psihologija Flashcards
inteligencija i kreativnost
INTELIGENCIJA
sposobnost prilagođavanja pojedinca zahtjevima situacije, učenja iz iskustva, rješavanja problema te sposobnost logičkog razmišljanja
Spearman
opća inteligencija ili g-faktor - jedna sposobnost koja se očituje u različitim mentalnim aktivnostima
Sternberg
triarhična teorija inteligencije:
- ANALITIČKA (rješavanje akademskih problema, mjeri ju većina testova inteligencije - 1 točan odgovor)
- KREATIVNA (sposobnost snalaženja u novim situacijama koristeći se postojećim znanjima i vještinama)
- PRAKTIČNA (ili ulična - sposobnost snalaženja u svakidašnjim situacijama)
Gardner
9 vrsta inteligencija
- lingvističko-verbalna (sposobnosti govora, tumačenja, povezivanja i analiziranja verbalnih iskaza)
- logičko-matematička (razumijevanje apstraktnih odnosa, logičkog povezivanja i uočavanje matematičkih i logičkih zakonitosti)
- prirodoslovna (osjetljivost i razumijevanje načina na koji priroda funkcionira)
- prostorna (sposobnost shvaćanja vidnih i prostornih informacija, zamišljanja 3D slika i sposobnosti mentalne manipulacije predmetima bez vanjskih vidnih podražaja)
- glazbena (sposobnost stvaranja, prijenosa i razumijevanja značenja zvukova i osjetljivost na različite oblike glazbenog izražavanja)
- tjelesno-kinestetička (uključuje upotrebu tijela ili dijelova tijela u rješavanju problema ili oblikovanju podražaja)
- intrapersonalna (odnosi se na poznavanje, upravljanje i razlikovanje vlastitih osjećaja, sposobnosti samospoznaje)
- interpersonalna (odnosi se na prepoznavanje tuđih osjećaja vjerovanja i namjera)
- egzistencijalna (sposobnost pojedinca da razumije ili promišlja o filozofskim pitanjima vezanim uz egzistenciju čovječanstva)
Što je mentalna dob i tko ju je uveo?
A. Binet je početkom 20. st. razvio prvi upotrebljivi postupak za mjerenje inteligencije
MENTALNA DOB - prosječna mentalna razvijenost dobne skupine djece s kojom se ispitanik može izjednačiti
- njegova ljestvica sadrži skupine zadataka različite težine za koje je istraživanjima ustanovljeno da odgovaraju djeci različite kronološke dobi
- nedostatak: ne mogu se uspoređivati djeca različite kronološke dobi
IQ
KVOCIJENT INTELIGENCIJE - omogućuje uspoređivanje ispitanika različite dobi
IQ = mentalna dob/kronološka dob * 100
- prikladna mjera za djecu, ali ne i za odrasle
raspodjela inteligencije u populaciji
prosjek - IQ = 90-110
normalna krivulja zvonolika ili Gaussova
individualne razlike u inteligenciji
- iznadprosječna (111-129) - 22,8%
- izrazito iznadprosječna (>130) - 2,5%
- ispodprosječna (71-90) - 22,8%
- mentalna retardacija (<70) - 2,5%
oblici mentalne retardacije
- blaga retardacija (50-69)
- umjerena retardacija (35-49)
- teška retardacija (20-34)
- vrlo teška retardacija (<19)
vrste inteligencije prema Cattellu
- FLUIDNA
-biološki određena
-povezana s brzinom kojom mozak obrađuje informacije
-sposobnost uspješnog logičkog razmišljanja
-“prirodna” inteligencija - KRISTALIZIRANA
-znanje, vještine i sposobnosti koje čovjek razvija tijekom života
-verbalne sposobnosti, dobro prosuđivanje
TESTOVI INTELIGENCIJE
- standardizirani mjerni postupci; strogo je propisan način primjene testa i vrednovanje rezultata ima dobre metrijske karakteristike
- zadatci se rješavaju pomoću rezoniranja
- utjecaj znanja i iskustva minimalan
vrste testova inteligencije
- individualni i grupni - koji od njih ćemo primijeniti ovisi o vremenu, broju ispitanika… - individualni se često koriste kod djece i osoba s psihičkim poteškoćama
- testovi snage i brzine
- testovi snage nemaju ograničeno vrijeme rješavanja, ali su zadatci teški (neki ispitanici ih ne mogu riješiti bez obzira koliko vremena imaju)
- testovi brzine - ograničeno vrijeme, lagani zadatci
utjecaj na inteligenciju
- geni
- okolina (obitelj, obrazovanje, rasna/etnička pripadnost, siromaštvo…)
grupne razlike u inteligenciji
- ako razlike među grupama postoje, one su redovito manje od razlika koje postoje unutar grupa (npr. veća je razlika u IQ između dvije žene nego između žene i muškarca)
- inteligencija nije povezana s osobinama ličnosti
mišljenje (2 vrste)
KONVERGENTNO - podrazumijeva sužavanje mnoštva ideja i informacija prema jednom točnom odgovoru
DIVERGENTNO - o jednom problemu razmišljamo u više različitih smjerova i pronalazimo više različitih načina njegova rješavanja