukozu koristi celuloza sintaza koja cijepa vezu glukoza udp- udp ide natrag saharoza sintazi a glukoza u lance

47
Q

veza mikrofibrila i receptora u mem i mikrotubula

A

prijenos signala

48
Q

dodatna građa sek stijenke

A

dodatne cel mikrofibrile koje su pravilo orijentirani, proteini, aromatske tvari - višeslojna, manje pektina i vode

49
Q

karakteristike sek stijenke

A

nepermeabilna i nefleksibilna

50
Q

što je lignin

A

heterogeni aromatski polimer

51
Q

gdje se nalazi lignin

A

u prostorima između drugih sastojaka

52
Q

kako i za šta je vezan lignin

A

kov vezama za celulozu, hemicelulozu i proteine

53
Q

uloga lignina

A

nepropusnost za vodu, čvrstoća, meh barijera za patogene

54
Q

koji su lingninski monoemri

A

p-kumarilni alkohol, koniferilni alkohol, sinapilni alkohol

55
Q

kako se sintetiziraju ligninski monomeri

A

iz phe, preko derivata cimetne kiseline

56
Q

gdje se sintetiziraju ligninski monomeri

A

citosol

57
Q

koja je uloga peroksidaze i laktaze u biosintezi lignina

A

oksidativna aktivacija pekursora pa nastaju slobodni radikali

58
Q

kako se slažu slobodni radikali u sintezi lignina

A

nasumična pol

59
Q

u kojim tkivima možemo naći suberin

A

vanjska stijenka podzemnih dijelova-gomolj
endoderma korijena - casparyjeva pruga
drvenaste biljke - plut
površina ozljeđenih st
zona apscizije listova
st žilnog ovoja

60
Q

koja je uloga suberina

A

čvrstoća, ograničavanje nekontoliranog gubitka vode, zaštita od patogena

61
Q

koje su dvije domene suberina

A

polialifatska ili hidrofobna
poliaromatska - hidrofilna, polifenolna

62
Q

što spada pod polialifatsku domenu

A

dugolanc m.k, alk, hidroksimasne kis i dikarmoksilne kis

63
Q

što spada pod poliaromatku domenu

A

derivati hidroksicimetne kis

64
Q

kako su domene spojene u suberinu

A

naizmjenični slojevi
plialifatska - između mem i stijenke
poliaromatska u primarnoj stijeci

65
Q

kako detektirati suberin i kako to funkcionira

A

bojama sudan iii i iv koja se veže za lipofilnu/hidrofobnu domenu

66
Q

kod koje vrste biljaka nalazimo kutikulu

A

zejastih biljaka

67
Q

što prekriva kutikula

A

površinu stijenke epidermalnih stanica koja graniči s atmosferom

68
Q

građa kutikule

A

višeslojna
kutin-glavna komponenta i površinski/epikutikularni vosak
sastav varijabilan

69
Q

što je kutin

A

polimer od velikog broja hidroksimasnih kis (16-18 c atoma) povezanih esterskim vezama

70
Q

koja je uloga kutikule

A

zadržavanje vode i zaštita od bakterija i gljivica

71
Q

sprječava li kutikula transpiraciju

A

ne u potpunnosti

72
Q

o čemu ovisi debljina kutikule

A

o okolišnim čimbenicima

73
Q

opiši biosintezu kutina

A

sinteza monomera kutina iz acil koA oksidazama u er-u
transport monomera do mem
oslobađanje monomera
sinteza estera uz acil transferaze

74
Q

jel se kutin nalazi u svim biljkama

A

da

75
Q

uloga kutina

A

smanjenje gubitka vode iako ima velike pore
pridonosi čvrstoći - neelastičan
zaštita od patogena

76
Q

što su kutinaze

A

enzimi koji hidroliziraju esterske veze u kutinu - oslobađaju ih neki patogeni

77
Q

što su epikutikularni voskovi

A

sloj nehlap lipida na površini

78
Q

sastav epikut voskova

A

smjesa ekstremno hidrofobnih dugolačanih lipida - dugolanč nerazg alkana, alkohola, aldehida, ketona estera, slobodne m.k.

79
Q

uloga epikut voskova

A

smanjenje gubitka voderefleksija svjetlosti - često kristaliziraju

80
Q

gdje se odvija biosin voskova

A

u epiderm st - er –> monomeri se sint iz c16 i c18 m.k. na kompleksu elongaze

81
Q

kako se monomeri kutina i voskova prenose do površine

A

od er-a do mem - vezikule
flipaza - od mem do matriksa st stijenke
proteini za prijenos lipida - do površine gdje se slažu u voskove

82
Q

koje sek stijenke služe kao pričuvne tvari

A

kotiledona i endosperma sjemenki

83
Q

posebnosti pričuvnih sek stijenki

A

malo celuloze, prevladavaju necel polisah koji su normalni u prim

84
Q

uloge pričuvne sek stijenke

A

meh zaštita embrija - debele i čvrste
sprječavanje prekida dormancije
prehrana - ugljikohidrati se razgrađuju za vrijeme klijanja

85
Q

što se razgrađuje pri zrioi plodova

A

nezreli tvrdi, zre mekani
potpuna razgradnja stijenke ili samo središnje lamene

86
Q

opiši napad patogena na biljku

A

enzimi gljiva razgrađuju stijenku
oligomerni komponenti poreću signalni put da se stvore enzimi specifični za razgradnju stijenke gljive - hitinaze i glukanaze
lokalizacija infekcije-ne širi se

87
Q

upotreba kod ljudi stijenke

A

papir, pamuk, lan, konoplja, drveni ugljen, drvena građa, proizvodnja plstike, filmova, gelova, pektin za želiranje

Fiziologija bilja (4 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions