kemija - kiseline, baze, soli Flashcards

1
Q

osobe koje su dale teorije o kiselinama i bazama

A
  1. Arhenius
  2. Bronsted i Lowry
  3. Lewis
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

opće oznake za kiseline

A

HA - kiselina
H+ ili H3O+ - vodikov ili oksonijev ion
A- - kiselinski ostatak

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

opće oznake za baze

A

BOH - baza
B+ - kation metala
OH- - hidroksidni ion

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q
  1. Arhenius
A
  • kiseline definira kao tvari koje u vodenoj otopini povećavaju koncentraciju H+ ili H3O+ iona (H+ ne postoji u prirodi, stoga se piše H3O+ jer su oni u otopini uvijek okruženi molekulama vode)
  • baze definira kao tvari koje u vodenoj otopini povećavaju koncentraciju OH- iona
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q
  1. Bronsted i Lowry
A
  • kiseline -> proton-donori
  • baze -> proton-akceptori
    (proton=H+)
  • predpostavili su postojanje konjugiranog para: kiselina otpuštanjem proton postaje konjugirana baza, a baza primanjem protona postaje konjugirana kiselina
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q
  1. Lewis
A
  • kiseline -> elektron-akceptori ili čestice koje primaju elektronski par
  • baze -> elektron-donori ili čestice koje daju elektronski par za nastajanje kovalentne veze
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

voda je amfiprotonska

A
  • može se ponašati i kao kiselina i kao baza, ovisno o ostalim sudionicima reakcije
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

dobivanje kiselina

A
  1. reakcija nemetalnog oksida i vode
    nemetal+kisik -> oksid nemetala+voda - > kiselina
    pokus: Dobivanje H2SO3
  2. sinteza iz elemenata
    pokus: Dobivanje HCl
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

svojstva kiselina

A
  1. kiselost
  2. električna vodljivost - vodene otopine kiselina provode električnu struju jer sadrže slobodne ione
  3. dehidratacijsko djelovanje - kiseline duzimaju vodu organskim tvarima koje pougljene (karboniziraju) - npr. saharoza
  4. razarajuće djelovanje - reakcija vapnenca s klorovodičnom kiselinom
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

podjela kiselina prema podrijetlu

A
  1. ANORGANSKE - umjetno podrijetlo, proizvode se (HCl, HBr, HI, HF, H2S, H2SO3, H2SO4, HNO3, HNO2, H2CO3, H3PO4, HClO, HClO2, HClO3, HClO4
  2. ORGANSKE - prirodno podrijetlo (HCOOH, CH3COOH, CH3CH2COOH, C6H8O7)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

podjela kiselina prema stupnju ionizacije

A
  1. MONOPROTONSKE - 1 stupanj ionizacije
  2. DIPROTONSKE - 2 stupnja ionizacije
  3. TRIPROTONSKE - 3 stupnja ionizacije
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

IONIZACIJA

A
  • nastajanje iona iz molekula
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

DISOCIJACIJA

A
  • razlaganje ionskih spjeva na ione od kojih su građeni
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

strelice za ionizaciju kiselina

A
  1. jake monoprotonske: ireverzibilne
  2. jake diprotonske: ireverzibilna pa ravnotežna
    slabe diprotonske: oba stupnja ravnotežna
  3. triprotonske: sva tri stupnja ravnotežna
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

podjela kiselina prema jakosti

A
  1. JAKE - HClO4, HI, HBr, HCl, H2SO4, HNO3
  2. SLABE - CH3COOH, H2CO3, H2S, HClO
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

ovisnost ugljikovodičnog lanca o kiselosti karboksilnih kiselina

A

*povećavanjem ugljikovodičnog lanca kiselost karboksilnih kiselina je manja

17
Q

org - anorg

A

*organske kiseline uvijek su slabije od anorganskih

18
Q

RAVNOTEŽNA KONSTANTA IONIZACIJE SLABE KISELINE

A

Ka = (H30+)(A-) / (HA)x(H2O)
- jedan stupanj ionizacije = jedna konstanta

19
Q

KONSTANTA IONIZACIJE JAKE KISELINE

A

Ka = (H30+)x(A-)

20
Q

ionizacija kod slabih i jakih kiselina

A

slabe kiseline: vrlo mala ionizacija
jake kiseline: potpuna ionizacija
- shematski prikaz

21
Q

jakost kiseline s obzirom na iznos konstante ionizacije

A
  1. vrlo jake: 10^3 - 10^9
  2. jake: 10^-2 - 10^3
  3. slabe: 10^-7 - 10^-2
  4. vrlo slabe: <10^-7
    *veći iznos konstante ionizacije > jača kiselina > više ionizira
22
Q

baze

A
  • uglavnom čvrste tvari
    1. metalni hidroksidi
    2. metalni oksidi
    3. karbonati
23
Q

lužine (općenito + dobivanje)

A
  • vodene otopine hidroksida (baza) koje u reakciji s vodom povećavaju koncentraciju OH- iona
  • dobivanje
    metal+O2 > oksid metala+H2O > hidroksid+H2O > lužina (ako je hidroksid topljiv u vodi)
24
Q

svojstva lužina

A
  • nagrizaju/oštećuju oči, kožu, sluznice
  • korozivno djeluju na metale
  • zgrušavaju bjelančevine
  • mijenjaju boju indikatorima
25
Q

uporaba lužina

A
  • sredstva za čišćenje (odmašćivanje pećnica, roštilja, štednjaka, čišćenje odvodnih cijevi)
26
Q

podjela baza prema broju OH

A
  1. MONOHIDROKSIDNE
    - sadrže jednu OH skupinu
    - NaOH, KOH, LiOH
  2. DIHIDROKSIDNE
    - sadrže dvije OH skupine
    - Ca(OH)2, Mg(OH)2, Ba(OH)2
27
Q

podjela baza prema jakosti

A
  1. JAKE - CsOH, RbOH, NaOH, LiOH, Ba(OH)2, Ca(OH)2, Sr(OH)2
  2. SLABE - NH4OH, Mg(OH)2, CH3NH2 (METILAMIN), CH3CH2NH2 (ETILAMIN) , C6H5NH2 (ANILIN), N2H4 (HIDRAZIN)
28
Q

KONSTANTA IONIZACIJE SLABE BAZE

A

Kb = (BH+)(OH-) / (B)x(H2O)

29
Q

KONSTANTA IONIZACIJE JAKE BAZE

A

Kb = (BH+)(OH-)