sekundarni biljni metaboliti Flashcards
kako nastaju sek metab
iz sekundarnih reakcija koje prizlaze iz primarnih metabolita
kako su sek met rasprostranjeni u biljnim vrstama
ograničeno, nepostoje u svim specijaliziranim vrstama
koje su uloge sek metabolita
na razini čitave biljke - zaštitna uloga i elemnti potpornih tkiva, privlačenje ili odbijanje kukaca + ljudska upotreba
kako dijelime sk met i primjeri (funkcionalna podjela)
na primarne - u metabol procesima važnim za rast i prehranu (npr prolin) i pipeholična kiselina (specijalizirani metabolit) - interakcija biljaka i okoliša
kojevrste metabolita su karotenoidi
u fotosintezi su pomoćni pigmenti i primarni metaboliti, a mogu biti i specijalizirani ovisno u kojem se tkivu nalaze - u laticama privlače oprašicače
uloga specijaliziranih sekundarnih met
insekticidi, prvlačenje oprašivača, zaštita od uv, alelopatski učinsi, potporna uloga i površinska zaštita - lignin, kutikula
kako razvstavamo prema biosint putevima
terpeni, fenoli i alkaloidi
što su terpeni i kako nastaju
lipidi nastali fuczijom jedinica od 5 c -atoma
koja je jedinica terpena
IPP i izomer DMAPP (dimetilalal difosfat) vezani rep-glava, rep-rep, rep-sredina, izopren - plin, najjednostavniji terpen
koja su dva biosint puta za nastanak ipp-a
mevaloatni puk i metil-eritritol-fosfatni put – MEP put
koji je prekursor terpena
ispoentenil difosfat ili piorofosfat - ipp
koji je prekursor mevaloatnog puta
acetil koenzima
gdje se odvija mevaloatni put
u citosolu
koji su prekursori mep puta
glikolitički intermedijeri ili intermedijeri calvinovog ciklusa
gdje se odvija mep put
u plastidima
što nastaje metiolatnim putem
seskviterpeni triterpeni, politerpeni, steroli, brasinosteroidi
što nastaje mep putem
mono, di i tri terpeni, fitolni lanac klorofila, tokoferoli, fitoaleksini, giberelini, karotenoidi, aba
predstavnik hemiterpena
izoterpen
kako izoterpen ovisi o stabilnosti kloroplastne mem
inhibicija - osjtljivost na visoku temp
dodatak-otpornost
nema sinteze kod mutanata-osjetljivost na temp
stopa biosinteze raste porastom temp
dva primjera monoterpena
piretrini i mirisna ulja
gdje se nalaze piretrini i koji učinak imaju
u listovima i cvjetovima, instekticid
gdje se pohranjuju terpeni
u zaobljneom izvantst prostoru oji je nastao odvajanjem kutikule od stijenke
primjeri seskviterpena
antiheiviorni agensi: kostunolid i gosipol (pamuk)
što su diterpeni i primjeri
herivorni otvrovi - abietinska kis, forbol, taksol
što radi taksol
inhibira rast tumora - veže se na beta tubulin mikrotubula i sprječava depol. mikroutubula i zaustavlja mitozu
primjeri triterpena
fitoekdisoni , steroli, limonoidi - obrambene tvari antiherbiviori, kardenolidi, saponini, azadirachtin
što zaustavljaju triterpeni
slični su hormonu presvlačenja kukaca pa poremet te i druge razvojne procese
što su kardenoidi
glikozidi koji su ektremni otrovi, imaju učinak na natrij kalijevu crpk
primjeri saponina
jamogenin
napoznatiji politerpen
prirodna guma - male čestice u mliječnom skou povodnih elemenata
uloga prirodne gume
zaštita, zacijeljivanje oštećenja i obrana od herbivora i mikroorg
što su meroterpeni
prirodni produkt miješanog biosintetskog prijekla, djelomično od terpenoida potječu – citokinini i alkaloidi
KOJA SU DVA SINTETSKA PUTA FENOLA
šikimatni i malonatni
uloga fenola
obrana, meh potpora, privlačenje oprašivaća, zaštita od uv, inhibicija rasta susjednih biljaka
čime započinje šikimatni put
eritroza 4 fosfat i fosfoenolpiruvat
gdje se odvija šikimatni put
plastidi - sinteza aromatski ak
citosol - sinteza fenilpropanoida
što je herbicid glifozat - round up
nkompetitivni inhibitor jednog od enzima šikimatnog puta
što je pal
felinalanin amonij lijaza - proces deaminacije fenilalanina u cimetnu kiselinu
pod čijim utjecajem regulatorna točka pala
pod utjecajem okoliša- manjak tvari ili infekcije povećava se aktivnost
što se oslobađa u pal-u
amonijeak koji se odmah asimilira primarnim putem asimilacije
što je halkon sintaza
reg točka u biosint. putu
što su halkoni
prekursori fenolnih spojeva koji imaju ulogu pigmenta
koje fenole aktivira uv
furanokumarin
koje zračenje aktivira furanokumarin
uv-a
gdje su prisutni furanokumarini
celer, peršin i pastrnjak
što je salicilna kis i šta radi
prijenos signala kod biljaka, derivat benzojeve
lignin je polimer čega
fenilpropanskih grupa
kako je lignin povezan uz celulozu
kovalentno - teško ekstrahirati
osnovna struktura flavonida
15 c atoma - 2 aromatska prstena povezni mostom od 3 atoma
što katalizira halkon sintaza
spajanje dava aromatka prstena flavonoida mostom
podjela na temelju strukture mosta
antocijani, flavoni, flavonoli, izoflavoni
koji su supstituenti na flavonoidnom prstenu
oh, šećeri, metilni eteri - na položajima 4, 5, 7
uloga flavonoida
pigmentacija i obrana
objasni antocijan u pajaseni
mladi listovi imaju antocijan - zaštita tijekom embrionalnog razvoja, a kada se razviju mehanizmi za zaštitu više nije potrebno
kako ph utječe na boju cvijta - hydrangea
broj hidroksilnih i metoksi skupina na prstenu b
aromatske kiseline koje su esterificirane na osnovni skelet
prisutnost malata - helati fe i al vakuole
prisutnost flavonskih kopigmenata
uloga flavona i flavonola
nisu vidljivi ljudima, samo kukcima - prvlače, zaštita od uv-b, propuštaju svjetlo za fotosintezu –> u epidermi listova i stabljika
građa izoflavanoida i uloga
izmjenjen položaj prstena, u mahunargama, insekticidi i fitoaleksini
što su fitoaleksini
antimirkobni spojevi koji se sintetiziraju nakon bakt i gljiv infekcije i ograničavaju širenje patogena
fto je medikarpin
ioflavonoid - fitoaleksin i inducibilnom mehanizmu obrane
što su apigenin i luteolin
flavoni koji se oslobađaju u tlo iz korijena i sudjeluju u interakciji korijena i bakt - signalne su mol. za ekspresiju gena nod u baketiji Rhizobium
uloga tanina
zaštita od herbivora
koji je mehanizam toksičnog djelovanja tanina
nespecifično se vežu za proteine vodikovim vezama ili kovalentno nakon oksidacije
kako nastaju kondenzirani tanini
polimerizacija flavonoidnih jedinica – kažemo da su kondenzirani, zbog toga se mogu hidrolizirati do antocijanidina djelovanjem jakih kiselina
gdje se nalaze kondenzirani tanini
u drvenastih biljaka
građa hidrolizabilnih tanina
heterogeni polimeri fenolne kiseline i jednostavnih šećera pa imaju manji mr od kondenziranih - mogu se hidrolizirati u slaboj kiselini
šta je alelopatija
biosinteza i oslobađanje toksičnih tvari u okoliš od strane jedne biljke - obrana od komeptitora
najčešći alepatski agensi
topivi u vodi fenoli i hlapivi spojevi terpenoidi
gađa alkaloida
jedan ili više dušikovih atoma koji su dio heterocikličkog prstena
kem svojstva alkaloida
lužnata reak u vodenim ot - u citosolu 7,2 ph, a u vakuoli 5,6 - protoniran dušikov atom - pozitivni i topivi u vodi
uloge alakloida
uklanjanje suvišnog dušika pa su konačni produkt metabolizma, spremište dušika, regulacija rasta, zaštita od herbivora, pigmnti
koji su alkaloidi pigmenti
betaalanini - žuto i crveno, tamo di nema antocijana
primjeri alakloida
kokain, nikotin, mrofin, kofein
mehanizam djelovanja alkaloida kod sisavaca
vežu se za receptore neurotransmitera i djeluju na mm prijenos, sintezu proteina i enzimsku aktivnost
koji je prvi sinetetiziran alkaloid i što radi
konin - paraliza motoričkih neurona
kako se dobija heroin
acetilacijom morfina se dobiva heroin
djelovanja nikotina
insekticid - napad herbivora na divlji duhan se sintetizira insekticid
djelovanje kofeina
insekticid - ubija infibicijom fosfodiesterace koja hidrolizira c amp
što je solanin
nastaje iz kolesterola, inhibitor je kolinesteraze - glikolizirani steroidni alkohol
termostabilan do 280 stupnjeva
koji su cvjetni pigmenti
betacijanini i betaksantini
kako nastaju betacijanini
derivati pirimidina + derivati indola
gdje se nalaze betacijanini i u kojem obliku
u st soku kao glikozidi
kako se naziva aglikon betacijanida
betacijanidin
primjeri betacijanina
betanidin iz cikle - aglikon
betanin - glikozidni
filokaktin iz filokaktusa
kako nastaju betaksnatini
derivati pirimidina i prolina
primjer betaksnatina
indikaksantin iz indijske smokve
što pri enzimskoj razgradnji oslobađaju cijanogeni glikozidi i glukozinolati
toksične hlapljive tvari
gdje se razgrađuju cijanogeni glikozidi i što otpuštaju
razgrađuju se u dvostupnjevitoj katalizi - enzim i supstrat nisu u istom st odjeljku ili tkivu nego se npr durin nalazi u vakupli epidermalnih stanica a hidrolitički enzimi u mezofilnim stanicama – prvondjeluje glikozidaza i oslobađa se šećer a zatim hidroksinitrillijaza ili spontani - nastaje keton i cijanovodik
uloga glukozinolata
miris i okus kupusnjača i zaštitna uloga
razgradnja glukozinolata
tioglukozidaza, otpušta se glukoza i onda spontano iz aglikona nastaje izotiocijanat, tiocijanat i nitril
ugradnja neproteinskih aminokiselina
u biljkama se ne ugrađuju u proteine nego su u stanicama u slobodnom obliku - ugađuju se u proteinse herbivora pa je rezultat npr nefunkc enzim za razgradnju – uloga je zaštita
građa neprtoeinskih ak
strukturni analozi proteinogenih ak
vsrte obrambenih proteina
inhibitori proteaza i lektini
kako djeluju inhibitori proteaza i gdje se nalaze
vezanjem na aktivno mjesto probavnih enzima - tripsina i kimotripsina ili sintetiziraju inhibitore alfa amilaze - mahunarke – rajčica leguminoze
kako djeluju lektini
vežu se na ugljikohidrate i proteine koji sadrže ugljikohidrate – u organizmu herbivora na epitelne stanice u probavi i ometaju apsorpciju hranidbenih tvari