Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Fiziologija bilja > Biljna stanica > Flashcards

Biljna stanica Flashcards

1
Q

koji us osnovni građevni elementi st. mezofilnog lista

A

stanična stijenka, vakuola, plastidi, plazmodezmije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

koji organli u biljnoj st. posjeduju membrane

A

plazmatska, tonoplast, plastidi, mitohondriji, ER, GA, mirkotjelešca, vezikule

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

dvije glave uloge mem

A

kompartimentizacija i djelomična propusnost

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

koje su čtiri vrst lipida u biljnim stanicama

A

fosfolipidi, sfingolipidi, galaktolipidi, stroli

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

koji su najčeši mem lipidi

A

fosfolipidi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

koji lipidi prevladaju u mem kloroplasta

A

galaktolipidi (najčešće glikolipidi)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

gdj ese nalaze sfingolipidi

A

palzmalema i tonoplast

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

najčešći steroli

A

kolsterol, kamopsterol, sitosterol, stigmasterol

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

najčešće m.k

A

palmitinska, linolna, linoelnska

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

kako biljke podnos tmp promjene

A

mjenjaju sastav membrana da postignu odgovarajuću fluidnost

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

koje 4 stavri rade mm za povećavanje fluidnost pri niskim temp

A

skraćuju hidofobne repove jr manje interakcija, povećanj dvostrukih veza-teško pakiranj repova m.k. pa ima manje interakcija, povećanje veličine ili naboja glave molekula i promjena sastava sterola- dodavanje npr kolesterola smanjuj interakcije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

vste proteina u modelu tek mozaika

A

integralni i periferni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

kako su periferni proteini povezani s membranom

A

ionske i vodikove veze ili lipidnim sidrima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

uloga proteina u membranama

A

kanali i prenositelji, receptori, enzimska obrada lipida, sinteza glikoproteina i polisaharida, mehanička veza s citoskl i st. stijnkom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

primjer interakcije proteina sa st. stijenkom

A

hechtov niti –> pri retrakcije protoplasti vidljiv niti oje ju povezuju sa st. stijenkom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

što je er i kakav može biti, je li povezan s nečim

A

3d mreža razgranatih prostora obavijeni membranama povezan je sa jezgrinom ovojnicom i protež se preko plazmodezmija u druge stanice - smooth i rough ili glatki i hrapavi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

uloge ER-a

A

sinteza proteina (rER), obrada i razvrstavanje proteina koji idu u mem., skretorne puteve, vakuolu, glikolizacija i ligomerizacija proteina, sinteza lipida, spremište ca2+ pa regulira kalij u citosolu, vezna mjesta za aktinske filamenta odgovorne za strujanje citoplazme, osjet gravitacije u kojenovoj kapi, komunikacja preko plazmodezmija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

odakle dolaze transportn vezikul

A

oslobašaju se sa er-a

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

uloga i kako to uspijevaju

A

prijenos novih, sekretornih i spremišnih prot iz er-a u ga –> ako vezikule idu u g.a obavijene su proteinom COPII

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

koje su građevne jedinica g.a.

A

cisterne ili vrećice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

koje su uloge g.a

A

prima novosin proteine i lipide iz e.r-a može ih obrađivati npr. glikolizacija, i usmjerava ih prema plazmatskoj mem. ili u vakuolu, osim toga proizvodi glikolipide za mem.,, sastavlja složene polisah, za membrane, formira st ploču vrijeme diobe

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

koji enzimi postoje u g.a. i kakvi su to proteini

A

glikoziltransferaze i glikozidaze –>intgralni proteine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

COPI

A

protein kojim su obavijenevezikule koje putuju od cis g.a. do rER-a i među cisternama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

gdje u st. se nalazi g.a.

A

jedinice g.a. raspršene po citoplzmi –>zbog postojanja vakuole

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

kretanje jedinica g.a. duž aktinskih filamenata (NACRTAT)

A

dvije faze
1. GO-faza –>interakcija aktinskih filamenata i miozina- hidroliza atp-a omogućuje konformacijsku promjenu koja omogućuje krteanje g.a. koji je vezan za aktinski filament putem miozina do er-export mjesta gdje se odvajaju copii vezikule
2. dock and pull faza- wiggling prema export mjstu i primanje copii vezikula na cis dio g.a.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

koje se vezikule otpuštaju s treans dijela g.a.

A

sekretorne vezikule - u plazmatsku mem i st stijenku
vezikule obavijene klatrinom - u vakuoluole

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

od čega se sastoji protein klatrin (nacrtaj)

A

tri velika i tri mala polipeptida koji tvore mrežu

28
Q

to je egzocitoza

A

proces u kojem se skretorna mol s g.a. stapa s plazmatskom membranom i osloađa sadržaj u izvanst prostor

29
Q

uloge egzocitoze

A

doprema lipida i proteina za izgradnju plazmatske mem i st. stijrnje –> posebno bitno u rastućim stanicama

30
Q

koja je uloga turgora u procesu egzocitoze

A

za vrijeme egzocitoze na membrani nastaju strukture nalik disku koje su višak lipida njih se treba rješiti

31
Q

kako se uklanja višak membrane uklanja nakon endocitoze

A

endocitozom tj. vezikulama obavijene klatrinom– prevladava tad hidrostatski tlak ili molekularnim recikliranjem - prenose se lipidi sa strukture spljoštenog diska na er bez vezikula

32
Q

kakvu mem imaju mikrotjelešca

A

jednostruka membrana

33
Q

koja su dva glavna tipa mikrotjelešca

A

peroksisomi i glioksisomi

34
Q

za što su specijalizirana mikrotjelešca

A

za neku od metaboličkih funkcija

35
Q

gdje se nalaze peroksisomi i uloga

A

u svim euk. organizmima, a uloga ovisna o tkivu (strukturno isti ali funkcionalno različiti)

36
Q

specifične uloge peroksisoma

A

fotorespiracija, ugradnja dušika u organske spojeve

37
Q

gdje se nalaze peroksisoami za ugradnju dušika u org spojeve

A

ukojenovim nodulima mahunarki

38
Q

što uklanjaju peroksisomi –>reakcija i koji enzim to radi

A

uklanjaju vodik iz organskih supstrata uz utošak kisika to radi oksidaza
RH2 + O2 –> R + H2O2

39
Q

kako se uklanja h2o2

A

uklanja se katalazom
h2o2 –> h20 +1/2o2

40
Q

gdje se nalaze glioksisomi

A

specijalizirana mikrotjelešca u sjemenkama koje sadrže masti

41
Q

koaj je uloga glioksisoma

A

mobilizacija masti u glioksilatnom ciklusu (mast uz beta oksidaciju idu u acetil koenzim a i ond u glikosilatni ciklus) –> enzimi tog ciklusa

42
Q

drugi nazivi za oleosome

A

lipidna tjelešca ili sferosomi

43
Q

koja je uloga oleosoma

A

skladištenje lipida u sjemenkama

44
Q

kako nastaje oleosom

A

novosintetizirani triacilgliceroli u sER se nakupljaju u prostoru između dva lipidna sloja –> nakon odvajanja nastaje jednostruka mmbrana

45
Q

što su oleozini

A

mali proteini uklopljeni u membranu

46
Q

gdje se nalaze oleozini

A

u tkivima koa prolaze kontroliranu dehidraciju –> sjemenke i peludna zrncak

47
Q

koja je uloga oleozina

A

stabilizacija oleosoma koji u sredini imaju jako mali sadržaj vode pa im održava veličinu da se ne stope u veću strukturu jer je povoljnjije da ima puno manjih jer je onda površina veća

48
Q

što su proteinska tjelešca

A

spremišne tvari u sjemenkama

49
Q

koliko i koji su proteinska tjelešca u žitaricama

A

globulini i prolamini

50
Q

kako se sintetiziraju globublini

A

na polisomima (polisomi se sasoje od globulinskom mRNA) hrapavog er-a i prenose se u spremišne vakuole preko ga

51
Q

kako nastaju prolamini

A

skupljaju se proteninska tjelešca i pupaju s hrapavog er-a (polisomi sa prolamin mRNA) i prenose direktno u vakuolu

52
Q

što su plazmodezmije

A

tubularni izdancii st membranja koji prolaze kroz pore u st. stijenci tj. kroz jažice

53
Q

koji dio prijenosa uključuje plazmodezmije

A

simplast

54
Q

koja je uloga plazmodezmija

A

komunikacija i prijenos tvari u stanicama

55
Q

opiši kanal plazmodezmija

A

postoje dva prostora: dva citoplazmatska prostor koji povezuje citoplazme dvaju stanica i centralni štapić koji se nalazi između ta dva citoplazmatska prostora koji povezuje er stanica

56
Q

građa centralnog štapića

A

pokriven je spiralno poredanim makromolekulama s kojih se pružaju nistaste strukture do proteinskih kompleksa vezanih uz plazmatski membranu unutar kanala

57
Q

što pomaže u prijenosu mol kroz plazmodezmije

A

aktin i miozin

58
Q

što je dezmotubul

A

unutar je centralni štapić, pora koja poveuje er i regulira kretanje molekula

59
Q

je li dezmotubul selektivan

A

da, granična vrijednost 0,7 do 1 kDa

60
Q

kako pratimo prolaz molekule i kako se vidi na snimkama te

A

praćenje preko fluorescentnih boja, središnji dio dzemotubula se vidi kao tamna neprozirna struktura –> proteini sa er ili glave mem lipida

61
Q

kako izgleda plazmodemija mlade a kako stare stanice

A

ravna-mlada stanica
udubljeno-stara stanica i ima skoro radijalne filanemt koji povezuju štapić sa plazmatskom mem

62
Q

kako se zovu vakuole u meristemskim tkivima

A

provakuole –> male su

63
Q

kako se zove mem vakuole

A

tonoplast

64
Q

koji je sadržaj vakuole

A

voda, anorganski ioni, organske mol, šećeri globulini i prolamini, hidrolitički enzimi (proteaze, ribonukleaze, glikozidaze), sek metaboliti (pigmenit, tanini)

65
Q

uloge vakuole

A

turgor - pravilan rast stanice
spremište
probava - katalitički enzimi
ionska i ph vrijednost- u nju se mogu ulagati ionske tvari da ih ne bude previše u citosolu
obrana od patogenih org i herbivora
pohranjivanje toksičnih tvari - npr ksenobiotici
pigmentacija - zaštita ok uv, privlačenje oprašivaća i rasprostranjivača plodova

66
Q

je li vakuola svugdje ista

A

ne, visoko specijalizirane ovisno o tome u kojem su organu i tkivu

67
Q

koja su dva funkcionalno različita tipa vakuole

A

spremišne i litičke u kotiledonima sjemenki
površinskih stanica - imaju tanine

Fiziologija bilja (4 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions