Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

3. razred > sociologija - od čega se sastoji društvo + kako pojedinci postaju članovi društva > Flashcards

sociologija - od čega se sastoji društvo + kako pojedinci postaju članovi društva Flashcards

1
Q

DRUŠTVENA STRUKTURA

A
  • složena cjelina sastavljena od društvenih institucija, grupa, položaja i uloga koju podržavaju norme i vrijednosti
  • ima svoju povijest i nastanak jer ljudi stvaraju i mijenjaju društvo
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

UČINKOVITOST

A
  • osnovno načelo organizacije društva
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

FORMALNE ORGANIZACIJE

A
  • postoji pravilo službe, pravila za korisnike, podjela rada…
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Max Weber

A

BIROKRACIJA je jedini način kako se u modernom društvu može podnošljivo živjeti, a da su potrebe jednako zadovoljene

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

ZNAČAJKE BIROKRACIJE

A
  1. precizan sustav pravila (za službenike i korisnike)
  2. podjela rada (odgovornost za obavljeni posao)
  3. hijerarhija - načelo nadređenosti i podređenosti
  4. službenici - formalno obrazovanje i napredovanje tijekom godina službe
  5. impersonalnost - posao se ne obavlja s emocijama nego hladno i proračunato
  6. službenici posao koriste za javni interes, a ne osobni probitak
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

DISFUNKCIJE BIROKRACIJE

A
  1. IZOKRENUTA RACIONALNOST - makar i racionalne odluke birokratskih organizacija mogu izazvati suprotne efekte
  2. NESPOSOBNOST DJELOVANJA U PROMJENJENIM OKOLNOSTIMA - temelji se na rješavanju tipičnih slučajeva ustaljenim postupcima, svaka promjena izaziva neučinkovitost
  3. SAMODOVOLJNOST BIROKRACIJE - zanemaruje se osnovni cilj zbog kojega je organizacija stvorena, a aktivnost se usmjerava na njeno održanje
  4. PARKINSONOV ZAKON - birokracija buja jer službenici žele imati što više podređenih koji stvaraju posao jedan drugome, a koordinacija njihova rada nove službenike
  5. OLIGARHIJA - vladavina nekolicine koji svoje položaje rabe u vlastitu korist
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

različite situacije od pojedinca zahtijevaju…

A

prilagodbu očekivanjima i okolnostima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

DRUŠTVENA ULOGA

A
  • niz normi, odnosno kulturno definiranih prava i obveza ili očekivanih ponašanja pojedinca
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

vrste uloga

A
  1. IDEALNA ULOGA - skup normi
  2. ZBILJSKA ULOGA - relativno fleksibilno izvođenje uloga
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

uloge su povezane s…

A

položajem koji pojedinac zauzima u društvenoj strukturi (npr. roditelj, dijete, učenik, liječnik…)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

SKUP/SET ULOGA

A
  • jedan društveni položaj povezan s više uloga
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

SUKOB ULOGA

A
  • istovremeno ispunjavanje proturječnih zahtjeva uloga ili uloge
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

DRUŠTVENI POLOŽAJ

A
  • mjesto koje pojedinac zauzima u društvenoj strukturi
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

DRUŠTVENI STATUS

A
  • vrednovanje društvenog položaja kao višeg ili nižeg na ljestvici vrijednosti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

vrste pložaja

A
  1. PRIPISANI POLOŽAJI - društva pripisuju položaje na osnovu spola i dobi, rasne, vjerske, etničke pripadnosti, srodstva i obiteljskog podrijetla
  2. STEČENI/POSTIGNUTI POLOŽAJI - ovise o našem trudu, znanju, vještinama i djelovanju
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

tipovi društava s obzirom na način zauzimanja društvenih položaja

A
  1. STRATIFIKACIJSKI - prevladavaju pripisani položaji koji određuju funkciju koju će pojedinac obavljati (kaste, feudalno društvo)
  2. FUNKCIONALNI - prevladavaju postignuti položaji, funkcija koju pojedinac obavlja određuje njegov društveni položaj (suvremena društva)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

DRUŠTVENA GRUPA

A
  • sastoji se od dvoje ili više ljudi koji se nalaze u relativno trajnoj interakciji te dijele zajednički osjećaj pripadnosti i identiteta
  • obitelj, razred, sportski klub, grupa prijatelja…
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

razlozi osnivanja grupe

A
  1. fizička blizina
  2. srodstvo
  3. kulturne karakteristike
  4. status
  5. ugovor
  6. interes
  7. vjerovanja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

KVAZIGRUPA ili POTENCIJALNA GRUPA

A
  • ima određene zajedničke karakteristike, ali nema prepoznatljivu strukturu (organizaciju) i članovi mogu biti nesvjesni ili manje svjesni postojanja skupine
  • studenti, nacije, spolne skupine…
    *granica između kvazigrupe i grupe je fluidna i nejasna
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

okupljanja slična društvenim grupama

A
  1. društvena kategorija
  2. društveni agregat
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

DRUŠTVENA KATEGORIJA

A
  • označavaju se i imaginarno grupiraju osobe sličnih karakteristika
  • statistička grupiranja - istraživanja
  • osobe slične starosti, profesije, stavova, navika…
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

DRUŠTVENI AGREGAT

A
  • skupina anonimnih osoba koje se samo slučajno nalaze na istom mjestu u isto vrijeme
  • interakcija i komunikacija koja postoji je minimalna, sporadična i kratkotrajna
  • putnici u vlaku, trgovina, dizalo, utakmica…
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

KOLEKTIVNO PONAŠANJE + oblici

A
  • naziv za oblike ponašanja u kojima je interakcija među ljudima slaba, svedena na situaciju i bez osjećaja povezanosti
  • oblici:
    1. DIVERGIRAJUĆE - obrasci se šire iz jednog središta prema van (glasine, moda, panika, javnost)
    2. KONVERGIRAJUĆE - događa se u određenom trenutku na određenom mjestu
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

JAVNOST

A
  • sastoji se od ljudi koji se interesiraju za određena pitanja i nastoje utjecati na odlučivanje u društvu
  • nije čvrsta skupina i nema stalno članstvo
  • oblikuje se masovnim medijima
  • nastaje kada se uvodi javna rasprava o nekom pitanju
  • javno mnijenje - mišljenje javnosti odnosno značajnog broja pojedinaca u društvu o određenom pitanju
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

MODA

A
  • prihvaćanje neke novosti u određenoj sferi života (umjetnost, glazba, arhitektura, ples, govor, automobil, uređenje prostora…)
  • moda je značajka suvremenih društava:
    > usmjereni na budućnost, nisu zarobljeni tradicionalnim normama, spremni prihvatiti promjene
    > oznaka statusa i prestiža - SIMMEL - bogati određuju modne trendove
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

GLASINE

A
  • neprovjerene informacije koje se prenose neformalno “od usta do usta”
  • tiču se tema i događaja od šireg javnog interesa (štrajk profesora, zatvaranje tvornice…)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

POMAMA, MASOVNA HISTERIJA, PANIKA

A
  • oblici s mogućim ozbiljnim posljedicama
  • karakterizira ih neracionalno ponašanje povezano s vjerovanjima, glasinama ili strahovima (npr. pomama za brzom zaradom, panično napuštanje domova, kravlje ludilo…)
28
Q

ključni oblik konvergirajućeg kolektivnog ponašanja + karakteristike

A

GOMILA (HERBERT BLUMER):

a) GUBITAK OSOBNOG IDENTITETA - pojedinac čini stvari koje ne bi učinio da je sam ili okružen ljudima koji ga poznaju

b) SUGESTIBILNOST - pojedinac je podložniji utjecaju i sugestiji nego u redovnim društvenim prigodama, spremniji je nekritički prihvatiti zahtjeve gomile i ponašati se mimo prihvaćenih normi

c) OSJEĆAJ NERAJIVOSTI - ljudi često stječu dojam da su moćni i nepobjedivi te su skloniji agresivnom ponašanju, nasilju, vandalizmu…

29
Q

podjela gomile s obzirom na emocionalnu uključenost sudionika

A
  1. SLUČAJNA GOMILA - kratkotrajna i neorganizirana, najčešće se događa zbog zaokupljanja zajedničke pozornosti zbog nastupa uličnih glazbenika ili prometne nezgode - trenutačna pozornost
  2. KONVENCIJALNA GOMILA - okuplja se uslijed nekog najavljenog događaja pa postoje i zajednički obrasci ponašanja, kao što je slučaj s koncertnom publikom - pljeskanje, zajedničko pjevanje - planirana i regulirana
  3. EKSPRESIVNA GOMILA - ona koja se emotivno izražava (nogometni navijači) - želja za uzbuđenjem ili užitkom
  4. AKTIVNA GOMILA - bilo koja gomila koja zbog snažnih emocija postaje agresivna ili rušilačka, ponekad se naziva ruljom (navijanje prelazi u sukob navijačkih skupina)
  5. PROTESTNA GOMILA - nastaje uslijed okupljanja političkih istomišljenika u obliku javnih demonstracija
30
Q

grupe s obzirom na stupanj regularnosti odnosa

A
  1. FORMALNE - povezane s formalnim organizacijama, a pisanima pravilima reguliraju statuse članova, njihove odnose prava i obveze - grupe koje imaju bitokratski ustroj - javne službe
  2. NEFORMALNE - nastaju spontano, mimo službenih procedura i pravila, nemaju formalno utvrđene ciljeve i norme ponašanja - grupa prijatelja
31
Q

podjela grupa - Charles H. Cooley

A
  1. PRIMARNE GRUPE
    - obitelj, grupa prijatelja
    - mali broj osoba u izravnoj interakciji s drugom osobom “licem u lice”
    - bliskost i intimnost
    - članovi snažno utječu jedni na druge
    - osnovne emocije i temeljne karakteristike pojedinci duguju primarnim grupama
  2. SEKUNDARNE GRUPE
    - politička stranka, škola, klub
    - karakteristični neosobni odnosi i specifični interesi
32
Q

ETNOCENTRIZAM

A
  • William Graham Sumner
  • stajalište da se dostignuća bilo koje drupe vrednuju prema dostignućima vlastite grupe na načine da su vrijednost i načini života vlastite grupe nadređeni vrijednostima i načinu života druge grupe
  • gradi se na osnovi predrasuda i stereotipa
33
Q

DRUŠTVENO ZATVARANJE

A
  • pojava kojom grupe ograničavaju svoje resurse (ekonomske narade, moć) isključivanjem drugih
  • mehanizmi diskriminacije i isključivanja u prošlosti jasno vidljivi (plemićko podrijetlo, pripadnost kasti, imovinski cenzus) - danas manje vidljivo
34
Q

REFERENTNE DRUŠTVENE GRUPE

A
  • koriste se kao standard za procjenjivanje sebe i drugih
  • NORMATIVNA FUNKCIJA - služi kod formiranja naših stavova, daje nam smjernice djelovanja na način da znamo što je prihvatljivo (stil života, glazbeni ukus…)
  • KOMPARATIVNA FUNKCIJA - usporedba naših položaja sa statusima u referentnoj grupi
  • RELATIVNA DEPRIVACIJA - osjećaj nezadovoljstva zbog jaza između onoga što imamo u grupi kojoj pripadamo i onoga što smatramo da bismo trebali imati s obzirom na standard referentne grupe
35
Q

DRUŠTVENE INSTITUCIJE

A
  • područja gdje su uloge, položaji i grupe, zajedno s normama i vrijednostima, na poseban način uređene i povezane
36
Q

UNIVERZALNE INSTITUCIJE

A
  • prisutne i u modernim i u tradicionalnim društvima
  • najtrajnije i najstabilnije sastavnice društvene strukture
  • POLITIČKE > političke uloge i položaj, političke stanke, vlast i podjela vlasti
  • EKONOMSKE > način proizvodnje, razmjene, raspodjele dohotka i potrošnje
  • OBRAZOVNE > sustav prenošenja znanja i vještina
  • RELIGIJSKE > sustav vjerovanja i običajnih prava
37
Q

DRUŠTVENE MREŽE

A
  • skup društvenih odnosa između pojedinaca koji su međusobno povezani na određeni način
  • povezuje ih suradnja, financijska razmjena, zajednički interesi, ljubav…
  • SLABE VEZE - površne i parcijalne (poznanik prijatelja, osoba iz ulice…)
  • JAKE VEZE - visok stupanj povezanosti (povjerenje, bliskost, snažni međusobni interesi)
  • POJEDINCI DRUŠTVENIM VEZAMA STVARAJU DRUŠTVENI KAPITAL
38
Q

bez dodira s drugim ljudskim bićima i bez socijalnog iskustva dijete ne može razviti sposobnost…

A

mišljenja i osjećaja

39
Q

ljudskost

A
  • društveni proizvod (“rođenjem kao pripadnikom ljudske vrste ne znači da smo ljudi”)
  • nastaje procesom socijalizacija
40
Q

SOCIJALIZACIJA

A
  • složen proces učenja kojim kroz interakciju sa svojom okolinom usvajamo znanja, stavove, vrijednosti i ponašanja neophodna za sudjelovanje u životu društva
  • spona/veza između pojedinca i društva
  • socijalizacijom pojedinci postaju društvena bića, a društva osiguravaju kontinuitet i prenošenje kulture iz naraštaja u naraštaj (bez ljudi i socijalizacije nema društva)
  • tijekom socijalizacije pojedinac razvija svoju ličnost, usvaja i prihvaća emocije, prolazi proces internalizacije normi te uči i usvaja kulturu
41
Q

INTERNALIZACIJA NORMI

A
  • proces usvajanja i prihvaćanja pravila ponašanja kao osobnih načela ispravnog ponašanja odnosno proces tijekom kojega društvene norme postaju dio strukture ličnosti
42
Q

objašnjenja ljudskog ponašanja

A
  1. BIOLOŠKI DETERMINIZAM
    - smatra da se većina osobina i ponašanja pojedinca i grupa može objasniti univerzalnim prirodnim značajkama (genskim nasljeđem) koje imamo kao pripadnici ljudske vrste
    - SOCIOBIOLOGIJA - E. WILSON - na ljudsko ponašanje utječu geni i nema potpune slobodne volje
  2. KULTURNI DETERMINIZAM
    - stajalište prema kojemu su za objašnjenja ponašanja odlučujući kulturni čimbenici koji se usvajaju socijalizacijom
43
Q

tipovi socijalizacije s obzirom na životna razdoblja i uloge

A
  1. PRIMARNA
  2. SEKUNDARNA
  3. ANTICIPATIVNA
  4. RAZVOJNA
  5. OBRNUTA
  6. RESOCIJALIZACIJA
44
Q

PRIMARNA SOCIJALIZACIJA

A
  • ostvaruje se u prvim godinama života i sastoji se u učenju govora i misaonih sposobnosti, internalizaciji kulturnih normi i vrijednosti, emocionalnoj stabilizaciji te vrednovanju uloga i stajališta drugih ljudi
45
Q

SEKUNDARNA SOCIJALIZACIJA

A
  • kasnije djetinjstvo - kontakt i s drugim ljudima -djeca uče širi spektar socijalnih vještina i usvajaju podrobnija znanja o ulogama izvan obitelji
46
Q

ANTICIPATIVNA SOCIJALIZACIJA

A
  • usmjerena je na buduće uloge neke osobe (npr. škola) - buduće zaposlenje
47
Q

RAZVOJNA SOIJALIZACIJA

A
  • preuzimanjem nove uloge pojedinac se mora prilagoditi novim okolnostima (npr. tek vjenčani par, uloga majke…)
48
Q

OBRNUTA SOCIJALIZACIJA

A
  • mlađe generacije uče starije (npr. računala, jezik, tehnologija…)
49
Q

RESOCIJALIZACIJA

A
  • promjene uloga zahtijevaju učenje potpuno novih obrazaca ponašanja ponekad potpuno suprotnih od ranije naučenih (npr. invalidi)
50
Q

Goffman - glavne značajke TOTALNIH INSTITUCIJA + definicija

A
  • def. institucije koje kontroliraju sve aspekte života neke osobe podvrgnute jednome autoritetu
  • osoblje nadgleda sve sfere života institucije
  • standardizirani okoliš - jednaka hrana, odjeća i aktivnosti za sve
  • djelatnosti i dužnosti određene rasporedima i pravilima
51
Q

vrste totalnih institucija

A
  1. ZA NEMOĆNE I BEZOPASNE - sirotišta, prihvatilišta, starački domovi
  2. ZA NEMOĆNE I OPASNE ZA DRUŠTVO - komune, mentalne bolnice
  3. ZA OBRANU DRUŠTVA OD MOGUĆIH OPASNOSTI - zatvori, koncentracijski i ratni logori
  4. ZA USMJERAVANJE PONAŠANJA - radni logori, vojska
  5. KOJE SLUŽE KAO IZOLACIJA OD DRUŠTVA I RELIGIJSKA PRIPREMA - samostani
52
Q

ČIMBENICI SOCIJALIZACIJE + nabroji

A
  • grupe ili institucije koje bitno utječu ili u kojima se ovijaju najznačajniji procesi socijalizacije
  • obitelj, škole i vrtići, grupa vršnjaka, masovni mediji + religijske organizacije, vojska, sportski i rekreacijski klubovi, udruge civilnog društva, rad
53
Q

OBITELJ - ČS

A
  • najznačajniji čimbenik socijalizacije
  • u njoj se odvija primarna socijalizacija
  • briga o djetetu, usvajanje jezika i govora, higijena, pravila ponašanja i vrijednosti, slika o sebi…
  • uloga majke - formiranje djetetove osobnosti
  • osjećaj pripadnosti
  • ses
54
Q

VRTIĆI I ŠKOLE - ČS

A
  • osim što se stječu FORMALNA ZNANJA I VJEŠTINE: prihvaćanje pravila ponašanja, autoritet, radne navike, organizacija, odgovornost
  • omogućava pripremanje za buduće uloge u radnom procesu i životu
55
Q

GRUPA VRŠNJAKA - ČS

A
  • dijeljenje zajedničkih interesa, iskustvo jednakosti sa sebi različitima, razumijevanje, prihvaćanje, druženje
  • osjećaj neovisnosti od kontrole odraslih
  • snažan utjecaj na zauzimanje određenih stavova
56
Q

MEDIJI - ČS

A
  • TV, radio, filmovi, internet, društvene mreže…
  • utječu na stvaranje slike o sebi, svjetonazora, stila života, načina potrošnje…
  • u suvremenom društvu preuzimaju veliku ulogu u procesu socijalizacije
  • kvalitetni medijski sadržaji mogu biti vrlo korisni i učinkoviti
  • povezano s razvojnom komunikacijom
57
Q

ostali čimbenici socijalizacije

A
  • socijalizacija traje cijeli život tako da sve grupe u kojima sudjelujemo prenose norme, vrijednosti, stavove i mišljenja
  • npr. religijske organizacije i grupe, vojska, rekreacijski klubovi, društveni pokreti…
58
Q

IDENTITET

A
  • označava svijest o sebi, o tome tko smo, što smo i kakvi smo

SOCIJALNI IDENTITET - načini na koje pojedinci i kolektivi uspostavljaju razliku u svojim odnosima prema drugim pojedincima i kolektivima
INDIVIDUALNI IDENTITET - naglašava razliku spram drugih pojedinaca
KOLEKTIVNI IDENTITET - naglašava sličnost među pojedincima

59
Q

PRIMARNI IDENTITETI

A
  • pridaju se djetetu tijekom primarne socijalizacije i u njih ubrajamo: osobnost, rod, srodstvo i etnicitet
  • OSOBNOST
    • obuhvaća osjećaj vlastitog ja (jatstvo) i ljudskost, tj. pripadanje ljudskoj vrsti
    • vlastito ja se postupno izgrađuje u interakciji s drugima
  • rod nije isto što i spol
  • SPOL - anatomske, biološke i fiziološke, tj. tjelesne značajke muškarca i žene
  • ROD - kulturno određen, odnosi se na razlike u identitetu, stavovima i djelovanjima povezanim sa shvaćanjima muškosti i ženskosti
  • rodni identitet - unutarnji osjećaj roda i način na koji osoba izražava unutarnji osjećaj kroz odjeću, ponašanje, izgled i stil života
  • SRODSTVO
  • negdje je iznimno značajno, negdje nema važnosti
  • srodnička je grupa trajan izvor primarnog individualnog identiteta jer smješta pojedinca u mrežu društvenih odnosa
  • ETNICITET
  • kolektivi identitet koji ima utjecaj na individualno iskustvo
  • do 10. godine pojedinci nauče načela svrstavanja sebe i drugih prema etničkoj i rasnoj pripadnosti
60
Q

SEKUNDARNI IDENTITETI

A
  • izgrađuju se tijekom sekundarne socijalizacije na temeljima primarnih identiteta
  • ZANIMANJE - određeni društveni položaj i određena predodžba o sebi (sve manje izražen)
  • STIL ŽIVOTA I POTROŠNJE - bavljenje raznovrsnim aktivnostima i sudjelovanje u radu različitih interesnih skupina (npr. metalci, ljubitelji opere, navijači…)
61
Q

KRIZA IDENTITETA

A
  • neovisno o vremenu pojave krize identiteta, uvijek se pojavljuju pitanja - tko sam ja, što želim raditi, u što vjerujem, kako se uklapam u društvenu okolinu, što trebam mijenjati…
  • ADOLESCENTI - ponašanja - buntovništvo, oponašanje idola, kršenje pravila - gledanje u budućnost
  • ZRELA DOB - Što smo u životu postigli? - gledanje u prošlost
  • TEŠKE ŽIVOTNE SITUACIJE - bolest, gubitak bliske osobe, smrt…
62
Q

JEDNOSTAVNA DRUŠTVA

A
  • kultura zajednička za sve
63
Q

MODERNA DRUŠTVA

A
  • dominantna (zajednička) kultura i subkulture
  • pojedinci sudjeluju u dominantnoj kulturi, ali istovremeno njeguju čitav niz normi i običaja neke grupe, tj. sudjeluju u subkulturi
64
Q

SUBKULTURA

A
  • skup normi, vrijednosti i obrazaca ponašanja što razlikuje grupu ljudi od ostalih članova društva
  • npr. vjerske, rasne, spolne, nacionalne, dobne, profesionalne…
  • ljudi rođenjem postaju dio neke subkulture ili je izabiru tijekom života
  • jedna osoba istovremeno može sudjelovati u više subkultura i može ih mijenjati tijekom života
65
Q

KONTRAKULTURA

A
  • vrijednosti neke grupe su u potpunom raskoraku s dominantnom kulturom
  • članovi te grupe kritiziraju i odbacuju mnoge standarde šire kulture i povlače se iz dominantnog načina života
  • npr. “beatnici”(50-e), “hippies”(60-e), “pankeri”(80-e)
66
Q

DRUŠTVENI KAPITAL

A
  • veze pojedinca (ili obitelji) kroz društvene mreže s drugim pojedincima i grupama
  • obilježje tih veza su povjerenje, poštovanje zajedničkih normi i uzajamnost

3. razred (7 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions