Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Clinical Psychology > Prvi kolokvij > Flashcards

Prvi kolokvij Flashcards

1
Q

Početak kliničke psihologije

A
    • LIGHTNER WITMER osnovao prvu psihološku kliniku, psihoedukativnog tipa, bavio se problemima učenja i čitanja.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Wechsler-Bellevue ljestvice

A

usmjeren na odrasle osobe, 17+ g., bodovna ljestvica u kojoj klijent dobiva bodove za svaki točan odgovor, kvocijent inteligencije odražava usporedbu klijentovih bodova s onima koji su u uzorku za standardizaciju postigle osobe iste dobi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

WAIS

A

poboljšana verzija W-B testa – Wechslerov test inteligencije za odrasle
- Naknadno konstruirane i Wechslerove ljestvice za djecu (WISC) – 6 verbalnih i 6 neverbalnih subtestova

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Binetova ljestvica (1) - Binet-Simonova skala

A

Binet-Simonova skala – 3.-13.g; inteligencija se povećava s dobi – svi zadaci stupnjevani po dobi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Binetova ljestvica (2)

A

test daje jedan opći rezultat – mentalna dob djeteta određena je najvišom dobnom razinom na kojoj je dijete riješilo sve zadatke, kojoj se pribrajaju bodovi
za svaki dodatno riješeni zadatak na višim razinama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Binetova ljestvica (3) - Stanford-Binet test

A

Stanford-Binet test – 3.-16.g; kvocijent inteligencije ((MD/KD) x 100= IQ) - Stern uvodi pojam IQa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Binetova ljestvica (4) - revizija stanford-binet testa

A

revizija Stanford-Binet testa - IQ odstupanja – od prosjeka svoje dobne skupine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Binetova ljestvica (5) - 4. Izdanje stanford-binet testa

A
  1. izdanje Stanford-Binet testa - 2+ g, 15 subtestova, zadaci poredani od lakih prema težim; računa se standardni dobni rezultat za svaki subtest
    rezultat: verbalno rezoniranje, apstraktno/vizualno
    rezoniranje, kvantitativno rezoniranje i
    kratkoročno pamćenje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Koje su faze kliničke procjene

A

PLANIRANJE (PRIKUPLJANJE PODATAKA), PRIKUPLJANJE PODATAKA, ZAKLJUČIVANJE, IZVJEŠTAVANJE

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Koji su ciljevi kliničke procjene

A

KLASIFIKACIJA, DESKRIPCIJA i PREDIKCIJA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Što je to fiksna baterija testova

A

PRISTUP KOJI SE SASTOJI OD UNAPRIJED ODREĐENOG NIZA STANDARDIZIRANIH TESTOVA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Koje su prednosti i nedostaci strukuriranog intervjua

A

p: bolja pozdanost procjena, lakša provedba, sveobuhvatnost omogućava postizanje ciljeva procjene
n: preveliko vezivanje uz „protokol“, previđanje važnih informacija, rutinska priroda intervjua može odbiti klijenta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Koje su prednosti i nedostaci nestrukuriranog intervjua

A

p: oponaša običnu socijalnu interakciju, fleksibilan, ne zahtijeva posebnu opremu, idiografski bogat
n: utjecaj osobina intervjuera, utjecaj osobina klijenta, utjecaj okolnosti intervjua, utjecaj načina postavljanja pitanj

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Kakav je to krizni intervju

A

intezivni i akutni problemi; Uobičajene vještine rješavanja
problema neodgovarajuće za situaciju.
pružanje potpore, prikupljanje podataka i pružanje pomoći u vrlo kratkom vremenu. Kliničar mora biti miran, prihvaćati klijenta, raditi na neposrednom problemu ili uputiti ga dalje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Koja su tri dijela intervjua i opiši ih

A

(1) POČETAK – uspostavljanje odnosa kliničar-klijent,
(2) SREDINA – prikupljanje informacija  nedirektivne tehnike – aktivno slušanje, parafrazirianje, pitanja otvorenog tipa,
direktivne - direktivno postavljanje pitanja
(3) KRAJ – završavanje, sažeti susret, pohvaliti klijenta, postavljanje pitanja, daljnji planovi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Kada se provodi završni intervju

A

(1) nakon psihološke procjene – prikaz i tumačenje dobivenih rezultata,
(2) nakon istraživanja – debriefing,
(3) nakon završetka psihološkog tretmana.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Od čega se sastoji MMPI

A

od KLINIČKIH ljestvica i ljestvica VALJANOSTI.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Rogers

A

– samoaktualizacija – urođen motiv za rastom i razvojem u cjeloukupnom životu; uvjetovane vrijednosti - neslaganje između pravih osjećaja neke osobe i njezina društveno određenog pojma o samom sebi dovodi do problematičnog ponašanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Adler

A

nova vrsta psihoanalize -> individualna psihologija; najvažniji psih čimbenik - inferiornost, a ne instinkt; težnja za superiornošću – životni stil - specifičan način na koji to želi postoći; obitelj kao cjelina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Beck

A

kognitivne evaluacije ili ocjene koje ljudi donose o vlastitom ponašanju prethode njihovim emocionalnim reakcijama na događaje i utječu na njih ~mrze komplimente jer misle da su drugi samo pristojni jer imaju nisko samopouzdanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Sullivan

A

interpersonalne situacije i odnosi; nastojao razumjeti ličnost na temelju onog što osoba radi s drugima, govori drugima, vjeruje o drugima; psihički poremećaji proizlaze iz interpersonalnih odnosa koji su postali teški i frustrirajući

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Što utječe na pouzdanost opažanja

A

složenost zadatka, spoznaja o provjeri pouzdanosti, uvježbavanje promatrača.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Koja je svrha samoopažanja

A

opis ponašanja, evaluacija ishoda tretmana, kao terapijska intervencija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Koji od pristupa ne naglašava ulogu unutarnjih procesa?

A

BIHEVIORALNI PRISTUP

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Pri interpretaciji rezultata testova nisu dovoljne norme i kritični rezultat već i

A

UVAŽAVANJE JEDINSTVENIH KARAKTERISTIKA POJEDINCA i RELEVANTNI ASPEKTI TESTA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Koja je definicija intervjua

A

Razgovor dviju osoba sa svrhom ili ciljem.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Nedirektivne tehnike u intervjuu

A

pitanja otvorenog tipa, aktivno slušanje, parafraziranje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Direktivne tehnike u intervjuu

A

direktivno postavljanje pitanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Nabroji izvore pogrešaka u kliničkoj procjeni

A

Osobne pristranosti - teorijski pristup
Uobičajena zastupljenost nekog ponašanja u
populaciji
Efekt primarnosti - ranije prikupljene inf - veće značenje
Potvrdna pristranost - int novih podataka u skladu s postojećim vjerovanjima
Pristranost zbog raspoloživosti - preveliko oslanjanje na dostupnija iskustva u pamćenju

30
Q

Što je potvrdna pristranost

A

interpretiranje novih podataka u skladu s postojećim vjerovanjima

31
Q

6 aktivnosti kliničkog psihologa

A

PROCJENJIVANJE, TRETMAN, ISTRAŽIVANJE, POUČAVANJE, SAVJETOVANJE i ADMINISTRACIJA.

32
Q

Cirkumpleks - Leary – interpersonalni krug

A

okomita os DOMINACIJA-SUBMISIJA, vodoravna os LJUBAV-MRŽNJA.

33
Q

Prednosti opažanja

A

(1) neposredno, (2) zaobilazi probleme pamćenja, motivacije, načina odgovaranja, situacijske pristranosti, (3) relevantnost za ponašanja koja zanimaju kliničara, (4) omogućava procjenu ponašanja u socijalnom kontekstu, (5) omogućava specifičan i detaljan opis ponašanja

34
Q

Nedostaci opažanja

A

(1) pogreške, pristranost i/ili nehotičan utjecaj opažača, (2) utjecaj specifičnih situacijskih čimbenika.

35
Q

Kad kliničar treba odbiti rad s klijentom?

A

(1) ukoliko nije educiran za rad s nekim klijentom i (2) ukoliko mu klijent izaziva neugodne emocije

36
Q

Kliničar je pozvan u školu da opaža neko dijete i on ga opaža na nastavi, ali ne komunicira s njime, što je on

A

vanjski opažač

37
Q

Dva primjera dvojnih odnosa

A

seksualna intimnost s trenutnim klijentom i kada je klijent u krvnom srodstvu sa terapeutom.

38
Q

Kako povećati točnost (kliničke) procjene?

A

(1) temeljiti procjenu na podacima prikupljenim i mehaničkim i subjektivnim tehnikama + statistička interpretacija, (2) koristiti jasne, strukturirane ili polustrukturirane intervjue, (3) razmišljati i o informacijama koje ne potvrđuju našu hipotezu o nekoj dijagnozi, (4) voditi brigu o specifičnim kriterijima dijagnostičkih sustava, (5) bilježiti ili snimati, (6) tražiti povratnu informaciju o točnosti procjene, (7) imati dobru teorijsku podlogu, te podatke o zastupljenosti nekih poremećaja u populaciji.

39
Q

Tehnika koja se koristi za ispitivanje otvorene anksioznosti

A

test bihevioralnog izbjegavanja.

40
Q
  1. godine _______ osniva ________ na Sveučilištu u Pennsylvaniji.
A

Witmer; prvu psihološku kliniku

41
Q

Upoznavanjem s procjenom i obradom, tretmanom ili istraživačkim radom bavi se _______ intervju

A

orijentacijski

42
Q

Podjela intervjua s obzirom na strukturu:

A

strukturirani, polustrukturirani i nestrukturirani (nedirektivni)

43
Q

Strukturirani intervju ne smije sadržavati otvorena pitana: T/N

A

Točno

44
Q

Objasni svaku fazu kliničke procjene

A
  • PLANIRANJE – planiranje prikupljanja podataka, što želimo znati i kako ćemo to saznati?, ovisi o orijentaciji kliničara, ciljevima procjene, dostupnom vremenu i mjerama, preferencije i iskustvo kliničara i sl.; ciljevi kliničke procjene: KLASIFIKACIJA, DESKRIPCIJA i PREDIKCIJA
  • Klasifikacija – važna zbog (1) odluke o načinu liječenja, (2) istraživanja uzroka psihološkog poremećaja, (3) olakšavanja komunikacije među kliničarima
  • Deskrpicija – potpunije razumijevanje i detaljniji opis
  • Predikcija – Hoće li klijent y pokušati samoubojstvo?
  • PRIKUPLJANJE PODATAKA – intervjui, testovi, mjere samoprocjene, opažanje, osobna dokumentacija
  • OBRADA PODATAKA – prevođenje prikupljenih podataka u smislene tvrdnje; zaključci obilježeni: ciljevima procjene, teorijskim pristupom kliničara, razinom apstrakcije; izvori pogrešaka: osobne pristranosti, ne vodi se računa o uobičajenoj zastupljenosti, efekt primarnosti, potvrdna pristranost, pristranost zbog raspoloživosti
  • IZVJEŠTAVANJE – mora biti jasno, relevantno i korisno
45
Q

Koje podatke prikupljano testovima/Što mjere testovi

A

4 opće kategorije: *intelektualno funkcioniranje, *sposobnosti, *osobine ličnosti, *stavovi, interesi, sklonosti i vrijednosti

46
Q

Što sve utječe na kliničke zaključke

A

ciljevi procjene, teorijski pristup kliničara, razina apstrakcije.

47
Q

Kako se računa IQ na Stanford-Binet testu, prije revizije iz 1960 i kako se interpretira.

A

prije se računalo prema sternovoj ideji: IQ= (md/kd) * 100

48
Q

Wechsler-Bellevue ljestvica je namjenjena samo za odrasle: T/N

A

Točno

49
Q

Stanford-Binet nam govori o kvocijentu inteligencije: T/N

A

Točno

50
Q

Wechlerova ljestvica inteligencije za djecu ima _______________ subtestova.

A

6 VERBALNIH I 6 NEVERBALNIH subtestova

51
Q

Nabroj i pojasni subtestove u Wechsler-Bellevue ljestvici.

A
  • 6 verbalnih (informiranost, razumijevanje, računanje, sličnosti, pamćenje brojeva i rječnik)
  • 5 neverbalnih ( poredak slika – strip, nadopunjavanje slika, slaganje kocaka, slaganje objekata i šifriranje)
52
Q

Što mjere testovi stavova, interesa, sklonosti i vrijednosti

A

Namijenjeni su ispitivanju klijetovih sklonosti prema različitim poslovima, zanimanjima, studijima, rekreativnim aktivnostima i ljudima; društvene, političke, religiozne i estetske interese; poželjnosti pojedinih situacija i aktivnosti…

53
Q

Koje su 2 vrste testova ličnosti

A

Objektivni i projektivni

54
Q

Kada je prikladno koristiti opažanje u kliničkoj psihologiji

A

Ako nije moguće ili nije prikladno koristiti druge metode
Ako je potrebno dopuniti podatke prikupljene drugim metodama

55
Q

Projektivni testovi imaju korijene u fenomenološkom pristupu: T/N

A

Netočno

56
Q

Binet – Simonova skala nam govori o kvocijentu inteligencije: T/N

A

Netočno

57
Q

Koristeći W – B skalu moguće je otkriti prednosti i nedostatke neke osobe: T/N

A

Točno

58
Q

Objasni projektivne testove

A

Proizašli iz psihodinamskog pristupa –> ljudi koriste nesvjesne obrambene mehanizme radi zaštite od anksioznosti ili krivnje zbog neprihvatljivih impulsa i želja.
Klijenti odgovaraju na nejasne ili nestrukturirane podražaje.
Ličnost osobe određuje, barem djelomično, način na koji osoba interpretira stvari.

59
Q

Časopis ______ značajan je izvor kliničkih preglednih članaka.

A

CLINICAL PSYCHOLOGY REVIEW

60
Q

Zašto je važna klasifikacija u kliničkoj procjeni

A

Zbog: 1) odluke o načinu liječenja;
2) istraživanja uzroka psihičkih poremećaja
3) olakšavanja komunikacije među kliničarima

61
Q

O čemu ovise psihologijski nalaz i mišljenje

A

o teorijskoj orjentaciji kliničara, naručitelju procjene i cilju procjene.

62
Q

U psihoterapiji ne smije sudjelovati više od jednog terapeuta: T/N

A

Netočno

63
Q

Kvaliteta odnosa može utjecati na rezultate procjene: T/N

A

Točno

64
Q

Objasni potvrdnu pristranost i pristranost zbog raspoloživosti kao izvore pogreške u procjeni

A

Potvrdna pristranost je interpretiranje novih podataka u skladu s postojećim vjerovanjima, a pristranost zbog raspoloživosti je preveliko oslanjanje na iskustva koja su dostupnija u pamćenju.

65
Q

Koje su prednosti i nedostaci prikupljanja podataka pomoću životnih zapisa?

A

Prednosti: karakteristike klijenta i situacijski čimbenici ne mogu iskriviti podatke; mnoštvo informacija o dugačkom vremenskom razdoblju i širokom rasponu situacija.
Nedostatak: zapisi često površni i nepotpuni.

66
Q

Koji su nedostaci korištenja samo jednog teorijskog pristupa?

A

Može djelovati kao zasljepljivač – kliničari postaju rigidni i zatvoreni za nove ideje; smanjuje vjerojatnost objektivne evaluacije; otežava komunikaciju s kolegama

67
Q

Po čemu se međusobno razlikuju teorijski pristupi u kliničkoj psihologiji?

A

Razlikuju se po tumačenju nastanka ponašanja i pretvaranja ponašanja u problematično.

68
Q

Savjetovanje kombinira aspekte čega (4)

A

istraživanja, procjenjivanja, tretmana i poučavanja.

69
Q

Nestukturirani intervju je lakše koristiti neuvježbanim psihoterapeutima: T/N

A

Netočno

70
Q

U kojim situacijama treba prekršiti načelo privatnosti (4 situacije).

A

osoba želi nauditi sebi ili drugima
 maloljetnik žrtva seksualnog napada
 zlostavljano dijete
 klijent treba hospitalizaciju
 sud traži informacije
 klijent želi uvid u informacije koje su o njemu prikupljene

71
Q

Novi psihodinamski terapeuti govore da proces nastanka licnosti ne završava u djetinjstvu

A

Točno

Clinical Psychology (4 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions