sociologija - od čega se sastoji društvo + kako pojedinci postaju članovi društva Flashcards
(66 cards)
1
Q
DRUŠTVENA STRUKTURA
A
- složena cjelina sastavljena od društvenih institucija, grupa, položaja i uloga koju podržavaju norme i vrijednosti
- ima svoju povijest i nastanak jer ljudi stvaraju i mijenjaju društvo
2
Q
UČINKOVITOST
A
- osnovno načelo organizacije društva
3
Q
FORMALNE ORGANIZACIJE
A
- postoji pravilo službe, pravila za korisnike, podjela rada…
4
Q
Max Weber
A
BIROKRACIJA je jedini način kako se u modernom društvu može podnošljivo živjeti, a da su potrebe jednako zadovoljene
5
Q
ZNAČAJKE BIROKRACIJE
A
- precizan sustav pravila (za službenike i korisnike)
- podjela rada (odgovornost za obavljeni posao)
- hijerarhija - načelo nadređenosti i podređenosti
- službenici - formalno obrazovanje i napredovanje tijekom godina službe
- impersonalnost - posao se ne obavlja s emocijama nego hladno i proračunato
- službenici posao koriste za javni interes, a ne osobni probitak
6
Q
DISFUNKCIJE BIROKRACIJE
A
- IZOKRENUTA RACIONALNOST - makar i racionalne odluke birokratskih organizacija mogu izazvati suprotne efekte
- NESPOSOBNOST DJELOVANJA U PROMJENJENIM OKOLNOSTIMA - temelji se na rješavanju tipičnih slučajeva ustaljenim postupcima, svaka promjena izaziva neučinkovitost
- SAMODOVOLJNOST BIROKRACIJE - zanemaruje se osnovni cilj zbog kojega je organizacija stvorena, a aktivnost se usmjerava na njeno održanje
- PARKINSONOV ZAKON - birokracija buja jer službenici žele imati što više podređenih koji stvaraju posao jedan drugome, a koordinacija njihova rada nove službenike
- OLIGARHIJA - vladavina nekolicine koji svoje položaje rabe u vlastitu korist
7
Q
različite situacije od pojedinca zahtijevaju…
A
prilagodbu očekivanjima i okolnostima
8
Q
DRUŠTVENA ULOGA
A
- niz normi, odnosno kulturno definiranih prava i obveza ili očekivanih ponašanja pojedinca
9
Q
vrste uloga
A
- IDEALNA ULOGA - skup normi
- ZBILJSKA ULOGA - relativno fleksibilno izvođenje uloga
10
Q
uloge su povezane s…
A
položajem koji pojedinac zauzima u društvenoj strukturi (npr. roditelj, dijete, učenik, liječnik…)
11
Q
SKUP/SET ULOGA
A
- jedan društveni položaj povezan s više uloga
12
Q
SUKOB ULOGA
A
- istovremeno ispunjavanje proturječnih zahtjeva uloga ili uloge
13
Q
DRUŠTVENI POLOŽAJ
A
- mjesto koje pojedinac zauzima u društvenoj strukturi
14
Q
DRUŠTVENI STATUS
A
- vrednovanje društvenog položaja kao višeg ili nižeg na ljestvici vrijednosti
15
Q
vrste pložaja
A
- PRIPISANI POLOŽAJI - društva pripisuju položaje na osnovu spola i dobi, rasne, vjerske, etničke pripadnosti, srodstva i obiteljskog podrijetla
- STEČENI/POSTIGNUTI POLOŽAJI - ovise o našem trudu, znanju, vještinama i djelovanju
16
Q
tipovi društava s obzirom na način zauzimanja društvenih položaja
A
- STRATIFIKACIJSKI - prevladavaju pripisani položaji koji određuju funkciju koju će pojedinac obavljati (kaste, feudalno društvo)
- FUNKCIONALNI - prevladavaju postignuti položaji, funkcija koju pojedinac obavlja određuje njegov društveni položaj (suvremena društva)
17
Q
DRUŠTVENA GRUPA
A
- sastoji se od dvoje ili više ljudi koji se nalaze u relativno trajnoj interakciji te dijele zajednički osjećaj pripadnosti i identiteta
- obitelj, razred, sportski klub, grupa prijatelja…
18
Q
razlozi osnivanja grupe
A
- fizička blizina
- srodstvo
- kulturne karakteristike
- status
- ugovor
- interes
- vjerovanja
19
Q
KVAZIGRUPA ili POTENCIJALNA GRUPA
A
- ima određene zajedničke karakteristike, ali nema prepoznatljivu strukturu (organizaciju) i članovi mogu biti nesvjesni ili manje svjesni postojanja skupine
- studenti, nacije, spolne skupine…
*granica između kvazigrupe i grupe je fluidna i nejasna
20
Q
okupljanja slična društvenim grupama
A
- društvena kategorija
- društveni agregat
21
Q
DRUŠTVENA KATEGORIJA
A
- označavaju se i imaginarno grupiraju osobe sličnih karakteristika
- statistička grupiranja - istraživanja
- osobe slične starosti, profesije, stavova, navika…
22
Q
DRUŠTVENI AGREGAT
A
- skupina anonimnih osoba koje se samo slučajno nalaze na istom mjestu u isto vrijeme
- interakcija i komunikacija koja postoji je minimalna, sporadična i kratkotrajna
- putnici u vlaku, trgovina, dizalo, utakmica…
23
Q
KOLEKTIVNO PONAŠANJE + oblici
A
- naziv za oblike ponašanja u kojima je interakcija među ljudima slaba, svedena na situaciju i bez osjećaja povezanosti
- oblici:
1. DIVERGIRAJUĆE - obrasci se šire iz jednog središta prema van (glasine, moda, panika, javnost)
2. KONVERGIRAJUĆE - događa se u određenom trenutku na određenom mjestu
24
Q
JAVNOST
A
- sastoji se od ljudi koji se interesiraju za određena pitanja i nastoje utjecati na odlučivanje u društvu
- nije čvrsta skupina i nema stalno članstvo
- oblikuje se masovnim medijima
- nastaje kada se uvodi javna rasprava o nekom pitanju
- javno mnijenje - mišljenje javnosti odnosno značajnog broja pojedinaca u društvu o određenom pitanju
25
MODA
- prihvaćanje neke novosti u određenoj sferi života (umjetnost, glazba, arhitektura, ples, govor, automobil, uređenje prostora...)
- moda je značajka suvremenih društava:
> usmjereni na budućnost, nisu zarobljeni tradicionalnim normama, spremni prihvatiti promjene
> oznaka statusa i prestiža - SIMMEL - bogati određuju modne trendove
26
GLASINE
- neprovjerene informacije koje se prenose neformalno "od usta do usta"
- tiču se tema i događaja od šireg javnog interesa (štrajk profesora, zatvaranje tvornice...)
27
POMAMA, MASOVNA HISTERIJA, PANIKA
- oblici s mogućim ozbiljnim posljedicama
- karakterizira ih neracionalno ponašanje povezano s vjerovanjima, glasinama ili strahovima (npr. pomama za brzom zaradom, panično napuštanje domova, kravlje ludilo...)
28
ključni oblik konvergirajućeg kolektivnog ponašanja + karakteristike
GOMILA (HERBERT BLUMER):
a) GUBITAK OSOBNOG IDENTITETA - pojedinac čini stvari koje ne bi učinio da je sam ili okružen ljudima koji ga poznaju
b) SUGESTIBILNOST - pojedinac je podložniji utjecaju i sugestiji nego u redovnim društvenim prigodama, spremniji je nekritički prihvatiti zahtjeve gomile i ponašati se mimo prihvaćenih normi
c) OSJEĆAJ NERAJIVOSTI - ljudi često stječu dojam da su moćni i nepobjedivi te su skloniji agresivnom ponašanju, nasilju, vandalizmu...
29
podjela gomile s obzirom na emocionalnu uključenost sudionika
1. SLUČAJNA GOMILA - kratkotrajna i neorganizirana, najčešće se događa zbog zaokupljanja zajedničke pozornosti zbog nastupa uličnih glazbenika ili prometne nezgode - trenutačna pozornost
2. KONVENCIJALNA GOMILA - okuplja se uslijed nekog najavljenog događaja pa postoje i zajednički obrasci ponašanja, kao što je slučaj s koncertnom publikom - pljeskanje, zajedničko pjevanje - planirana i regulirana
3. EKSPRESIVNA GOMILA - ona koja se emotivno izražava (nogometni navijači) - želja za uzbuđenjem ili užitkom
4. AKTIVNA GOMILA - bilo koja gomila koja zbog snažnih emocija postaje agresivna ili rušilačka, ponekad se naziva ruljom (navijanje prelazi u sukob navijačkih skupina)
5. PROTESTNA GOMILA - nastaje uslijed okupljanja političkih istomišljenika u obliku javnih demonstracija
30
grupe s obzirom na stupanj regularnosti odnosa
1. FORMALNE - povezane s formalnim organizacijama, a pisanima pravilima reguliraju statuse članova, njihove odnose prava i obveze - grupe koje imaju bitokratski ustroj - javne službe
2. NEFORMALNE - nastaju spontano, mimo službenih procedura i pravila, nemaju formalno utvrđene ciljeve i norme ponašanja - grupa prijatelja
31
podjela grupa - Charles H. Cooley
1. PRIMARNE GRUPE
- obitelj, grupa prijatelja
- mali broj osoba u izravnoj interakciji s drugom osobom “licem u lice”
- bliskost i intimnost
- članovi snažno utječu jedni na druge
- osnovne emocije i temeljne karakteristike pojedinci duguju primarnim grupama
2. SEKUNDARNE GRUPE
- politička stranka, škola, klub
- karakteristični neosobni odnosi i specifični interesi
32
ETNOCENTRIZAM
- William Graham Sumner
- stajalište da se dostignuća bilo koje drupe vrednuju prema dostignućima vlastite grupe na načine da su vrijednost i načini života vlastite grupe nadređeni vrijednostima i načinu života druge grupe
- gradi se na osnovi predrasuda i stereotipa
33
DRUŠTVENO ZATVARANJE
- pojava kojom grupe ograničavaju svoje resurse (ekonomske narade, moć) isključivanjem drugih
- mehanizmi diskriminacije i isključivanja u prošlosti jasno vidljivi (plemićko podrijetlo, pripadnost kasti, imovinski cenzus) - danas manje vidljivo
34
REFERENTNE DRUŠTVENE GRUPE
- koriste se kao standard za procjenjivanje sebe i drugih
- NORMATIVNA FUNKCIJA - služi kod formiranja naših stavova, daje nam smjernice djelovanja na način da znamo što je prihvatljivo (stil života, glazbeni ukus...)
- KOMPARATIVNA FUNKCIJA - usporedba naših položaja sa statusima u referentnoj grupi
- RELATIVNA DEPRIVACIJA - osjećaj nezadovoljstva zbog jaza između onoga što imamo u grupi kojoj pripadamo i onoga što smatramo da bismo trebali imati s obzirom na standard referentne grupe
35
DRUŠTVENE INSTITUCIJE
- područja gdje su uloge, položaji i grupe, zajedno s normama i vrijednostima, na poseban način uređene i povezane
36
UNIVERZALNE INSTITUCIJE
- prisutne i u modernim i u tradicionalnim društvima
- najtrajnije i najstabilnije sastavnice društvene strukture
- POLITIČKE > političke uloge i položaj, političke stanke, vlast i podjela vlasti
- EKONOMSKE > način proizvodnje, razmjene, raspodjele dohotka i potrošnje
- OBRAZOVNE > sustav prenošenja znanja i vještina
- RELIGIJSKE > sustav vjerovanja i običajnih prava
37
DRUŠTVENE MREŽE
- skup društvenih odnosa između pojedinaca koji su međusobno povezani na određeni način
- povezuje ih suradnja, financijska razmjena, zajednički interesi, ljubav...
- SLABE VEZE - površne i parcijalne (poznanik prijatelja, osoba iz ulice...)
- JAKE VEZE - visok stupanj povezanosti (povjerenje, bliskost, snažni međusobni interesi)
* POJEDINCI DRUŠTVENIM VEZAMA STVARAJU DRUŠTVENI KAPITAL
38
bez dodira s drugim ljudskim bićima i bez socijalnog iskustva dijete ne može razviti sposobnost...
mišljenja i osjećaja
39
ljudskost
- društveni proizvod ("rođenjem kao pripadnikom ljudske vrste ne znači da smo ljudi")
- nastaje procesom socijalizacija
40
SOCIJALIZACIJA
- složen proces učenja kojim kroz interakciju sa svojom okolinom usvajamo znanja, stavove, vrijednosti i ponašanja neophodna za sudjelovanje u životu društva
- spona/veza između pojedinca i društva
- socijalizacijom pojedinci postaju društvena bića, a društva osiguravaju kontinuitet i prenošenje kulture iz naraštaja u naraštaj (bez ljudi i socijalizacije nema društva)
- tijekom socijalizacije pojedinac razvija svoju ličnost, usvaja i prihvaća emocije, prolazi proces internalizacije normi te uči i usvaja kulturu
41
INTERNALIZACIJA NORMI
- proces usvajanja i prihvaćanja pravila ponašanja kao osobnih načela ispravnog ponašanja odnosno proces tijekom kojega društvene norme postaju dio strukture ličnosti
42
objašnjenja ljudskog ponašanja
1. BIOLOŠKI DETERMINIZAM
- smatra da se većina osobina i ponašanja pojedinca i grupa može objasniti univerzalnim prirodnim značajkama (genskim nasljeđem) koje imamo kao pripadnici ljudske vrste
- SOCIOBIOLOGIJA - E. WILSON - na ljudsko ponašanje utječu geni i nema potpune slobodne volje
2. KULTURNI DETERMINIZAM
- stajalište prema kojemu su za objašnjenja ponašanja odlučujući kulturni čimbenici koji se usvajaju socijalizacijom
43
tipovi socijalizacije s obzirom na životna razdoblja i uloge
1. PRIMARNA
2. SEKUNDARNA
3. ANTICIPATIVNA
4. RAZVOJNA
5. OBRNUTA
6. RESOCIJALIZACIJA
44
PRIMARNA SOCIJALIZACIJA
- ostvaruje se u prvim godinama života i sastoji se u učenju govora i misaonih sposobnosti, internalizaciji kulturnih normi i vrijednosti, emocionalnoj stabilizaciji te vrednovanju uloga i stajališta drugih ljudi
45
SEKUNDARNA SOCIJALIZACIJA
- kasnije djetinjstvo - kontakt i s drugim ljudima -djeca uče širi spektar socijalnih vještina i usvajaju podrobnija znanja o ulogama izvan obitelji
46
ANTICIPATIVNA SOCIJALIZACIJA
- usmjerena je na buduće uloge neke osobe (npr. škola) - buduće zaposlenje
47
RAZVOJNA SOIJALIZACIJA
- preuzimanjem nove uloge pojedinac se mora prilagoditi novim okolnostima (npr. tek vjenčani par, uloga majke...)
48
OBRNUTA SOCIJALIZACIJA
- mlađe generacije uče starije (npr. računala, jezik, tehnologija...)
49
RESOCIJALIZACIJA
- promjene uloga zahtijevaju učenje potpuno novih obrazaca ponašanja ponekad potpuno suprotnih od ranije naučenih (npr. invalidi)
50
Goffman - glavne značajke TOTALNIH INSTITUCIJA + definicija
- def. institucije koje kontroliraju sve aspekte života neke osobe podvrgnute jednome autoritetu
- osoblje nadgleda sve sfere života institucije
- standardizirani okoliš - jednaka hrana, odjeća i aktivnosti za sve
- djelatnosti i dužnosti određene rasporedima i pravilima
51
vrste totalnih institucija
1. ZA NEMOĆNE I BEZOPASNE - sirotišta, prihvatilišta, starački domovi
2. ZA NEMOĆNE I OPASNE ZA DRUŠTVO - komune, mentalne bolnice
3. ZA OBRANU DRUŠTVA OD MOGUĆIH OPASNOSTI - zatvori, koncentracijski i ratni logori
4. ZA USMJERAVANJE PONAŠANJA - radni logori, vojska
5. KOJE SLUŽE KAO IZOLACIJA OD DRUŠTVA I RELIGIJSKA PRIPREMA - samostani
52
ČIMBENICI SOCIJALIZACIJE + nabroji
- grupe ili institucije koje bitno utječu ili u kojima se ovijaju najznačajniji procesi socijalizacije
- obitelj, škole i vrtići, grupa vršnjaka, masovni mediji + religijske organizacije, vojska, sportski i rekreacijski klubovi, udruge civilnog društva, rad
53
OBITELJ - ČS
- najznačajniji čimbenik socijalizacije
- u njoj se odvija primarna socijalizacija
- briga o djetetu, usvajanje jezika i govora, higijena, pravila ponašanja i vrijednosti, slika o sebi...
- uloga majke - formiranje djetetove osobnosti
- osjećaj pripadnosti
- ses
54
VRTIĆI I ŠKOLE - ČS
- osim što se stječu FORMALNA ZNANJA I VJEŠTINE: prihvaćanje pravila ponašanja, autoritet, radne navike, organizacija, odgovornost
- omogućava pripremanje za buduće uloge u radnom procesu i životu
55
GRUPA VRŠNJAKA - ČS
- dijeljenje zajedničkih interesa, iskustvo jednakosti sa sebi različitima, razumijevanje, prihvaćanje, druženje
- osjećaj neovisnosti od kontrole odraslih
- snažan utjecaj na zauzimanje određenih stavova
56
MEDIJI - ČS
- TV, radio, filmovi, internet, društvene mreže...
- utječu na stvaranje slike o sebi, svjetonazora, stila života, načina potrošnje...
- u suvremenom društvu preuzimaju veliku ulogu u procesu socijalizacije
- kvalitetni medijski sadržaji mogu biti vrlo korisni i učinkoviti
- povezano s razvojnom komunikacijom
57
ostali čimbenici socijalizacije
- socijalizacija traje cijeli život tako da sve grupe u kojima sudjelujemo prenose norme, vrijednosti, stavove i mišljenja
- npr. religijske organizacije i grupe, vojska, rekreacijski klubovi, društveni pokreti...
58
IDENTITET
- označava svijest o sebi, o tome tko smo, što smo i kakvi smo
SOCIJALNI IDENTITET - načini na koje pojedinci i kolektivi uspostavljaju razliku u svojim odnosima prema drugim pojedincima i kolektivima
INDIVIDUALNI IDENTITET - naglašava razliku spram drugih pojedinaca
KOLEKTIVNI IDENTITET - naglašava sličnost među pojedincima
59
PRIMARNI IDENTITETI
- pridaju se djetetu tijekom primarne socijalizacije i u njih ubrajamo: osobnost, rod, srodstvo i etnicitet
- OSOBNOST
- obuhvaća osjećaj vlastitog ja (jatstvo) i ljudskost, tj. pripadanje ljudskoj vrsti
- vlastito ja se postupno izgrađuje u interakciji s drugima
- rod nije isto što i spol
- SPOL - anatomske, biološke i fiziološke, tj. tjelesne značajke muškarca i žene
- ROD - kulturno određen, odnosi se na razlike u identitetu, stavovima i djelovanjima povezanim sa shvaćanjima muškosti i ženskosti
- rodni identitet - unutarnji osjećaj roda i način na koji osoba izražava unutarnji osjećaj kroz odjeću, ponašanje, izgled i stil života
- SRODSTVO
- negdje je iznimno značajno, negdje nema važnosti
- srodnička je grupa trajan izvor primarnog individualnog identiteta jer smješta pojedinca u mrežu društvenih odnosa
- ETNICITET
- kolektivi identitet koji ima utjecaj na individualno iskustvo
- do 10. godine pojedinci nauče načela svrstavanja sebe i drugih prema etničkoj i rasnoj pripadnosti
60
SEKUNDARNI IDENTITETI
- izgrađuju se tijekom sekundarne socijalizacije na temeljima primarnih identiteta
- ZANIMANJE - određeni društveni položaj i određena predodžba o sebi (sve manje izražen)
- STIL ŽIVOTA I POTROŠNJE - bavljenje raznovrsnim aktivnostima i sudjelovanje u radu različitih interesnih skupina (npr. metalci, ljubitelji opere, navijači...)
61
KRIZA IDENTITETA
- neovisno o vremenu pojave krize identiteta, uvijek se pojavljuju pitanja - tko sam ja, što želim raditi, u što vjerujem, kako se uklapam u društvenu okolinu, što trebam mijenjati...
- ADOLESCENTI - ponašanja - buntovništvo, oponašanje idola, kršenje pravila - gledanje u budućnost
- ZRELA DOB - Što smo u životu postigli? - gledanje u prošlost
- TEŠKE ŽIVOTNE SITUACIJE - bolest, gubitak bliske osobe, smrt...
62
JEDNOSTAVNA DRUŠTVA
- kultura zajednička za sve
63
MODERNA DRUŠTVA
- dominantna (zajednička) kultura i subkulture
- pojedinci sudjeluju u dominantnoj kulturi, ali istovremeno njeguju čitav niz normi i običaja neke grupe, tj. sudjeluju u subkulturi
64
SUBKULTURA
- skup normi, vrijednosti i obrazaca ponašanja što razlikuje grupu ljudi od ostalih članova društva
- npr. vjerske, rasne, spolne, nacionalne, dobne, profesionalne...
- ljudi rođenjem postaju dio neke subkulture ili je izabiru tijekom života
- jedna osoba istovremeno može sudjelovati u više subkultura i može ih mijenjati tijekom života
65
KONTRAKULTURA
- vrijednosti neke grupe su u potpunom raskoraku s dominantnom kulturom
- članovi te grupe kritiziraju i odbacuju mnoge standarde šire kulture i povlače se iz dominantnog načina života
- npr. "beatnici"(50-e), "hippies"(60-e), "pankeri"(80-e)
66
DRUŠTVENI KAPITAL
- veze pojedinca (ili obitelji) kroz društvene mreže s drugim pojedincima i grupama
- obilježje tih veza su povjerenje, poštovanje zajedničkih normi i uzajamnost
